Odbacivanje ustavne žalbe zbog nenadležnosti i nepostojanja pretpostavki za odlučivanje

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu izjavljenu protiv više akata sudova i tužilaštva. Žalba je odbačena jer su neki akti doneti pre stupanja na snagu Ustava, neki akti nisu pojedinačni pravni akti, dok za ostale nisu navedeni ustavnopravni razlozi.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik suda dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrć, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Stanka Milojevića i Batice Milojevića, obojice iz Aleksinca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 31. marta 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Stanka Milojevića i Batice Milojevića izjavljena protiv zapisnika o uviđaju Opštinskog suda u Aleksincu Kri. 118/01 od 23. oktobra 2001. godine, rešenja Opštinskog suda u Aleksincu Ki. 275/01 od 18. decembra 2001. godine, poziva Okružnog suda u Nišu Ki. 18/07 od 5. februara 2008. godine, rešenja Okružnog suda u Nišu Ki. 18/07 od 13. februara 2008. godine, rešenja Okružnog suda u Nišu Kv. 128/08 od 10. marta 2008. godine, rešenja Okružnog suda u Nišu Ki. 18/07 od 23. maja 2008. godine, rešenja Okružnog suda u Nišu Kv. 493/08 od 5. septembra 2008. godine i obaveštenja Republičkog javnog tužilaštva Ktz. 1013/08 od 20. novembra 2008. godine.

O b r a z l o ž e nj e

1. Stanko Milojević i Batica Milojević, obojica iz Aleksinca, podneli su Ustavnom sudu 1. decembra 2008. godine ustavnu žalbu protiv akata navedenih u izreci, zbog povrede načela i prava iz čl. 21, 25. i 36. Ustava Republike Srbije.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu odredbe člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Član 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS", broj 109/07) sadrži odredbu istovetne sadržine kao odredba člana 170. Ustava.

Prema odredbama člana 113. st. 2. i 3. Zakona, ustavna žalba se može izjaviti i protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojim je povređeno ili uskraćeno ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom, ako je taj akt ili radnja izvršena od dana proglašenja Ustava do dana stupanja na snagu ovog zakona, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da se ustavna žalba može izjaviti samo protiv pojedinačnog akta koji je donet ili radnje koja je izvršena nakon proglašenja Ustava Republike Srbije, 8. novembra 2006. godine.

3. Ustavni sud je u sprovedenom prethodnom postupku utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:

Istažni sudija Opštinskog suda u Aleksincu je 23. oktobra 2001. godine sačinio osporeni zapisnik o uviđaju Kri. 118/01 povodom saobraćajne nezgode koja se istog dana dogodila, a u kojoj je jedno lice zadobilo teške telesne povrede. Povodom ovog događaja, Opštinski sud u Aleksincu je osporenim rešenjem Ki. 275/01 od 18. decembra 2001. godine odlučio da se protiv podnosioca ustavne žalbe Batice Milojevića sprovede istraga po zahtevu za sprovođenje istrage Opštinskog javnog tužilaštva u Aleksincu. Krivični postupak je pravnosnažno okončan 7. septembra 2006. godine, donošenjem presude Okružnog suda u Nišu Kž. 163/06. Navedenom presudom preinačena je presuda Opštinskog suda u Aleksincu K. 244/05 od 29. novembra 2005. godine u delu odluke o krivičnoj sankciji tako što je optuženi Batica Milojević, ovde podnosilac ustavne žalbe, za krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 201. stav 3. u vezi člana 195. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakona Republike Srbije za koje je oglašen krivim, osuđen na novčanu kaznu, a u nepreinačenom delu prvostepena presuda je potvrđena.

Kako je krivični postupak vođen protiv Batice Milojevića, a ne i Stanka Milojevića, koji stoga nema aktivnu legitimaciju za izjavljivanje ustavne žalbe, i kako je navedeni postupak okončan presudom Okružnog suda u Nišu Kž. 163/06 od 7. septembra 2006. godine, dakle pre stupanja na snagu Ustava, Ustavni sud je u ovom delu odbacio ustavnu žalbu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.

