Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe u izbornom sporu

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu odbornika kome je prestao mandat odlukom skupštine opštine. Sud je utvrdio da se žalbom ne navode ustavnopravni razlozi za povredu izbornog prava, već se traži ocena zakonitosti odluke, što nije u nadležnosti Ustavnog suda.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-1428/2008
10.12.2009.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Rodoljuba Jasića iz Opova, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 10. decembra 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Rodoljuba Jasića izjavljena protiv presude Okružnog suda u Pančevu U. 119/08 od 27. novembra 2008. godine.

O b r a z l o ž e nj e

1. Rodoljub Jasić iz Opova je 5. decembra 2008. godine podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presude Okružnog suda u Pančevu U. 119/08 od 27. novembra 2008. godine, zbog povrede načela vladavine prava zajemčenog članom 3. Ustava Republike Srbije, izbornog prava iz člana 52. st. 1. i 3. Ustava i odredbe člana 145. stav 2. Ustava.
Podnosilac ustavne žalbe navodi da je osporena presuda doneta po žalbi koju je izjavio protiv odluke Skupštine opštine Opovo, a kojom je utvrđen prestanak mandata odbornicima Skupštine opštine Opovo, između ostalih i podnosiocu ustavne žalbe, pre isteka vremena na koje su izabrani. Podnosilac ustavne žalbe navodi da je prilikom donošenja navedene odluke došlo do povrede pravila skupštinske procedure, s obzirom da je stavljeno na glasanje pitanje koje nije bilo na dnevnom redu, kao i da se o tom pitanju prethodno nije izjasnila mandatno-imunitetska komisija, niti opštinska izborna komisija, što takođe predstavlja povredu skupštinske procedure. Dalje navodi da je Okružni sud u Pančevu u obrazloženju osporene presude naveo da prethodni navodi nisu osnovani i da nisu od uticaja na zakonitost odluke, iz razloga što su o spornom pitanju odlučivali glasanjem prisutni odbornici, većinom glasova.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredbama člana 3. Ustava utvrđeno je da je vladavina prava osnovna pretpostavka Ustava i počiva na neotuđivim ljudskim pravima, kao i da se vladavina prava ostvaruje slobodnim i neposrednim izborima, ustavnim jemstvima ljudskih i manjinskih prava, podelom vlasti, nezavisnom sudskom vlašću i povinovanjem vlasti Ustavu i zakonu.
Odredbama člana 52. Ustava utvrđeno je: da svaki punoletan, poslovno sposoban državljanin Republike Srbije ima pravo da bira i bude biran (stav 1.); da izborno pravo uživa pravnu zaštitu u skladu sa zakonom (stav 3.).
Odredbom člana 145. stav 2. Ustava utvrđeno je da se sudske odluke zasnivaju na Ustavu, zakonu, potvrđenom međunarodnom ugovoru i propisu donetom na osnovu zakona.
3. Na osnovu navoda ustavne žalbe i dokaza koji su uz nju priloženi, Ustavni sud je utvrdio da je osporenom presudom Okružnog suda u Pančevu U. 119/08 od 27. novembra 2008. godine odbijena žalba Rodoljuba Jasića iz Opova, ovde podnosioca ustavne žalbe, izjavljena protiv odluke Skupštine opštine Opovo kojom je utvrđen prestanak mandata odbornicima Rodoljubu Jasiću, ovde podnosiocu ustavne žalbe, Ljiljani Vukašinović i Predragu Ginculju, po zahtevu Srpske radikalne stranke.
Ustavni sud najpre konstatuje da se odredbama člana 3. i člana 145. stav 2. Ustava ne garantuje neko od ljudskih prava i sloboda, već se utvrđuju principi na kojima počiva vladavina prava, koji se, između ostalog, ostvaruju ustavnim jemstvima ljudskih i manjinskih prava garantovanih posebnim odredbama Ustava i da se sudske odluke zasnivaju na Ustavu, zakonu, potvrđenom međunarodnom ugovoru i propisu donetom na osnovu zakona.
Takođe, Ustavni sud je ocenio da se u ustavnoj žalbi ne navode ustavnopravni razlozi koji bi ukazivali na postojanje povrede Ustavom zajemčenog izbornog prava podnosioca. Naime, podnosilac ustavne žalbe doslovno ponavlja ili parafrazira razloge koje je izneo u žalbi podnetoj Okružnom sudu u Pančevu protiv odluke Skupštine opštine Opovo, odnosno ukazuje na povredu pravila skupštinske procedure. U tom smislu se ustavnom žalbom od Ustavnog suda zahteva da kao instancioni sud ispita zakonitost osporene odluke redovnog suda.
Ustavni sud konstatuje da se ustavna žalba ne može smatrati pravnim sredstvom kojim se ispituje zakonitost odluka redovnih sudova, već u postupku ustavnosudske zaštite Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i sloboda, Ustavni sud utvrđuje da li je pojedinačnim aktom ili radnjom državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje došlo do povrede ili uskraćivanja ljudskih ili manjinskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom.
Imajući u vidu da se u ustavnoj žalbi ne navode razlozi koji se mogu dovesti u vezu sa povredom ili uskraćivanjem Ustavom zajemčenog izbornog prava, a krećući se u granicama zahteva koji je u ustavnoj žalbi postavljen, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, žalbu odbacio, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje.
4. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.