Rešenje o odbacivanju ustavne žalbe zbog neiscrpljenosti pravnih sredstava

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu V.Š. protiv rešenja Okružnog suda u Beogradu. Žalba je odbačena jer podnosilac nije iscrpeo sva pravna sredstva, konkretno, nije izjavio reviziju Vrhovnom sudu Srbije protiv osporenog rešenja drugostepenog suda.

Tekst originalne odluke



Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, mr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi V.Š. iz B., na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 25. decembra 2008. godine, doneo je

R E Š E Nj E



Odbacuje se ustavna žalba V.Š. izjavljena protiv rešenja Okružnog suda u Beogradu Gž. 6174/07 od 20. juna 2008. godine.

O b r a z l o ž e nj e



1. V.Š. iz B. podneo je Ustavnom sudu 25. novembra 2008. godine ustavnu žalbu protiv rešenja Okružnog suda u Beogradu Gž. 6174/07 od 20. juna 2008. godine, kojim je odbijena njegova žalba protiv rešenja Drugog opštinskog suda u Beogradu P. br. 6725/02 od 2. marta 2007. godine o odbačaju revizije. Podnosilac navodi da su mu osporenim rešenjem povređena ustavna prava na pravično suđenje i na ''zabranu diskriminacije socijalno ugroženog lica pred zakonom''. Ističe da je njegova revizija odbačena zato što je izjavio lično, bez advokata, a da on kao socijalno ugroženo lice nije ni imao sredstava da angažuje punomoćnika.
2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno članu 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Prema članu 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/2007) ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojom se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva ili je zakonom isključeno pravo na njihovu sudsku zaštitu.
3. Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili imaoca javnog ovlašćenja, samo ako su prethodno iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva, ili je zakonom isključeno pravo na sudsku zaštitu Ustavom zajemčenih ljudskih ili manjinskih prava i sloboda. U konkretnom slučaju, ustavna žalba je podneta protiv rešenja drugostepenog suda kojim je odbijena žalba na rešenje o odbacivanju revizije kao nedozvoljene. Prema odredbi člana 412. stav 3. Zakona o parničnom postupku (''Službeni glasnik RS'', broj 125/2004), revizija je uvek dozvoljena protiv rešenja drugostepenog suda kojim se izjavljena žalba odbacuje, odnosno kojim se potvrđuje rešenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. Iz navedenog proizlazi da je podnosilac ustavne žalbe protiv osporenog rešenja drugostepenog suda imao pravo i mogućnost da izjavi reviziju.
Imajući u vidu činjenicu da podnosilac pre izjavljivanja ustavne žalbe nije iscrpeo sva zakonom predviđena pravna sredstva za zaštitu svojih prava u parničnom postupku, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu odbacio, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka.
4. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Bosa Nenadić, s.r.

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.