Odluka Ustavnog suda o povredi prava usled dugotrajnog izvršnog postupka
Kratak pregled
Ustavni sud usvojio je ustavnu žalbu i utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku zbog neefikasnog sprovođenja izvršnog postupka koji je trajao preko četiri godine. Naloženo je nadležnom sudu i Narodnoj banci Srbije da hitno okončaju postupak.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-137/2008
22.12.2009.
Beograd
Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Cvete Dragošan iz Majdanpeka, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 22. decembra 2009. godine, doneo je
O D L U K U
1. Usvaja se ustavna žalba Cvete Dragošan i utvrđuje se da je u izvršnom postupku koji se vodi pred Opštinskim sudom u Majdanpeku u predmetu I. 203/04 povređeno pravo podnositeljke ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
2. Nalaže se Opštinskom sudu u Majdanpeku, odnosno drugom nadležnom sudu i Narodnoj banci Srbije da preduzmu sve neophodne mere kako bi se izvršni postupak po predlogu za izvršenje podnositeljke ustavne žalbe okončao u najkraćem mogućem roku.
3. Ova Odluka će se objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije".
O b r a z l o ž e nj e
1. Cveta Dragošan iz Majdanpeka je 28. januara 2008. godine, preko punomoćnika, advokata Dragana Vasiljevića iz Majdanpeka, podnela Ustavnom sudu ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije u postupku koji se vodi pred Opštinskim sudom u Majdanpeku u predmetu I. 203/04.
U ustavnoj žalbi se navodi: da je podnositeljka ustavne žalbe podnela predlog za izvršenje na osnovu pravosnažne i izvršne presude Opštinskog suda u Majdanpeku P. 510/03 od 27. novembra 2003. godine; da je isti sud doneo rešenje o izvršenju I. 203/04 od 11. juna 2004. godine; da predmetni izvršni postupak traje četiri godine i da je podnositeljka ustavne žalbe onemogućena da prinudno ostvari svoje potraživanje, zbog čega smatra da joj je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku; da su računi izvršnog dužnika blokirani i da, uprkos toj činjenici, dužnik kao javno preduzeće "normalno posluje, isplaćuje plate, finansira građevinske radove i kupuje putem lizinga opremu, materijal i vozila"; da izvršni dužnik posluje preko budžetskog računa opštine Majdanpek i računa sindikalne organizacije kod dužnika i da su, na taj način, "izigrani mnogi poverioci koji u izvršnim postupcima čekaju na naplatu svojih potraživanja". Podnositeljka ustavne žalbe predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu žalbu i utvrdi da je u predmetnom izvršnom postupku povređeno pravo podnositeljke na suđenje u razumnom roku.
2. Na zahtev Ustavnog suda, v.d. predsednika Opštinskog suda u Majdanpeku je 19. juna 2008. godine dostavio na uvid spise predmeta I. 203/04 i odgovor na ustavnu žalbu u kome se osvrnuo na navode podnositeljke ustavne žalbe o nerazumno dugom trajanju postupka i istakao da "možda u svemu tome i ima istine i ukoliko ima i postoje takvi razlozi onda su isti uticali i na dužinu trajanja postupka u ovom predmetu".
Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.
Prema odredbi člana 82. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS", broj 109/07), ustavna žalba se može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnositeljke ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njeno Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku izvršio uvid u spise predmeta Opštinskog suda u Majdanpeku I. 203/04 i utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnopravnoj stvari:
Podnositeljka ustavne žalbe je 11. juna 2004. godine podnela Opštinskom sudu u Majdanpeku predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika JP za građevinsko zemljište i puteve opštine Majdanpek na osnovu pravosnažne i izvršne presude Opštinskog suda u Majdanpeku P. 510/03 od 27. novembra 2003. godine, kojom je dužnik obavezan da podnositeljki isplati novčani iznos od 350.000,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana presuđenja pa do konačne isplate, a na ime naknade troškova parničnog postupka iznos od 104.400,00 dinara. Predložila je da izvršenje sprovede Narodna banka Srbije - Odeljenje za prinudnu naplatu Zaječar plenidbom novčanih sredstava sa računa izvršnog dužnika i njihovim prenosom na račun depozita Opštinskog suda u Majdanpeku.
