Odbacivanje ustavne žalbe koja osporava utvrđeno činjenično stanje i zakonitost

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu jer podnositeljka nije navela ustavnopravne razloge za povredu prava, već je tražila da sud preispita činjenično stanje i zakonitost odluka redovnih sudova, što nije u nadležnosti Ustavnog suda koji ne postupa kao instancioni sud.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivere Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Stoje Ivanković iz Sremske Mitrovice, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 8. decembra 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Stoje Ivanković izjavljena protiv presude Opštinskog suda u Čajetini P. 228/08 od 5. juna 2009. godine i presude Okružnog suda u Užicu Gž. 1801/09 od 21. oktobra 2009. godine.

O b r a z l o ž e nj e

1. Stoja Ivanković iz Sremske Mitrovice je 7. novembra 2009. godine izjavila ustavnu žalbu protiv presude Opštinskog suda u Čajetini P. 228/08 od 5. juna 2009. godine i presude Okružnog suda u Užicu Gž. 1801/09 od 21. oktobra 2009. godine, zbog povrede prava zajemčenih odredbama člana 21. stav 2, člana 22. stav 2, čl. 32, 36. i 58. Ustava Republike Srbije.
Podnositeljka ustavne žalbe navodi da je na zajedničkom suvlasničkom posedu tuženi u predmetnoj parnici, kao suvlasnik, bez njene saglasnosti, zasadio živu ogradu od zasada tuja čime joj je onemogućio korišćenje celog placa. Podnositeljka ustavne žalbe smatra da su joj osporenim presudama povređena navedena Ustavom zagarantovana prava, jer sudovi prilikom odlučivanja nisu pravilno utvrdili činjenično stanje. Takođe smatra da osporena prvostepena presuda ima nedostataka iz člana 361. stav 2. tačka 12) Zakona o parničnom postupku zbog kojih se ne može ispitati, jer izreka protivreči razlozima presude. Predložila je da Ustavni sud usvoji ustavnu žalbu, da poništi presudu Okružnog suda u Užicu Gž. 1801/09 od 21. oktobra 2009. godine i da naloži Okružnom sudu u Užicu da ponovo odluči o žalbi na prvostepenu presudu.
2. Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS", broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava.
Prema članu 85. stav 1. istog Zakona, ustavna žalba, pored ostalog, mora da sadrži i razloge žalbe i navode u čemu se sastoji povreda ili uskraćivanje zajemčenog prava za koje se tvrdi da je povređeno.
Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da se u postupku po ustavnoj žalbi ispituje samo postojanje povrede Ustavom zajemčenih prava i sloboda učinjene osporenim pojedinačnim aktima i radnjama.
3. U sprovedenom postupku Ustavni sud je utvrdio da se u ustavnoj žalbi ne navode ustavnopravni razlozi koji bi ukazivali na postojanje povrede Ustavom zajemčenih prava na koja se žalbom ukazuje. Podnosilac od Ustavnog suda, zahteva da postupa kao instancioni sud i da utvrdi da je u parničnom postupku koji je prethodio ustavnosudskom, u suštini, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, odnosno da ispita zakonitost osporenih odluka redovnih sudova.
Ustavni sud konstatuje da se ustavna žalba ne može smatrati pravnim sredstvom kojim se ispituje zakonitost odluka redovnih sudova. U postupku ustavnosudske zaštite Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i sloboda, Ustavni sud jedino utvrđuje da li je pojedinačnim aktom ili radnjom državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje došlo do povrede ili uskraćivanja ljudskih ili manjinskih prava ili sloboda zajemčenih Ustavom, pa se stoga i razlozi ustavne žalbe moraju zasnivati isključivo na konkretnim navodima kojima se ukazuje na povredu odredbi ustavnog prava, a sa stanovišta njegove Ustavom utvrđene sadržine. Formalno pozivanje na pojedine odredbe Ustava ne čini samo po sebi ustavnu žalbu dopuštenom.
Imajući u vidu da se u podnetoj žalbi ne navode razlozi koji se mogu dovesti u vezi sa povredom ili uskraćivanjem Ustavom zajemčenih prava ili sloboda, već se od Ustavnog suda traži da, ocenjujući zakonitost osporenih presuda donetih u parničnom postupku, postupa kao instancioni sud u odnosu na Okružni sud u Užicu, Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje.
4. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.