Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku u žalbenom postupku
Kratak pregled
Ustavni sud usvaja ustavnu žalbu i utvrđuje povredu prava na suđenje u razumnom roku zbog četvorogodišnjeg trajanja žalbenog postupka. Neopravdano dugo trajanje je posledica potpune neaktivnosti drugostepenog suda. Kao meru satisfakcije, naložena je objava odluke u "Službenom glasniku".
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-1588/2010
10.10.2012.
Beograd
Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda dr Dragiša B. Slijepčević, predsednik Veća i sudije Vesna Ilić Prelić, Katarina Manojlović Andrić, dr Olivera Vučić, Predrag Ćetković, Milan Stanić, Bratislav Đokić i mr Tomislav Stojković, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi Zorana Lazarevića iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 10. oktobra 2012. godine, doneo je
O D L U K U
1. Usvaja se ustavna žalba Zorana Lazarevića i utvrđuje da je u postupku koji je vođen pred Okružnim sudom u Beogradu u predmetu Gž. 1611/08, kasnije pred Višim sudom u Beogradu u predmetu Gž. 528/10, povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
2. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Republike Srbije".
O b r a z l o ž e nj e
1. Zoran Lazarević iz Beograda je 16. marta 2010. godine, preko punomoćnika Gordane Janus Milaković, advokata iz Beograda, podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, u postupku koji se vodi o pred Okružnim sudom u Beogradu u predmetu Gž. 1611/08, kasnije pred Višim sudom u Beogradu u predmetu Gž. 528/10.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne ž albe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku izvršio uvid u spise predmeta Prvog osnovnog suda u Beogradu P. 29655/11 i utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:
Podnosilac ustavne žalbe je 2. decembra 2003. godine podneo Drugom opštinskom sudu u Beogradu tužbu protiv S.S. iz Beograda, radi naknade štete.
Presudom Drugog opštinskog suda u Beogradu P. 1139/07 od 27. septembra 2007. godine usvojen je tužbeni zahtevtužioca – ovde podnosioca ustavne žalbe i obavezan tuženi da mu, po osnovu naknade štete, isplati novčani iznos bliže opredeljen u ovoj presudi, kao i troškove parničnog postupka.
Tuženi je 22. novembra 2007. godine izjavio žalbu protiv navedene prvostepene presude. Odgovor na žalbu je primljen u Drugom opštinskom sudu u Beogradu 10. decembra 2007. godine.
Presudom Višeg suda u Beogradu Gž. 528/10 od 30. novembra 2011. godine je, između ostalog, odbijena žalba tuženog i potvrđena prvostepena presuda. 4. Odredbom člana 32. stav 1. Ustava, na čiju povredu ukazuje podnosilac u ustavnoj žalbi, utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.
5. Ocenjujući navode i razloge ustavne žalbe sa stanovišta Ustavom zajemčenog prava na suđenje u razumnom roku, krećući se u granicama postavljenog zahteva u kome je navedeno da se osporava dužina trajanja postupka po žalbi, a polazeći od utvrđenih činjenica i okolnosti, Ustavni sud je utvrdio da je osporeni drugostepeni postupak pokrenut 22. novembra 2007. godine , podnošenjem žalbe tuženog protiv prvostepene presude kojom je usvojen tužbeni zahtev podnosioca, a da je okončan 30. novembra 2011. godine, donošenjem presude Višeg suda u Beogradu Gž. 528/10, kojom je žalba tuženog odbijena kao neosnovana.
Kada je reč o dužini trajanja žalbenog postupka, Ustavni sud je utvrdio da je postupak trajao četiri godine.
Ustavni sud je, rukovodeći se svojom praksom, ali i praksom Evropskog suda za ljudska prava , konstatovao da navedena dužina trajanja žalbenog postupka ukazuje da taj postupak nije okončan u okviru razumnog roka. Međutim, polazeći od toga da je pojam razumnog trajanja sudskog postupka relativna kategorija koja zavisi od niza činilaca, a pre svega od složenosti pravnih pitanja i činjeničnog stanja u konkretnom sporu, ponašanja podnosioca ustavne žalbe, postupanja sudova koji su vodili postupak, kao i od značaja prava o kome se u postupku odlučuje za podnosioca ustavne žalbe, Sud je ispitivao da li su i u kojoj meri navedeni kriterijumi uticali na dugo trajanje postupka.