Opštinski sud u Majdanpeku je 11. juna 2004. godine doneo rešenje o izvršenju I. 203/04, kojim je usvojio predlog za izvršenje podnositeljke ustavne žalbe i odredio troškove izvršenja u iznosu od 16.500,00 dinara. S obzirom da izvršni dužnik nije izjavio prigovor, navedeno rešenje o izvršenju je postalo pravosnažno.
Punomoćnik podnositeljke ustavne žalbe je podnescima od 29. novembra 2004. i 14. marta 2005. godine obavestio Opštinski sud u Majdanpeku o brojevima računa izvršnog dužnika i tražio da Narodna banka Srbije sprovede izvršenje na njima.
Opštinski sud u Majdanpeku je 9. decembra 2005. godine dostavio rešenje o izvršenju I. 203/04 od 11. juna 2004. godine Narodnoj banci Srbije - Direkcija za registre i prinudnu naplatu - Odeljenje za prinudnu naplatu - Odsek za prijem sudskih rešenja u Kragujevcu. Narodna banka Srbije - Direkcija za registre i prinudnu naplatu - Odeljenje za prinudnu naplatu - Odsek za prijem sudskih rešenja u Kragujevcu je 19. decembra 2005. godine obavestila Opštinski sud u Majdanpeku da ne može postupiti po navedenom rešenju jer nedostaje broj računa izvršnog dužnika, pa je prvostepeni sud zaključkom I. 203/04 od 21. decembra 2005. godine naložio punomoćniku podnositeljke ustavne žalbe da dostavi broj navedenog računa. Punomoćnik podnositeljke ustavne žalbe je 26. decembra 2005. godine postupio po zaključku i dostavio podatke o brojevima računa izvršnog dužnika, ističući da su ti računi blokirani i da dužnik posluje preko podračuna budžeta opštine Majdanpek i da izvršenje treba sprovesti plenidbom sredstava i sa tog podračuna. Naveo je i da nema saznanja o broju podračuna budžeta opštine Majdanpek. Opštinski sud u Majdanpeku je 29. decembra 2005. godine dostavio navedeni podnesak Narodnoj banci Srbije - Direkcija za registre i prinudnu naplatu - Odeljenje za prinudnu naplatu - Odsek za prijem sudskih rešenja u Kragujevcu.
4. Odredbom člana 32. stav 1. Ustava je utvrđeno da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.
Odredbama Zakona o izvršnom postupku ("Službeni list SRJ", br. 28/00, 73/00 i 71/01) (u daljem tekstu: ranije važeći ZIP), koji je važio u vreme podnošenja predloga za izvršenje u ovoj pravnoj stvari, bilo je propisano: da je u postupku izvršenja i obezbeđenja sud dužan da postupa hitno (član 4. stav 1.); da je o predlogu za izvršenje sud dužan da odluči u roku od tri dana od dana podnošenja predloga, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana podnošenja prigovora (član 10. st. 1. i 2.); da se rešenje o izvršenju na sredstvima na računu dužnika dostavlja i nosiocu platnog prometa kod koga se vode ta sredstva (član 40. stav 2.); da se izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja prema pravnom licu i preduzetniku može sprovesti na svim novčanim sredstvima na njihovim računima kod nosioca platnog prometa, kao i na dinarskoj vrednosti deviznih sredstava koje oni imaju na deviznom računu kod banke (član 181.); da se rešenjem o izvršenju na novčanim sredstvima koja se vode na računu dužnika kod nosioca platnog prometa nalaže nosiocu da novčani iznos za koji je određeno izvršenje prenese sa računa dužnika na račun poverioca (član 183. stav 1.).
Odredbom člana 304. Zakona o izvršnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 125/04), koji je stupio na snagu 23. februara 2005. godine, propisano je da će se postupci izvršenja i obezbeđenja započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona okončati po odredbama Zakona o izvršnom postupku ("Službeni list SRJ", br. 28/2000, 73/2000 i 71/01).
Odredbama čl. 47. do 49. i člana 57. Zakona o platnom prometu ("Službeni list SRJ", br. 3/02 i 5/03 i "Službeni glasnik RS", br. 43/04 i 62/06) bliže se reguliše postupak izvršenja prinudnom naplatom sa računa izvršnog dužnika. Navedenim odredbama se, međutim, izričito ne predviđa obaveza Narodne banke Srbije da obavesti sud koji sprovodi izvršenje o mogućnosti, odnosno nemogućnosti predmetne isplate.
