Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog nenavođenja ustavnopravnih razloga

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu protiv rešenja trgovinskih sudova jer podnosioci nisu naveli ustavnopravne razloge za povredu prava na pravično suđenje. Žalbom se tražilo da Ustavni sud preispituje zakonitost odluka, što nije u njegovoj nadležnosti.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Draga Momčilovića, Blagomira Tucovića, Ahmeta Hodžića, Vinca Vilagoša, Lasla Nađa, Gruje Miloševa, svih iz Bačke Topole i Ferenca Borbelja iz Stare Moravice, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 17. septembra 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Draga Momčilovića, Blagomira Tucovića, Ahmeta Hodžića, Vinca Vilagoša, Lasla Nađa, Gruje Miloševa i Ferenca Borbelja izjavljena protiv rešenja Trgovinskog suda u Subotici R. 702/08 od 25. novembra 2008. godine i rešenja Višeg trgovinskog suda Pvž. 1246/08 od 25. decembra 2008. godine.

O b r a z l o ž e nj e

1. Drago Momčilović, Blagomir Tucović, Ahmet Hodžić, Vince Vilagoš, Laslo Nađ, Gruja Milošev, svi iz Bačke Topole i Ferenc Borbelj iz Stare Moravice su 2. februara 2009. godine, preko punomoćnika Ahmeta Hodžića, advokata iz Novog Sada, podneli Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv protiv rešenja Trgovinskog suda u Subotici R. 702/08 od 25. novembra 2008. godine i rešenja Višeg trgovinskog suda Pvž. 1246/08 od 25. decembra 2008. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije. Podnosioci ustavne žalbe naveli su da su sudovi pogrešno primenili materijalno pravo, te su predložili da se osporeni pojedinačni akti ponište i da se podnosiocima ustavne žalbe usvoji zahtev za naknadu štete.

2. Saglasno odredbama člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredbama člana 82. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) propisano je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva ili je zakonom isključeno pravo na njihovu sudsku zaštitu, kao i da se ustavna žalba može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku.

3. U sprovedenom postupku Ustavni sud je utvrdio da se u ustavnoj žalbi ne navode ustavnopravni razlozi koji bi ukazivali na postojanje povrede navedenog Ustavom zajemčenog prava, već punomoćnik podnosilaca ustavne žalbe navodi činjenice koje se odnose na poslovanje a.d. "AGROBAČKA" iz Bačke Topole i ponavlja navode iznete u žalbi na prvostepeno rešenje, odnosno zbog čega smatra da je Trgovinski sud u Subotici pogrešio kada je odbio predlog za sazivanje godišnje skupštine kao neosnovan. U tom smislu se ustavnom žalbom od Ustavnog suda zahteva da kao instancioni sud ispita zakonitost osporenih odluka redovnih sudova.
Ustavni sud konstatuje da se ustavna žalba ne može smatrati pravnim sredstvom kojim se ispituje zakonitost odluka redovnih sudova, već u postupku ustavnosudske zaštite Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i sloboda, Ustavni sud utvrđuje da li je pojedinačnim aktom ili radnjom državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje došlo do povrede ili uskraćivanja ljudskih ili manjinskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom.
Imajući u vidu da se u ustavnoj žalbi ne navode razlozi koji se mogu dovesti u vezu sa povredom ili uskraćivanjem Ustavom zajemčenih prava i sloboda, već se od Ustavnog suda traži da postupa kao viši sud u odnosu na Viši trgovinski sud, Sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, žalbu odbacio, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje.

4. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.