Odbacivanje ustavne žalbe kao neblagovremene zbog podnošenja nedozvoljene revizije

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu kao neblagovremenu. Rok za žalbu računa se od dostavljanja drugostepene odluke, jer podnošenje nedozvoljene revizije, koju je Vrhovni sud odbacio, ne produžava zakonom propisani rok od 30 dana za podnošenje ustavne žalbe.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-2068/2009
08.12.2009.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, Katarina Manojlović Andrić, dr Agneš Kartag Odri, dr Dragiša Slijepčević i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Veljka Vladetića, Milana Mrđenovića, Vlade Banjanina, Miloša Radojčića i Nikole Borojevića, svih iz Prigrevice, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 8. decembra 2009. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Veljka Vladetića, Milana Mrđenovića, Vlade Banjanina, Miloša Radojčića i Nikole Borojevića izjavljena protiv delimične presude Opštinskog suda u Apatinu P1. 166/07 od 4. jula 2008. godine i presude Okružnog suda u Somboru Gž1. 1646/08 od 20. februara 2009. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

1. Veljko Vladetić, Milan Mrđenović, Vlado Banjanin, Miloš Radojčić i Nikola Borojević, svi iz Prigrevice, preko punomoćnika Marte Milojičić, advokata iz Apatina, podneli su Ustavnom sudu 6. novembra 2009. godine ustavnu žalbu protiv delimične presude Opštinskog suda u Apatinu P1. 166/07 od 4. jula 2008. godine i presude Okružnog suda u Somboru Gž1. 1646/08 od 20. februara 2009. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije i prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo iz člana 36. Ustava. Predložili su Ustavnom sudu da poništi osporene sudske odluke.
2. Odredba člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđuje da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.
Odredba člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 109/07) propisuje da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.
3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku izvršio uvid u osporene presude i dokumentaciju priloženu uz ustavnu žalbu i utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:
Pred Opštinskim sudom u Apatinu vođen je radni spor u predmetu P1. 166/07, radi naknade štete, koji je pravnosnažno okončan presudom Okružnog suda u Somboru Gž1. 1646/08 od 20. februara 2009. godine u delu obuhvaćenom osporenom delimičnom presudom Opštinskog suda u Apatinu P1. 166/07 od 4. jula 2008. godine. Pobijajući delimičnu presudu Opštinskog suda u Apatinu P1. 166/07 od 4. jula 2008. godine i presudu Okružnog suda u Somboru Gž1. 1646/08 od 20. februara 2009. godine, zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava, podnosioci ustavne žalbe su, preko punomoćnika, izjavili Vrhovnom sudu Srbije 22. aprila 2009. godine reviziju protiv navedenih presuda. Odlučujući o izjavljenoj reviziji, Vrhovni sud Srbije je rešenjem Rev. II 821/09 od 17. juna 2009. godine odbacio kao nedozvoljenu reviziju podnosilaca ustavne žalbe, saglasno odredbama čl. 401. i 404. Zakona o parničnom postupku.
Prema stavu Ustavnog suda, donošenjem odluke po reviziji smatra se da su u parničnom postupku iscrpljena pravna sredstva pre izjavljivanja ustavne žalbe, ali samo kada je izjavljivanje revizije, prema Zakonu o parničnom postupku dozvoljeno, i kada je izjavljena na način dozvoljen tim Zakonom. U suprotnom će se smatrati da su pravna sredstva iscrpljena donošenjem odluke po žalbi na prvostepenu sudsku odluku, te će se blagovremenost ustavne žalbe ceniti u odnosu na dan dostavljanja drugostepe odluke.
Polazeći od navedenog, a imajući u vidu da je u konkretnom slučaju revizija koju je izjavio punomoćnik podnosilaca ustavne žalbe odbačena kao nedozvoljena, Ustavni sud je ocenio da se rok za izjavljivanje ustavne žalbe u konkretnom slučaju računa od dana dostavljanja drugostepene presude punomoćniku podnosilaca ustavne žalbe, a ne od dana kada je punomoćnik podnosilaca ustavne žalbe primio rešenje po podnetom vanrednom pravnom sredstvu. S obzirom na to da je punomoćnik podnosilaca ustavne žalbe osporenu presudu Okružnog suda u Somboru Gž1. 1646/08 od 20. februara 2009. godine primio pre 22. aprila 2009. godine, kada je izjavio reviziju Vrhovnom sudu Srbije protiv osporenih presuda, što nesumnjivo proističe iz priloženih dokaza, a da je ustavna žalba izjavljena 6. novembra 2009. godine, dakle po isteku roka propisanog odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu kao neblagovremenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) navedenog Zakona.
4. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.