Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog nepostojanja ustavnopravnih razloga

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu izjavljenu protiv rešenja redovnih sudova. Žalba je odbačena jer podnosilac nije naveo koje mu je ustavno pravo povređeno, niti je pružio ustavnopravne razloge, već je samo ponovio navode iz prethodnog postupka.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Mileta Dimitrijevića iz Kladurova, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 8. decembra 2009. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Mileta Dimitrijevića izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Petrovcu na Mlavi K. 61/09 od 29. maja 2009. godine i rešenja Okružnog suda u Požarevcu Kž. 388/09 od 11. septembra 2009. godine.

O b r a z l o ž e nj e

1. Mile Dimitrijević iz Kladurova podneo je Ustavnom sudu 30. oktobra 2009. godine ustavnu žalbu protiv rešenja Opštinskog suda u Petrovcu na Mlavi K. 61/09 od 29. maja 2009. godine i rešenja Okružnog suda u Požarevcu Kž. 388/09 od 11. septembra 2009. godine „zbog povrede ljudskih prava koje Ustav jemči svakom pojedinačno". Podnosilac ustavne žalbe navodi da „prvostepeni i drugostepeni sud uopšte nisu uzeli u obzir ni jedan tužiočev dokaz, kao da ne postoje tužiočevi dokazi (jer imaju nešto lično protiv tužioca)", da postupajući sudovi „ne uvažavaju tužiočeve navode ni tužiočeve dokaze i ne žele da mu pruže potrebnu zaštitu koju mu garantuju važeći propisi" i da se „neosnovano pozivaju na odredbe zakona u konkretnom slučaju". U ustavnoj žalbi se dalje navodi da je „jasno da se radi o nepravednom i nezakonitom načinu vođenja postupka i uskraćivanju zaštite" podnosiocu ustavne žalbe i da je Okružni sud u Požarevcu u obrazloženju osporenog rešenja na jednom mestu pogrešno označio podnosioca ustavne žalbe kao „osuđenog kao tužioca". Zahtevao je da Ustavni sud poništi osporena rešenja.
2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije. Saglasno odredbi člana 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom. Odredba člana 82. stava 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) sadržinski je identična navedenoj odredbi člana 170. Ustava.
3. U sprovedenom postupku Ustavni sud je utvrdio: da je osporenim rešenjem Opštinskog suda u Petrovcu na Mlavi K. 61/09 od 29. maja 2009. godine odbijen optužni predlog oštećenog kao tužioca, ovde podnosioca ustavne žalbe; da je osporenim rešenjem Okružnog suda u Požarevcu Kž. 388/09 od 11. septembra 2009. godine odbijena kao neosnovana žalba podnosioca ustavne žalbe protiv navedenog rešenja Opštinskog suda u Petrovcu na Mlavi. U ustavnoj žalbi se ne navodi konkretno ljudsko ili manjinsko pravo zajemčeno Ustavom koje je povređeno ili uskraćeno podnosiocu ustavne žalbe, ne navodi se odredba Ustava kojom je zajemčeno navodno povređeno ili uskraćeno pravo podnosioca i ne navode se ustavnopravni razlozi u čemu se sastoji povreda „ljudskih prava koje Ustav jemči svakom pojedinačno". Podnosilac ustavne žalbe je, istakavši da postupajući sudovi "imaju nešto lično protiv njega", u suštini, osporio nepristrasnost postupajućih sudija, a da nije podneo dokaz da je tokom sudskog postupka podnosio zahtev za izuzeće nekog od sudija. Ovi navodi, po oceni Suda, predstavljaju subjektivnu ocenu podnosioca ustavne žalbe jer nisu potkrepljeni bilo kakvim dokazima. Podnosilac ustavne žalbe je dalje istakao i da se postupajući sudovi „neosnovano pozivaju na odredbe zakona u konkretnom slučaju", čime je u suštini kao razlog osporavanja sudskih odluka istakao bitne povrede odredaba postupka i pogrešnu primenu materijalnog prava. Navedene razloge podnosilac ustavne žalbe je već isticao u žalbi protiv osporenog prvostepenog rešenja i o njima je odlučeno drugostepenim rešenjem. Međutim, podnosilac ustavne žalbe ne navodi druge ustavnopravne razloge koji bi ukazivali na eventualno postojanje povrede nekog Ustavom zajemčenog prava.
Imajući u vidu da se u ustavnoj žalbi ne navode razlozi koji se mogu dovesti u vezu sa povredom ili uskraćivanjem Ustavom zajemčenih prava i sloboda i da se ponavljaju već isticani razlozi koji su cenjeni od strane Okružnog suda u Požarevcu, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu odbacio, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka.
4. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.