Odbacivanje ustavne žalbe zbog nenavođenja ustavnopravnih razloga povrede prava

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu izjavljenu protiv rešenja Višeg suda u Subotici. Sud je utvrdio da žalba ne navodi ustavnopravne razloge za povredu prava, već ponavlja žalbene navode i traži ocenu zakonitosti, što nije u nadležnosti Ustavnog suda.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-1760/2009
12.11.2009.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivere Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Ljubinke Matović iz Kraljeva, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 12. novembra 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Ljubinke Matović izjavljena protiv presude Opštinskog suda u Kraljevu P. 444/06 od 25. septembra 2007. godine, presude Okružnog suda u Kraljevu Gž. 305/08 od 27. maja 2008. godine i rešenja Vrhovnog suda Srbije Rev. 2711/08 od 26. februara 2009. godine

O b r a z l o ž e nj e

1. Ljubinka Matović iz Kraljeva je 23. septembra 2009. godine Ustavnom sudu podnela ustavnu žalbu protiv pojedinačnih akata navedenih u izreci, zbog povrede prava na pravično suđenje i prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije i prava na imovinu iz člana 58. Ustava.
2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno članu 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Prema odredbi člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS", broj 109/07), koji je stupio na snagu 6. decembra 2007. godine, ustavna žalba se može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.
3. Odredbom člana 132. stav 1. Zakona o parničnom postupku (''Službeni glasnik RS'', 125/04) propisano je da kada stranka ima zakonskog zastupnika, odnosno punomoćnika, dostavljanje se vrši zakonskom zastupniku, odnosno punomoćniku, ako u zakonu nije što drugo određeno.
Podnositeljka je u ustavnoj žalbi istakla da joj je osporeno rešenje Vrhovnog suda Srbije Rev. 2711/08 dostavio punomoćnik Sreten Krstić, advokat iz Kraljeva, 10. septembra 2009. godine. Kako je Ustavni sud uvidom u fotokopiju dostavnice za lično dostavljanje o prijemu osporenog rešenja Vrhovnog suda Srbije Rev. 2711/08 od 26. februara 2009. godine utvrdio da je punomoćnik podnositeljke ustavne žalbe u parnici - advokat Sreten Krstić pismeni otpravak navedenog rešenja primio 25. marta 2009. godine, to je, primenom odredaba člana 132. Zakona o parničnom postupku, Ustavni sud utvrdio 25. mart 2009. godine kao dan prijema osporenog rešenja, u odnosu na koji je i cenjena blagovremenost ustavne žalbe u konkretnom slučaju.
Imajući u vidu datum prijema osporenog pojedinačnog akta, te činjenicu da je ustavna žalba podneta 23. septembra 2009. godine, Ustavni sud je ocenio da ustavna žalba nije blagovremena, jer je podneta posle isteka roka iz člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, pa je ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) Zakona.
4. Polazeći od navedenog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

 

 

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.