4. Nakon pravnosnažnog okončanja navedenog krivičnog postupka u kome je podnosilac ustavne žalbe Batica Milojević oglašen krivim, Batica Milojević i Stanko Milojević podneli su Okružnom sudu u Nišu, zbog krivičnog dela zloupotrebe službenog položaja iz člana 359. stav 1. Krivičnog zakonika i krivičnog dela kršenje zakona od strane sudije iz člana 360. Krivičnog zakonika, zahtev za sprovođenje istrage protiv istražnog sudije Opštinskog suda u Aleksincu koji je vodio istražni postupak protiv Batice Milojević. Po prijemu zahteva za sprovođenje istrage oštećenih kao tužioca, ovde podnosilaca ustavne žalbe, istražni sudija Okružnog suda u Nišu je osporenim aktom Ki. 18/07 od 5. februara 2008. godine pozvao podnosioce da izvrše dopunu podnetog zahteva i obavestio ih koje sve podatke treba da navedu, kao i koje su posledice propuštanja po nalogu. Istražni sudija Okružnog suda u Nišu je osporenim rešenjem Ki. 18/07 od 13. februara 2008. godine odbacio kao neuredan zahtev za sprovođenje istrage protiv osumnjičene P.R. za navedena krivična dela po zahtevu za sprovođenje istrage oštećenih kao tužioca, ovde podnosilaca ustavne žalbe, koje rešenje je postalo pravnosnažno 10. marta 2008. godine, donošenjem osporenog rešenja Okružnog suda u Nišu Kv. 128/08. Podnosioci ustavne žalbe su nakon toga izjavili žalbu protiv rešenja Okružnog suda u Nišu Kv. 128/08 od 10. marta 2008. godine, koja je kao nedozvoljena odbačena osporenim rešenjem Okružnog suda u Nišu Ki. 18/07 od 23. maja 2008. godine, koje je postalo pravnosnažno donošenjem osporenog rešenja Okružnog suda u Nišu Kv. 493/08 od 5. septembra 2008. godine. Dana 12. septembra 2008. godine podnosioci ustavne žalbe su Republičkom javnom tužilaštvu podneli inicijativu za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti protiv rešenja Okružnog suda u Nišu Ki. 18/07 od 23. maja 2008. godine i Kv. 493/08 od 5. septembra 2008. godine. Republičko javno tužilaštvo je osporenim aktom Ktz. 1013/08 od 20. novembra 2008. godine obavestilo podnosioce ustavne žalbe da nije našlo osnova za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti protiv navedenih akata.

5. Odlučujući o ustavnoj žalbi u delu koji se odnosi na osporeni akt Republičkog javnog tužilaštva Ktz. 1013/08 od 20. novembra 2008. godine, Ustavni sud je utvrdio da ovaj osporeni akt po svojoj prirodi predstavlja obaveštenje podnosiocima ustavne žalbe da Republičko javno tužilaštvo nije našlo osnova za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti, te nije pojedinačni pravni akt kojim je odlučivano o pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu podnosilaca ustavne žalbe.

Takođe, ni osporeni dopis Okružnog suda u Nišu Ki. 18/07 od 5. februara 2008. godine, kojim je podnosiocima ustavne žalbe naloženo da izvrše uređenje podnetog zahteva za sprovođenje istrage u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku, nije pojedinačni pravni akt kojim je odlučivano o pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu podnosilaca, već obaveštenje o nedostacima koji sprečavaju nadležni sud da po podnetom zahtevu postupa i nalog da zahtev urede.

Kako navedeni osporeni akti Republičkog javnog tužilaštva i Okružnog suda u Nišu nisu akti protiv kojih se, u smislu odredaba člana 170. Ustava i člana 82. Zakona o Ustavnom sudu, ustavna žalba može izjaviti, što je neophodan uslov za dozvoljenost ustavne žalbe, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) navedenog Zakona, ustavnu žalbu u ovom delu odbacio kao nedopuštenu.

6. Ostali osporeni akti i to - rešenje Okružnog suda u Nišu Ki. 18/07 od 13. februara 2008. godine (kojim je odbačen zahtev za sprovođenje istrage podnosilaca ustavne žalbe kao neuredan), rešenje Okružnog suda u Nišu Kv. 128/08 od 10. marta 2008. godine (kojim je odbijena kao neosnovana žalba podnosilaca protiv rešenja Okružnog suda u Nišu Ki. 18/07 od 13. februara 2008. godine), rešenje Okružnog suda u Nišu Ki. 18/07 od 23. maja 2008. godine (kojim je odbačena kao nedozvoljena žalba protiv rešenja Okružnog suda u Nišu Kv. 128/08 od 10. marta 2008. godine) i rešenje Okružnog suda u Nišu Kv. 493/08 od 5. septembra 2008. godine (kojim je odbijena kao neosnovana žalba protiv rešenja Okružnog suda u Nišu Ki. 18/07 od 23. maja 2008. godine), ne mogu se dovesti u vezu sa istaknutim povredama načela zabrane diskriminacije iz člana 21. Ustav, niti sa istaknutim povredama prava na nepovredivost psihičkog i fizičkog integriteta i prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo iz čl. 25. i 36. Ustava, te je Ustavni sud i u ovom delu odbacio ustavnu žalbu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.

7. Sledom navedenog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je rešio kao u izreci.

 

 

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša Slijepčević

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.