Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju predloga za povraćaj u pređašnje stanje
Kratak pregled
Ustavni sud odbacio je predlog za povraćaj u pređašnje stanje i neblagovremenu ustavnu žalbu. Navedeno odsustvo jednog od podnosilaca zbog bolesti majke nije ocenjeno kao opravdan razlog za propuštanje roka, jer je drugi podnosilac mogao podneti žalbu.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-1279/2009
10.09.2009.
Beograd
Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Miluna Bučevca i Radine Bučevac, oboje iz Đurkovca, Zlatibor, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 10. septembra 2009. godine, doneo je
R E Š E Nj E
1. Odbacuje se predlog za povraćaj u pređašnje stanje zbog propuštenog roka za izjavljivanje ustavne žalbe Miluna Bučevca i Radine Bučevac.
2. Odbacuje se ustavna žalba Miluna Bučevca i Radine Bučevac izjavljena protiv rešenja Višeg trgovinskog suda u Beogradu Iž. 923/2009 od 24. aprila 2009. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Milun Bučevac i Radina Bučevac, oboje iz Đurkovca, Zlatibor, podneli su 7. jula 2009. godine, Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv rešenja Višeg trgovinskog suda u Beogradu Iž. 923/2009 od 24. aprila 2009. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje i prava na imovinu zajemčenih članom 32. stav 1. i članom 58. Ustava Republike Srbije.
Podnosioci ustavne žalbe su istovremeno podneli i predlog za povraćaj u pređašnje stanje zbog propuštenog roka za izjavljivanje ustavne žalbe protiv osporenog rešenja. U predlogu se navodi da je njihov punomoćnik primio osporeno rešenje 21. maja 2009. godine, ali da oni nisu bili u mogućnosti da u zakonskom roku podnesu ustavnu žalbu na rešenje, jer je Milun Bučevac zbog naglog pogoršanja zdravstvenog stanja teško bolesne majke morao da uzme ostatak godišnjeg odmora i da ode iz mesta prebivališta u selo, gde mu žive roditelji, tako da je bio odsutan u periodu od 20. maja 2009. godine do 1. jula 2009. godine. Podnosioci ustavne žalbe smatraju da su opravdano propustili rok od 30 dana za podnošenje ustavne žalbe.
2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno odredbama člana 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredbama člana 84. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) je propisano: da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom (stav 1.); da će licu koje iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje ustavne žalbe, Ustavni sud dozvoliti povraćaj u pređašnje stanje ako to lice u roku od 15 dana od dana prestanka razloga koji je izazvao propuštanje, podnese predlog za povraćaj u pređašnje stanje i ako istovremeno sa ovim predlogom podnese i ustavnu žalbu (stav 2.); da se posle isteka roka od tri meseca od dana propuštanja ne može tražiti povraćaj u pređašnje stanje (stav 3.).
Odredbom člana 87. Zakona o Ustavnom sudu je propisano da ako je pojedinačnim aktom ili radnjom povređeno ili uskraćeno Ustavom zajemčeno ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda više lica, a samo neki od njih su podneli ustavnu žalbu, odluka Ustavnog suda odnosi se i na lica koja nisu podnela ustavnu žalbu, ako se nalaze u istoj pravnoj situaciji.
3. Zakonom o Ustavnom sudu nije uređen postupak po predlogu za povraćaj u pređašnje stanje, pa se na ovo pitanje, na osnovu odredbe člana 8. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, shodno primenjuju odredbe odgovarajućih procesnih zakona. S obzirom da je ustavna žalba podneta protiv rešenja Višeg trgovinskog suda u Beogradu Iž. 923/2009 od 24. aprila 2009. godine donetog u izvršnom postupku, u ovom slučaju se, prema članu 27. Zakona o izvršnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 125/04), shodno primenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 125/04).
Odredbom člana 27. Zakona o izvršnom postupku je propisano da u postupku izvršenja i obezbeđenja shodno primenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.
Odredbom člana 111. stav 1. Zakona o parničnom postupku je propisano da ako stranka propusti ročište ili rok za preduzimanje neke radnje u postupku i usled toga izgubi pravo na preduzimanje te radnje, sud će toj stranci na njen predlog dozvoliti da naknadno izvrši tu radnju (vraćanje u pređašnje stanje) kad postoje opravdani razlozi za propuštanje.
Odredbom člana 115. stav 2. Zakona o parničnom postupku je propisano da će sud odbaciti kao neuredan, predlog za vraćanje u pređašnje stanje koji nije zasnovan na opštepoznatim činjenicama, a stranka uz predlog nije podnela niti predložila odgovarajuće dokaze.
4. Ustavni sud je ocenio da se nemogućnost podnosilaca ustavne da izjave ustavnu žalbu u roku od 30 dana od dana dostavljanja osporenog rešenja Višeg trgovinskog suda u Beogradu, jer se podnosilac ustavne žalbe Milun Bučevac nalazio van mesta prebivališta, ne može smatrati opravdanim razlogom za propuštanje roka za izjavljivanje ustavne žalbe. Podnosilac ustavne žalbe osim rešenja o korišćenju godišnjeg odmora u spornom periodu, nije dostavio druge dokaze kojima bi dokazao svoje navode iz predloga. Ustavni sud ocenjuje da je i Radina Bučevac, kao izvršni poverilac u postupku u kome je doneto osporeno rešenje, takođe mogla izjaviti ustavnu žalbu, koja bi se saglasno odredbi 87. Zakona o Ustavnom sudu odnosila i na Miluna Bučevca, jer se i on nalazio u istoj pravnoj situaciji.
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je odbacio predlog za povraćaj u pređašnje stanje, te je na osnovu odredbe člana 8. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, shodnom primenom odredaba člana 115. stav 2. Zakona o parničnom postupku, rešio kao u tački 1. izreke.
5. S obzirom da je punomoćnik podnosilaca ustavne žalbe primio osporeno rešenje 21. maja 2009. godine, a da je ustavna žalba izjavljena 7. jula 2009. godine, nesporno je da je ustavna žalba izjavljena po isteku roka iz člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu. Stoga je Ustavni sud, na osnovu odredbe člana 36. stav 1. tačka 2) Zakona o Ustavom sudu, ustavnu žalbu odbacio kao neblagovremenu.
6. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.
|
|
|
PREDSEDNIK USTAVNOG SUDA dr Bosa Nenadić |
Slični dokumenti
- Už 2248/2010: Odbacivanje ustavne žalbe kao neblagovremene i odbijanje predloga za povraćaj
- Už 1696/2009: Rešenje Ustavnog suda o predlogu za povraćaj u pređašnje stanje i neblagovremenoj žalbi
- Už 2665/2010: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju predloga za povraćaj u pređašnje stanje
- Už 1948/2009: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju predloga za povraćaj u pređašnje stanje
- Už 1276/2009: Odbacivanje predloga za povraćaj u pređašnje stanje i ustavne žalbe
- Už 360/2009: Odbijanje predloga za povraćaj u pređašnje stanje i odbacivanje ustavne žalbe
- Už 1439/2008: Rešenje Ustavnog suda o predlogu za povraćaj u pređašnje stanje i neblagovremenoj ustavnoj žalbi