Odredbama Zakona o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS", br. 9/02, 87/02, 61/05, 66/05, 101/05, 62/06, 85/06 i 86/06) bilo je propisano: da je konsolidovani račun trezora lokalne vlasti objedinjeni račun sredstava pripadajućih korisnika budžeta lokalne vlasti, koji se otvara lokalnim vlastima, a vodi se u Upravi za trezor (član 2. tačka 24)); da je podračun evidencioni račun korisnika budžetskih sredstava i korisnika sredstava organizacija obaveznog socijalnog osiguranja, koji se otvara u okviru pripadajućeg konsolidovanog računa trezora, a vodi se u Upravi za trezor (član 2. tačka 25)); da konsolidovani račun trezora Republike i konsolidovani računi trezora lokalnih vlasti čine sistem konsolidovanog računa trezora, koji se vodi kod Narodne banke Srbije (član 8. stav 2.).
5. Ocenjujući navode i razloge iz ustavne žalbe sa stanovišta Ustavom zajemčenog prava na suđenje u razumnom roku, a polazeći od utvrđenih činjenica i okolnosti koje se odnose na predmetni sudski postupak, Ustavni sud je utvrdio da je podnositeljka ustavne žalbe pokrenula izvršni postupak 11. juna 2004. godine, podnošenjem predloga za izvršenje Opštinskom sudu u Majdanpeku i da, do dana dostavljanja odgovora na ustavnu žalbu i spisa predmeta I. 203/04 Ustavnom sudu, ovaj izvršni postupak još uvek nije okončan.
S druge strane, ocenjujući period u odnosu na koji je Ustavni sud nadležan da ispituje povredu prava na suđenje u razumnom roku, Sud je utvrdio da je period u kome se građanima Srbije jemče prava i slobode utvrđene Ustavom i obezbeđuje ustavnosudska zaštita u postupku po ustavnoj žalbi počeo da teče 8. novembra 2006. godine, danom stupanja na snagu Ustava Republike Srbije. Međutim, polazeći od toga da sudski postupak po svojoj prirodi predstavlja jedinstvenu celinu koja započinje pokretanjem postupka a završava se donošenjem odluke kojom se postupak okončava, Ustavni sud je ocenio da se radi utvrđivanja opravdanosti dužine trajanja ovog postupka mora uzeti u obzir i stanje predmeta na dan 8. novembra 2006. godine i da su, u konkretnom slučaju, ispunjeni uslovi da se prilikom ocene razumnosti roka uzme u obzir celokupan period trajanja izvršnog postupka.
Kada je reč o dužini trajanja predmetnog izvršnog postupka, Ustavni sud je utvrdio da je do 19. juna 2008. godine (kada je v.d. predsednika Opštinskog suda u Majdanpeku dostavio Ustavnom sudu odgovor na ustavnu žalbu i spise predmeta I. 203/04) postupak trajao četiri godine, što samo po sebi ukazuje na činjenicu da postupak nije okončan u okviru razumnog roka. Međutim, polazeći od toga da je pojam razumnog trajanja sudskog postupka relativna kategorija koja zavisi od niza činilaca, a pre svega od složenosti činjeničnih i pravnih pitanja u konkretnom predmetu, ponašanja podnositeljke ustavne žalbe kao stranke u postupku, ponašanja nadležnih sudova koji vode postupak i prirode zahteva, odnosno značaja predmetnog prava za podnositeljku, Ustavni sud je ispitivao da li su i u kojoj meri navedeni kriterijumi uticali na dugo trajanje postupka.
Po oceni Ustavnog suda, u ovoj pravnoj stvari nije bilo naročito složenih činjeničnih i pravnih pitanja koja bi uticala na dužinu trajanja postupka, jer je postupajući sud trebalo samo da donese i odmah dostavi rešenje o izvršenju Narodnoj banci Srbije kao ovlašćenom državnom organu za prinudnu naplatu novčanih sredstava sa računa dužnika.
