Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neuredne ustavne žalbe zbog neodređenosti zahteva
Kratak pregled
Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu jer podnosilac, ni nakon naloga suda, nije uredio podnesak. Nije naveo koje mu je ustavno pravo povređeno, niti je precizirao razloge žalbe i zahtev, što onemogućava dalje postupanje po žalbi.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Mileta Dimitrijevića iz Kladurova, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 17. decembra 2009. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Mileta Dimitrijevića izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Petrovcu K. 58/09 od 29. maja 2009. godine i rešenja Okružnog suda u Požarevcu Kž. 378/09 od 26. avgusta 2009. godine.
O b r a z l o ž e nj e
1. Mile Dimitrijević iz Kladurova podneo je Ustavnom sudu 17. septembra 2009. godine ustavnu žalbu protiv rešenja Opštinskog suda u Petrovcu K. 58/09 od 29. maja 2009. godine i rešenja Okružnog suda u Požarevcu Kž. 378/09 od 26. avgusta 2009. godine, „nezadovoljan ovakvim odlukama i u cilju poništaja" osporenih rešenja, a zbog toga što je „ugrožen u svojim osnovnim ljudskim pravima" i što su „ugrožena njegova lična prava".
Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 85. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07) i člana 44. stav 1. Poslovnika o radu Ustavnog suda (Službeni glasnik RS", br. 24/08 i 27/08), dopisom od 13. novembra 2009. godine naložio podnosiocu ustavne žalbe da, u roku od 15 dana od dana prijema dopisa, uredi ustavnu žalbu i Sudu dostavi podatke o svom jedinstvenom matičnom broju, naznači ljudsko ili manjinsko prava ili slobodu zajemčenu Ustavom za koje tvrdi da mu je osporenim aktima povređeno, označi odredbe Ustava kojima se to pravo, odnosno sloboda jemči, navede ustavnopravne razloge žalbe i precizne navode u čemu se sastoji povreda ili uskraćivanje ljudskog ili manjinskog prava ili slobode zajemčene Ustavom, navede jasno opredeljen zahtev o kome Ustavni sud treba da odluči, navede da li su iscrpljena pravna sredstva, te dostavi prepise svih pojedinačnih akata koje osporava i druge dokaze od značaja za odlučivanje. Dopisom je podnosilac ustavne žalbe istovremeno upozoren da će, ukoliko u ostavljenom roku ne dostavi tražene podatke, prepise svih akata koje osporava i dokaze, Ustavni sud podnetu ustavnu žalbu odbaciti.
Podnosilac ustavne žalbe je postupajući po navedenom dopisu 17. novembra 2009. godine dostavio podnesak koji je označio kao „uređena popunjena ustavna žalba". Po oceni Ustavnog suda, ovim podneskom nisu otklonjeni nedostaci podnete ustavne žalbe. Naime, podnosilac ustavne žalbe nije naveo koje ljudsko pravo ili sloboda zajemčena Ustavom mu je osporenim aktima povređena, već je samo naveo da ustavnu žalbu podnosi zbog povrede njegovih „ljudskih prava koje Ustav jemči svakom pojedinačno". Takođe, istim podneskom nisu označene odredbe Ustava kojima se eventualno povređeno ili uskraćeno pravo, odnosno sloboda jemči, niti su navedeni ustavnopravni razlozi žalbe i precizni navodi u čemu se sastoji povreda ili uskraćivanje zajemčenog ljudskog prava ili slobode.
2. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu sadržinski je identična navedenoj odredbi člana 170. Ustava.
Odredbom člana 85. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu propisano je da ustavna žalba, između ostalog, mora da sadrži naznaku ljudskog ili manjinskog prava ili slobode zajemčene Ustavom za koje se tvrdi da je povređeno sa oznakom odredbe Ustava kojom se to pravo, odnosno sloboda jemči, razloge žalbe i navode u čemu se sastoji povreda ili uskraćivanje ljudskog ili manjinskog prava ili slobode zajemčenog Ustavom.
3. Imajući u vidu da podnosilac ustavne žalbe nije u ostavljenom roku postupio po nalogu Suda da ustavnu žalbu uredi i dopuni, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 3) Zakona u Ustavnom sudu, ustavnu žalbu odbacio, jer nisu otklonjeni nedostaci koji onemogućavaju postupanje po podnetoj ustavnoj žalbi.
4. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.
|
|
|
PREDSEDNIK dr Bosa Nenadić |
Slični dokumenti
- Už 1837/2009: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neuredne ustavne žalbe
- Už 2240/2009: Odbacivanje neuređene ustavne žalbe koja ne sadrži ustavnopravne razloge
- Už 1476/2009: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe iz više razloga
- Už 595/2009: Odbacivanje ustavne žalbe zbog nepostojanja ustavnopravnih razloga
- Už 469/2009: Rešenje o odbacivanju ustavne žalbe zbog vremenske nenadležnosti
- Už 1737/2009: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neuredne ustavne žalbe zbog neodstranjivanja nedostataka
- Už 2011/2009: Odbacivanje neuredne ustavne žalbe zbog neotklanjanja nedostataka