Odbacivanje ustavne žalbe koja ne sadrži ustavnopravne razloge već zahteva instancionu kontrolu

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu izjavljenu protiv rešenja Vrhovnog suda Srbije. Žalba ne sadrži ustavnopravne razloge za tvrdnju o povredi prava na pravično suđenje, već od Suda traži da preispituje zakonitost odluke, što je van njegove nadležnosti.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Milijane Đokić iz Leskovca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 12. novembra 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Milijane Đokić izjavljena protiv rešenja Vrhovnog suda Srbije U. 2883/08 od 11. septembra 2009. godine.

O b r a z l o ž e nj e

1. Milijana Đokić iz Leskovca je 23. septembra 2009. godine izjavila Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv rešenja Vrhovnog suda Srbije U. 2883/08 od 11. septembra 2009. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Repuvlike Srbije.
Podnositeljka ustavne žalbe navodi da je Vrhovni sud Srbije osporenim rešenjem nepravedno odbacio njenu tužbu, iz razloga što je podnositeljka ''urgenciju za rešavanje po zahtevu Republičkom tužiocu podnela 28. jula 2009. godine, odnosno nakon podnete tužbe 12. aprila 2008. godine, usled čega je tužba podneta pre vremena, zbog čega je ista i odbačena''. Na taj način je, prema mišljenju podnositeljke ustavne žalbe, povređeno njeno pravo na pravično suđenje zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava. Predloženo je da se ustavna žalba usvoji, i da se osporeno rešenje poništi.
2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno članu 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredbom člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS", broj 109/07) je propisano da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva ili je zakonom isključeno pravo na njihovu sudsku zaštitu
Prema članu 85. stav 1. Zakona, ustavna žalba, pored ostalog, mora da sadrži i razloge žalbe i navode u čemu se sastoji povreda ili uskraćivanje ustavom zajemčenog prava za koje se tvrdi da je povređeno.
3. U sprovedenom postupku Ustavni sud je utvrdio da se u ustavnoj žalbi ne navode ustavnopravni razlozi koji bi ukazivali na postojanje povrede Ustavom zajemčenog prava na koje se žalbom poziva. Takođe, podnositeljka ustavne žalbe od Ustavnog suda u suštini zahteva da postupa kao instancioni sud, odnosno da ispita zakonitost osporene odluke redovnog suda.
Ustavni sud konstatuje da se ustavna žalba ne može smatrati pravnim sredstvom kojim se ispituje zakonitost odluka redovnih sudova. U postupku ustavnosudske zaštite Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i sloboda, Ustavni sud jedino utvrđuje da li je pojedinačnim aktom ili radnjom državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje došlo do povrede ili uskraćivanja ljudskih ili manjinskih prava ili sloboda zajemčenih Ustavom. Formalno pozivanje na pojedine odredbe Ustava, ne čini po sebi ustavnu žalbu dopuštenim pravnim sredstvom.
Imajući u vidu da podnositeljka u predmetnoj ustavnoj žalbi ne navodi razloge koji se mogu dovesti u vezu sa povredom ili uskraćivanjem Ustavom zajemčenog prava naznačenog u ustavnoj žalbi, kao i da u postavljenom zahtevu traži od Ustavnog suda da donese presudu povodom tužbe podnete Vrhovnom sudu Srbije u upravnom sporu koji se vodio pred tim sudom u predmetu U. 2883/08, te da se u suštini od Ustavnog suda traži da, ocenjujući zakonitost osporenog rešenja, postupa kao instancioni sud u odnosu na Vrhovni sud Srbije, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje.
4. Polazeći od navedenog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

 

 

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.