Ocenjujući prirodu zahteva podnositeljke ustavne žalbe u ovoj pravnoj stvari, Ustavni sud je zaključio da je ona četiri godine onemogućena da ostvari značajna novčana sredstva, koja potražuje od dužnika na osnovu pravosnažne i izvršne parnične presude, što ukazuje na nesumnjiv materijalni značaj prava za podnositeljku.
Ispitujući ponašanje podnositeljke ustavne žalbe, Ustavni sud je ocenio da su ona i njen punomoćnik preduzeli sve procesne radnje da se ovaj izvršni postupak okonča u najkraćem mogućem roku. Naime, punomoćnik podnositeljke ustavne žalbe je tokom postupka blagovremeno obavestio Opštinski sud u Majdanpeku o brojevima računa dužnika i činjenici da dužnik nesmetano posluje preko podračuna budžeta opštine Majdanpek, a uredno je postupio i po zaključku prvostepenog suda I. 203/04 od 21. decembra 2005. godine.
Ocenjujući ponašanje suda u ovoj pravnoj stvari, Ustavni sud je našao da je nerazumno dugo trajanje izvršnog postupka u predmetu I. 203/04 uzrokovano neažurnim i nedelotvornim postupanjem Opštinskog suda u Majdanpeku. Naime, izvršni postupak predstavlja zakonom uređen postupak u kome poverioci na prinudan način ostvaruju potraživanja utvrđena sudskim odlukama, te je i ranije važeći ZIP propisivao izuzetno kratke rokove za preduzimanje procesnih radnji kako bi se obezbedila delotvorna sudska zaštita navedenih prava. Razmatrajući prirodu i faze izvršnog postupka, Ustavni sud je ocenio da načelo hitnog postupanja podrazumeva ne samo obavezu suda da u zakonom propisanom roku odluči o predlogu za izvršenje podnositeljke ustavne žalbe, već i dužnost suda da u najkraćem mogućem roku preduzme druge procesne radnje u cilju sprovođenja izvršenja. Stoga Ustavni sud smatra da se navedeno načelo odnosi i na obavezu suda da hitno dostavi rešenje o izvršenju Narodnoj banci Srbije kao državnom organu koji je ovlašćen za sprovođenje izvršenja prinudnom naplatom potraživanja na novčanim sredstvima koja se vode na računu izvršnog dužnika. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je uvidom u spise predmeta utvrdio da Opštinski sud u Majdanpeku nije dostavio rešenje o izvršenju I. 203/04 od 11. juna 2004. godine Narodnoj banci Srbije - Odeljenje za prinudnu naplatu Zaječar.
Na osnovu odredbe tačke 2. Odluke guvernera Narodne banke Srbije o načinu sprovođenja prinudne naplate s računa klijenta ("Službeni glasnik RS", br. 58/04, 116/04, 122/04, 109/05, 8/06, 42/06, 67/06, 69/06, 71/07 i 27/09), izvršna rešenja sudova dostavljaju se od 30. septembra 2005. godine organizacionom delu Narodna banka Srbije - Direkcija za registre i prinudnu naplatu - Odeljenje za prinudnu naplatu - Odsek za prijem sudskih rešenja u Kragujevcu, pa je Ustavni sud ispitivao da li je Opštinski sud u Majdanpeku dostavio navedeno rešenje o izvršenju ovoj organizacionoj jedinici. S tim u vezi, Ustavni sud je zaključio da je prvostepeni sud dostavio rešenje o izvršenju organizacionoj jedinici Narodne banke Srbije 9. decembra 2005. godine, tek nakon godinu dana i pet meseci od dana donošenja rešenja o izvršenju. O neažurnom postupanju i propustima Opštinskog suda u Majdanpeku u vođenju postupka govori i činjenica da sud prilikom dostavljanja rešenja o izvršenju Narodnoj banci Srbije nije dostavio podatke o brojevima računa izvršnog dužnika, iako je punonomoćnik podnosioca ustavne žalbe to učinio podnescima od 29. novembra 2004. i 14. marta 2005. godine.
