Odbacivanje ustavne žalbe zbog nedostatka ustavnopravnih razloga i preispitivanja zakonitosti sudske odluke

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu jer podnositeljka nije navela ustavnopravne razloge za povredu prava na pravično suđenje, već je osporavala zakonitost sudske odluke, tražeći da Ustavni sud deluje kao instancioni sud, što je van njegove nadležnosti.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-177/2009
05.05.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Gorice Šašić iz Rume, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 5. maja 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Gorice Šašić izjavljena protiv presude Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici Gž. 187/08 od 18. decembra 2008. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Gorica Šašić iz Rume je 6. februara 2009. godine podnela Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presude Okružnog suda u Sremskoj Mitrovici Gž. 187/08 od 18. decembra 2008. godine "zbog povrede prava na zakonito i pravično suđenje".

Podnositeljka ustavne žalbe navodi: "da se postupajući sudija u osporenoj presudi nije upuštao u suštinu tužbenog zahteva jer je predmet tužbenog zahteva zakonitost načina na koji je radniku umanjena zarada, a ne način određivanja budžetskih sredstava da se presuda zasniva na konstrukcijama a ne na dokazima, kao i da je površna i nerazumljiva; da je besmislen zaključak iz presude da nije bilo nikakve odluke o isplati stimulativnog dela zarade, te da isplata mimo odluke za spor nije od značaja, imajući u vidu da je postojalo rešenje na osnovu koga je isplaćivana stimulacija". Podnositeljka ustavne žalbe na kraju traži od Ustavnog suda „da proceni da li je presuda doneta pravično jer se ne bazira na činjenicama i dokazima već na pretpostavkama i konstrukcijama vezanim za budžetski sistem".

2. Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava uređuje zakonom.

Član 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07) sadrži odredbu koja je istovetna odredbi člana 170. Ustava.

3. U sprovedenom postupku Ustavni sud je utvrdio da ustavna žalba ne sadrži ustavnopravne razloge na kojima se zasniva tvrdnja podnositeljke o povredi Ustavom zajemčenog prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava, već podnositeljka ustavne žalbe osporava zakonitost osporene presude, navodeći da se ona ne zasniva na utvrđenim činjenicama i dokazima i u suštini predlaže da Ustavni sud postupa kao instancioni, viši sud tako što će ispitati zakonitost odluke redovnog suda, odnosno istu preispitati.

Ustavni sud nalazi da podnositeljka ustavne žalbe smatra da joj je povređeno pravo na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava "time što je u osporenoj presudi Okružni sud u Sremskoj Mitrovici pogrešno zaključio da nije postojala odluka o isplati stimulativnog dela zarade, te je osporena presuda nezakonita i zasnovana na konstrukcijama a ne na činjenicama i dokazima".

Po oceni Ustavnog suda, ustavna žalba se ne može smatrati pravnim sredstvom kojim se ispituje zakonitost odluka sudova opšte nadležnosti. U postupku ustavnosudske zaštite Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i sloboda, Ustavni sud utvrđuje da li je pojedinačnim aktom ili radnjom državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje došlo do povrede ili uskraćivanja ljudskih ili manjinskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom.

Podnositeljka ustavne žalbe je obrazložila činjenično stanje utvrđeno u sudskom postupku, ali nije navela razloge koji bi, po oceni Ustavnog suda ukazivali na to da je sud osporeni akt doneo bez odgovarajućeg obrazloženja, proizvoljno odlučujući ili zloupotrebljavajući dokaze na štetu podnositeljke ustavne žalbe i nije navela ni jedan argument koji bi bio potkrepljen dokazima da je u sprovedenom postupku došlo do povrede nekog njenog Ustavom zajemčenog prava.

Ustavni sud konstatuje da odlučujući o ustavnoj žalbi ne može ocenjivati pravilnost zaključaka redovnih sudova, ukoliko iz razloga navedenih u ustavnoj žalbi ne proizlazi da je zaključivanje suda u osporenoj sudskoj odluci bilo očigledno proizvoljno odnosno da sudski postupak u celini nije bio pravičan na način kako je to utvrđeno u članu 32. stav 1. Ustava. U vezi sa tim, Ustavni sud je ocenio da u ustavnoj žalbi nisu navedeni ustavnopravni razlozi koji bi ukazivali na to da je u predmetnom parničnom postupku došlo do pogrešne primene zakona.

Ustavni sud ukazuje da u postupku pružanja ustavnosudske zaštite Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i sloboda, ovaj Sud nije nadležan da preispituje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i ocenjuje valjanost zaključaka o izvedenim dokazima ili o neprihvatanju pojedinih dokaza u postupku pred redovnim sudovima, niti da vrši instancionu kontrolu zakonitosti donetih sudskih odluka. Otuda formalno pozivanje na povredu Ustavom zajemčenih prava, bez navođenja ustavnopravnih razloga kojima se sa stanovišta sadržine zajemčenog prava potvrđuju navodi ustavne žalbe, ne čini po sebi ustavnu žalbu dopuštenim pravnim sredstvom.

Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu odbacio, jer ne postoje Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje.

4. S obzirom na izloženo, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša Slijepčević

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.