Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog nenadležnosti

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu izjavljenu protiv presuda redovnih sudova. Sud je utvrdio da se žalbom ne ukazuje na povredu ustavnih prava, već se od Ustavnog suda traži da postupa kao instancioni sud i preispituje pravilnu primenu prava, za šta nije nadležan.

Tekst originalne odluke



Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, mr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Ljiljane Nanić iz Zaječara, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 30. aprila 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E



Odbacuje se ustavna žalba Ljiljane Nanić izjavljena protiv presude Opštinskog suda u Zaječaru P. 25/2008 od 27. maja 2008. godine i presude Okružnog suda u Zaječaru Gž. 2071/08 od 21. oktobra 2008. godine.

O b r a z l o ž e nj e



1. Ljiljana Nanić iz Zaječara je 8. decembra 2008. godine, preko punomoćnika Staniše Đergovića, advokata iz Zaječara, podnela Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presude Opštinskog suda u Zaječaru P 25/2008 od 27. maja 2008. godine i presude Okružnog suda u Zaječaru Gž. 2071/08 od 21. oktobra 2008. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije i prava na imovinu iz člana 58. Ustava.
Podnosilac ustavne žalbe navodi da su osporene presude "nepravilne i nepravične" iz razloga što su sudovi pogrešno primenili materijalno pravo, te predlaže da se navedeni akti ponište, da Ustavni sud naloži Okružnom sudu u Zaječaru donošenje odluke kojom se usvaja žalba izjavljena na prvostepenu presudu Opštinskog suda u Zaječaru ili da donese odluku kojom se određuje otklanjanje štetnih posledica.
2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno odredbama člana 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredbama člana 82. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/2007) propisano je: da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva ili je zakonom isključeno pravo na njihovu sudsku zaštitu (stav 1.); da se ustavna žalba može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku (stav 2.).
3. U sprovedenom postupku Ustavni sud je utvrdio da se u ustavnoj žalbi ne navode ustavnopravni razlozi koji bi ukazivali na postojanje povrede navedenih Ustavom zajemčenih prava, već punomoćnik podnosioca ustavne žalbe doslovno ponavlja ili parafrazira razloge koji su izneti u žalbi podnetoj Okružnom sudu u Zaječaru protiv osporene prvostepene presude. U tom smislu se ustavnom žalbom od Ustavnog suda zahteva da kao instancioni sud ispita zakonitost osporenih odluka redovnih sudova.
Ustavni sud konstatuje da se ustavna žalba ne može smatrati pravnim sredstvom kojim se ispituje zakonitost odluka redovnih sudova, već u postupku ustavnosudske zaštite Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i sloboda, Ustavni sud utvrđuje da li je pojedinačnim aktom ili radnjom državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje došlo do povrede ili uskraćivanja ljudskih ili manjinskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom.
Imajući u vidu da predmetna žalba po svojoj sadržini nema karakter ustavne žalbe, jer se u njoj ne navode razlozi koji se mogu dovesti u vezu sa povredom ili uskraćivanjem Ustavom zajemčenih prava i sloboda, već se od Ustavnog suda traži da postupa kao viši sud u odnosu na Okružni sud u Zaječaru, što ne spada u nadležnost Ustavnog suda utvrđenu odredbama člana 167. Ustava, Ustavni sud je ocenio da, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 1) Zakona o Ustavnom sudu, žalbu treba odbaciti zbog nenadležnosti.
4. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.