Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe u krivičnom postupku
Kratak pregled
Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu izjavljenu protiv rešenja kojima je pravnosnažno odbijen optužni predlog oštećenog kao tužioca. Sud je zaključio da se u krivičnom postupku ne odlučuje o pravima i obavezama oštećenog, pa nema povrede Ustavom zajemčenih prava.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-1613/2009
08.12.2011.
Beograd
Ustavni sud, u sastavu: zamenik predsednika dr Marija Draškić i sudije dr Olivera Vučić, Bratislav Đokić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Petra Flore iz Vršca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 8. decembra 2011. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Petra Flore izjavljena protiv rešenja Okružnog suda u Pančevu Kž. 431/09 od 5. juna 2009. godine i rešenja Opštinskog suda u Vršcu K. 504/08 od 27. aprila 2009. godine.
O b r a z l o ž e nj e
1. Petar Flora iz Vršca izjavio je Ustavnom sudu 31. avgusta 2009. godine ustavnu žalbu protiv rešenja Okružnog suda u Pančevu Kž. 431/09 od 5. juna 2009. godine i rešenja Opštinskog suda u Vršcu K. 504/08 od 27. aprila 2009. godine, zbog povrede prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo, iz člana 36. Ustava Republike Srbije.
U ustavnoj žalbi je navedeno da je osporenim rešenjem Okružnog suda u Pančevu odbijena kao neosnovana žalba podnosioca ustavne žalbe izjavljena protiv osporenog rešenja Opštinskog suda u Vršcu, kojim je odbijen njegov optužni predlog podnet protiv više lica zbog krivičnog dela nesavestan rad u službi. Podnosilac ustavne žalbe smatra da mu je odbijanjem sudova da po njegovom optužnom predlogu vode krivični postupak protiv okrivljenih lica, povređeno pravo na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo.
2. Prema članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna navedenoj odredbi člana 170. Ustava.
Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona sledi da se ustavnom žalbom može osporavati samo pojedinačni akt kojim je odlučivano o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe, jer samo takvim aktom podnosiocu može biti uskraćeno ili povređeno neko od Ustavom zajemčenih prava i sloboda, kao i da navodi ustavne žalbe moraju biti u ustavnopravnoj vezi sa Ustavom utvrđenom sadržinom prava ili slobode na čiju povredu ili uskraćivanje se poziva.
3. Ustavni sud je u sprovedenom prethodnom postupku utvrdio da podnosilac ustavne žalbe osporava pojedinačne akte kojima je pravnosnažno odbijen njegov optužni predlog koji je podneo u svojstvu oštećenog kao tužioca. Iz obrazloženja osporenih akata proizlazi da su sudovi našli da u radnjama okrivljenih nema elemenata krivičnih dela za koja se terete.
4. Odredbama člana 36. Ustava, na čiju povredu se poziva podnosilac ustavne žalbe, svakome se jemči jednaka zaštita prava pred sudovima i drugim državnim organima, imaocima javnih ovlašćenja i organima autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave (stav 1.), i pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu (stav 2.).
5. Polazeći od toga da se u krivičnom postupku ne odlučuje o pravima i obavezama oštećenog kao tužioca, već o osnovanosti sumnje koja je razlog da se protiv nekog lica pokrene postupak i o optužbama koje se tom licu stavljaju na teret, kao i da je jedino sud nadležan da ceni da li ima osnova da se protiv određenog lica pokrene i vodi krivični postupak, te da je u konkretnom slučaju podnosilac ustavne žalbe imao i iskoristio pravo da se u postupku po žalbi preispita zakonitost prvostepene sudske odluke kojom je odbijen njegov optužni predlog, to je Ustavni sud ocenio da se navodi ustavne žalbe ne mogu dovesti u ustavnopravnu vezu sa istaknutom povredom prava zajemčenog odredbama člana 36. Ustava. Stoga je Sud, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, odbacio ustavnu žalbu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka.
6. Na osnovu iznetog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je rešio kao u izreci.
ZAMENIK PREDSEDNIKA
USTAVNOG SUDA
dr Marija Draškić
Slični dokumenti
- Už 2771/2009: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog nedostatka aktivne legitimacije
- Už 4506/2010: Ustavna žalba oštećenog kao tužioca zbog odbacivanja optužnog predloga
- Už 3071/2011: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe oštećenog kao tužioca
- Už 183/2009: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe oštećene kao tužioca u krivičnom postupku
- Už 2366/2011: Odbačena ustavna žalba oštećenog kao tužioca zbog odbacivanja optužnog predloga
- Už 2658/2009: Nepostojanje povrede prava na pravično suđenje odbacivanjem optužnice oštećenog kao tužioca
- Už 3782/2010: Odbačena ustavna žalba u krivičnom postupku zbog nenadležnosti Ustavnog suda