Ustavni sud smatra da je za odlučivanje o predmetnoj ustavnoj žalbi bitno i postupanje Narodne banke Srbije, kao zakonom ovlašćene organizacije za sprovođenje izvršenja prinudnom naplatom potraživanja na novčanim sredstvima koja se vode na računu izvršnog dužnika. Prema stanovištu Ustavnog suda, prilikom ocenjivanja da li je vremenski rok za odlučivanje o pravima i obavezama stranke, odnosno za sprovođenje izvršenja na osnovu izvršnih isprava propisanih zakonom razuman, potrebno je preispitati postupanje ne samo sudova pred kojima se vodi postupak, već i postupanje drugih državnih organa ili vršilaca javnih ovlašćenja koji preduzimaju pojedine radnje u postupku ili u vezi sa postupkom, a čije učešće može uticati na njegovu dužinu trajanja.
Ocenjujući postupanje Narodne banke Srbije u ovoj pravnoj stvari, Ustavni sud je imao u vidu da, saglasno odredbama Zakona o platnom prometu, Narodna banka Srbije nema obavezu da obaveštava sud nadležan za izvršenje o stanju sredstava na računu izvršnog dužnika. S obzirom na to, Ustavni sud je razmatrao da li je u konkretnom slučaju Narodna banka Srbije mogla preduzeti neku drugu meru u cilju sprovođenja prinudnog izvršenja.
Naime, izvršni dužnik je javno preduzeće čiji je osnivač opština Majdanpek i kao indirektni korisnik budžetskih sredstava mora imati svoj podračun koji se otvara u okviru konsolidovanog računa trezora lokalne vlasti i vodi se u Upravi za trezor. Opštinski sud u Majdanpeku je 29. decembra 2005. godine dostavio Narodnoj banci Srbije - Direkcija za registre i prinudnu naplatu - Odeljenje za prinudnu naplatu - Odsek za prijem sudskih rešenja u Kragujevcu podnesak podnositeljke ustavne žalbe u kome je istakla da izvršni dužnik posluje preko podračuna budžeta opštine Majdanpek, pa se postavilo pitanje da li je Narodna banka Srbije mogla sprovesti prinudno izvršenje uprkos tome što podnositeljka nije dostavila podatak o broju podračuna. Imajući u vidu da Narodna banka Srbije vodi sistem konsolidovanog računa trezora čiji je deo konsolidovani račun trezora opštine Majdanpek, Ustavni sud je ocenio da je Narodna banka Srbije bila dužna da sprovede prinudnu naplatu potraživanja podnositeljke ustavne žalbe na sredstvima sa podračuna budžeta opštine Majdanpek, koji koristi izvršni dužnik kao indirektni korisnik budžetskih sredstava i da navedeni državni organ snosi odgovornost, pored postupajućeg suda, zbog nerazumne dužine trajanja ovog izvršnog postupka.
Ustavni sud posebno naglašava da je u svakoj pravnoj državi od izuzetne važnosti da se sistem izvršenja presuda organizuje na način koji je delotvoran i sa aspekta zakonskih rešenja i u praksi, kako bi se obezbedilo izvršenje sudskih odluka bez zakašnjenja i kako se ne bi ugrozila delotvornost zaštite Ustavom garantovanih prava i sloboda.
Polazeći od iznetog, Ustavni sud je utvrdio da postupajući sud i Narodna banka Srbije nisu preduzeli sve neophodne mere i radnje propisane zakonom kako bi se izvršila pravosnažna presuda Opštinskog suda u Majdanpeku P. 510/03 od 27. novembra 2003. godine i da je, u konkretnom slučaju, u izvršnom postupku koji se vodi u predmetu Opštinskog suda u Majdanpeku I. 203/04 povređeno pravo podnositeljke ustavne žalbe zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava, pa je ustavnu žalbu usvojio, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu.
6. Na osnovu člana 89. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je u tački 2. izreke naložio Opštinskom sudu u Majdanpeku, odnosno drugom nadležnom sudu i Narodnoj banci Srbije da preduzmu sve neophodne mere kako bi se izvršni postupak po predlogu podnositeljke ustavne žalbe za izvršenje okončao u najkraćem mogućem roku, a u tački 3. izreke je odlučio da se pravično zadovoljenje podnositeljke zbog konstatovane povrede prava u ovom slučaju, ostvari objavljivanjem ove Odluke u "Službenom glasniku Republike Srbije".
7. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, odlučio kao u izreci.
|
|
|
PREDSEDNIK dr Bosa Nenadić |