Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog neiscrpljenosti pravnih sredstava
Kratak pregled
Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu izjavljenu protiv prvostepenog sudskog rešenja kao nedopuštenu. Razlog odbacivanja je taj što podnosilac nije iskoristio redovno pravno sredstvo – žalbu višem sudu, čime nije ispunjen uslov iscrpljenosti pravnih sredstava za podnošenje ustavne žalbe.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud u sastavu: sudija dr Agneš Kartag Odri, koja zamenjuje predsednika, i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Jova Tojagića iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 15. oktobra 2009. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Jova Tojagića izjavljena protiv rešenja Drugog opštinskog suda u Beogradu P. 5738/09 od 14. jula 2009. godine.
O b r a z l o ž e nj e
1. Jovo Tojagić iz Beograda je 9. septembra 2009. godine, preko punomoćnika Slavice Raković i Vojina Biljića, advokata iz Beograda, Ustavnom sudu podneo ustavnu žalbu protiv rešenja Drugog opštinskog suda u Beogradu P. 5738/09 od 14. jula 2009. godine, zbog povrede prava iz člana 32, člana 36. stav 2. i člana 58. Ustava Republike Srbije.
2. Prema članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Prema članu 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07), ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojom se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva ili je zakonom isključeno pravo na njihovu sudsku zaštitu.
Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da je jedna od pretpostavki za izjavljivanje ustavne žalbe da su iscrpljena ili da nisu predviđena druga pravna sredstva za zaštitu povređenih ili uskraćenih prava zajemčenih Ustavom.
3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku utvrdio da je podnosilac ustavne žalbe protiv osporenog rešenja Drugog opštinskog suda u Beogradu P. 5738/09 od 14. jula 2009. godine imao pravo žalbe Okružnom sudu u Beogradu, o čemu je u osporenom rešenju postojala pravna pouka. Uvidom u sadržinu ustavne žalbe i dostavljenu dokumentaciju Ustavni sud je utvrdio da podnosilac ustavne žalbe nije iskoristio pomenuto pravno sredstvo, te da je ustavna žalba nedopuštena, odnosno da prethodno nisu iscrpljena sva pravna sredstva za zaštitu povređenih ili uskraćenih prava zajemčenih Ustavom. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje.
Ustavni sud je ocenio da navodi podnosioca ustavne žalbe u pogledu nečinjenja Drugog opštinskog suda u Beogradu, nisu od značaja za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, imajući u vidu da se u suštini odnose na osporeno rešenje Drugog opštinskog suda, a o čemu je ovde rešeno.
4. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.
|
|
|
ZAMENjUJE PREDSEDNIKA USTAVNOG SUDA dr Agneš Kartag Odri |