Odbacivanje ustavne žalbe protiv rešenja donetih u izvršnom postupku

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu izjavljenu protiv rešenja o predaji nepokretnosti u izvršnom postupku. Osporeni akti ne predstavljaju odluke o pravima i obavezama, već akte sprovođenja pravnosnažne presude, te žalba nije dopuštena.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-1483/2010
09.06.2010.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Mirjane Radonjić iz Novog Sada, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 9. juna 2010. godine, doneo je

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Mirjane Radonjić izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Novom Sadu I. 86/07 od 14. septembra 2009. godine i rešenja Opštinskog suda u Novom Sadu Ipv. 73/09 od 11. decembra 2009. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

1. Mirjana Radonjić iz Novog Sada je 5. marta 2010. godine Ustavnom sudu podnela ustavnu žalbu protiv rešenja Opštinskog suda u Novom Sadu I. 86/07 od 14. septembra 2009. godine i rešenja Opštinskog suda u Novom Sadu Ipv. 73/09 od 11. decembra 2009. godine.

2. U postupku prethodnog ispitivanja podneska utvrđeno je da ustavna žalba ne sadrži sve podatke i dokaze propisane odredbama člana 85. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07), odnosno da nisu navedeni jedinstveni matični broj podnositeljke ustavne žalbe, ljudsko ili manjinsko pravo ili sloboda zajemčena Ustavom za koje se tvrdi da su povređeni ili uskraćeni, ustavnopravni razlozi na kojima se zasnivaju navodi o povredi ili uskraćivanju nekog ustavnog prava ili slobode, kao i da nisu dostavljeni prepisi osporenih rešenja.

Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 44. stav 1. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, br. 24/08 i 27/08), dopisom od 29. aprila 2010. godine, obavestio podnositeljku o svim nedostacima koji sprečavaju postupanje Ustavnog suda po ustavnoj žalbi i naložio joj da, u roku od 15 dana od dana prijema dopisa, dostavi uređenu i dopunjenu ustavnu žalbu u kojoj će navesti sve nedostajuće podatke i uz koju će priložiti dokaze neophodne za vođenje postupka. Podnositeljka je ovim dopisom upozorena da će ustavna žalba biti odbačena, ukoliko se u ostavljenom roku ne otklone nedostaci koji onemogućavaju postupanje Ustavnog suda po istoj.

Podneskom od 22. maja 2010. godine podnositeljka ustavne žalbe je navela da je osporenim rešenjima povređeno načelo vladavine prava iz člana 3. Ustava Republike Srbije, pravo na pravično suđenje iz člana 32. stava 1. Ustava, pravo na naknadu štete iz člana 35. Ustava i pravo na imovinu iz člana 58. Ustava. Podnositeljka je kao razloge za svoje tvrdnje o povredi označenih prava iznela sledeće: da je Opštinski sud u Novom Sadu u parnici vođenoj protiv nje za isplatu duga, doneo presudu zbog izostanka „iako je telefonskim putem obavestila sudiju da zbog zdravstvenih razloga nije u mogućnosti da pristupi tom prvom ročištu, a nije imala novca da plati advokata koji bi je zastupao“; da je Opštinski sud u postupku izvršenja zanemario „činjenicu da je vlasnik polovine svega i njen suprug“, kao i prava njenog maloletnog deteta koja bi Porodični zakon trebalo da štiti; „da je sud zanemario sve njene zahteve da se odluka o prodaji kuće objavi u javnim glasilima“; da je protiv rešenja veća Opštinskog suda u Novom Sadu izjavila zahtev za zaštitu zakonitosti.

3. U sprovedenom prethodnom postupku, Ustavni sud je utvrdio da je osporenim rešenjem Opštinskog suda u Novom Sadu I. 86/07 od 21. maja 2009. godine određeno da se nepokretnost u vlasništvu izvršnog dužnika, ovde podnositeljke ustavne žalbe, predaje najpovoljnijem kupcu na javnoj prodaji i da se po pravnosnažnosti tog rešenja u javnu knjigu u korist kupca upiše pravo svojine. Opštinski sud u Novom Sadu je osporenim rešenjem Ipv. (i) 73/09 od 11. decembra 2009. godine odbio prigovor izvršnog dužnika i potvrdio prvostepeno rešenje, našavši da je izvršni sudija pravilno primenio materijalno pravo kada je doneo rešenje o predaji predmetne nepokretnosti kupcu nakon pravnosnažnosti rešenja o dosuđenju nepokretnosti Ipv. (i) 51/09 od 19. juna 2009. godine.

4. Ustavni sud je utvrdio da je osporenim aktima pravnosnažno određena predaja dužnikove nepokretnosti kupcu, te da osporeni akti nisu akti protiv kojih se može izjaviti ustavna žalba u smislu Ustava i Zakona o Ustavnom sudu, jer njima podnositeljki ustavne žalbe, kao izvršnom dužniku u izvršnom postupku, nisu utvrđene nove obaveze u poređenju sa parničnim postupkom koji je prethodio izvršnom postupku i pravnosnažnom presudom koja je bila rezultat tog postupka.

U vezi sa osporenim aktima donetim u okončanju već sprovedenog postupka izvršenja, Ustavni sud ukazuje na praksu Evropske komisije za ljudska prava, koja je odlučujući o primenjivosti garancija sadržanih u pravu na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zaključila da se odluke koje donosi sud u postupku izvršenja pravnosnažne presude nužno ne odnose na novo i posebno određivanje građanskih prava i obaveza u poređenju sa postupkom koji je prethodio izvršnom postupku i odlukom koja je rezultat tog postupka (videti Odluku Anton Dornbach protiv Savezne Republike Nemačke, broj 11258/84 oi 46). Zbog toga je ovakva ustavna žalba, ratione materiae, nedopuštena.

Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka.

5. Na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Sud je rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.