Ocenjujući složenost pravnih pitanja i činjeničnog stanja u drugostepenom postupku, Ustavni sud je našao da se u predmetnom žalbenom postupku nisu postavila složena činjenična i pravna pitanja koja bi zahtevala dugotrajniji postupak.
Ispitujući značaj predmeta spora za podnosioca ustavne žalbe, Ustavni sud je ocenio da je podnosilac ustavne žalbe imao legitiman interes da se predmetni parnični postupak okonča u razumnom roku , jer je prvostepenom presudom usvojen tužbeni zahtev podnosioca za naknadu štete, pa je to potraživanje podnosilac mogao naplatiti tek po okončanju postupka po žalbi, kada prvostepena presuda postane pravnosnažna i izvršna. Ustavni sud je ocenio da podnosilac ustavne žalbe, kao tužilac, nije doprineo dužini trajanja postupka pred drugostepenim sudom , s obzirom na to da je odgovor na žalbu dostavio još 10. decembra 2007. godine.
Osnovni razlog dugom vremenskom trajanju postupka je neažurno postupanje drugostepenih sudova koji nisu odlučili o žalbi tuženog u razumnom roku. Naime, spisi predmeta Drugog opštinskog suda u Beogradu su sa izjavljenom žalbom dostavljeni Okružnom sudu u Beogradu na odlučivanje nakon dostavljanja odgovora na žalbu od strane podnosioca, odnosno nakon 10. decembra 2007. godine. Do uspostavljanja nove mreže sudova 1. januara 2010. godine, Okružni sud u Beogradu nije preduzeo nikakve radnje u ovom postupku, nakon čega su spisi predmeta dostavljeni Višem sudu u Beogradu. Viši sud u Beogradu je o žalbi protiv prvostepene presude odlučio 30. novembra 2011. godine. Ustavni sud nalazi da s e potpuna neaktivnost Okružnog suda u Beogradu u periodu od dve godine, kao i Višeg suda u Beogradu u periodu od skoro dve godine , ničim ne može opravdati.
6. Ustavnopravna ocena sprovedenog drugostepenog postupka u ovoj građanskopravnoj stvari, zasnovana na praksi Ustavnog suda, kao i Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje da je u konkretnom slučaju povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku. Ustavni sud je zaključio da je neažurno postupanje Okružnog suda u Beogradu, a potom Višeg suda u Beogradu u najvećoj meri dovelo do toga da je parnični postupak trajao osam godina, pri čemu je sam žalbeni postupak trajao četiri godine.
Polazeći od navedenog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, u tački 1. izreke ustavnu žalbu usvojio i utvrdio da je podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava.
Ustavni sud je ocenio da se pravično zadovoljenje u ovom slučaju ostvari objavljivanjem Odluke Ustavnog suda u „Službenom glasniku Republike Srbije“, budući da podnosilac ustavne žalbe nije podneo zahtev za naknadu štete u smislu člana 89. stav 3. Zakona o Ustavn om sudu, pa je odlučio kao u tački 2 . izreke, saglasno odredbi člana 89. stav 2. Zakona.
7. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu ( ''Službeni glasnik RS'', br. 109/07 i 99/11), doneo Odluku kao u izreci.
PREDSEDNIK VEĆA
dr Dragiša B. Slijepčević
Slični dokumenti
- Už 4558/2010: Odluka o neosnovanosti ustavne žalbe zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku
- Už 4447/2010: Utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u parničnom postupku
- Už 3462/2011: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku
- Už 619/2013: Odbijanje ustavne žalbe zbog nepostojanja povrede prava na suđenje u razumnom roku
- Už 4919/2011: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku u drugostepenom postupku
- Už 3990/2011: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku u parničnom postupku
- Už 4452/2012: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku