Odluka Ustavnog suda o odbacivanju neuredne tužbe podnete preko advokata

Kratak pregled

Ustavni sud odbija ustavnu žalbu, nalazeći da nije povređeno pravo na pristup sudu. Odbacivanje tužbe kao neuredne, jer nije opredeljen tužbeni zahtev, u skladu je sa Zakonom o parničnom postupku kada tužbu podnosi advokat.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-21/2007
29.01.2009.
Beograd



Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, mr Dragiša Slijepčević i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Tomislava Mićića iz Gornjeg Milanovca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 29. januara 2009. godine, doneo je

 

O D L U K U



Odbija se kao neosnovana ustavna žalba Tomislava Mićića izjavljena protiv rešenja Okružnog suda u Čačku Gž-1362/06 od 16. novembra 2006. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e



1. Tomislav Mićić iz Gornjeg Milanovca, preko punomoćnika Mihaila Petrovića, advokata iz Beograda, podneo je Ustavnom sudu 11. decembra 2006. godine dopuštenu i blagovremenu ustavnu žalbu protiv rešenja Okružnog suda u Čačku Gž-1362/06 od 16. novembra 2006. godine.
Ustavnom žalbom se osporava rešenje kojim je odbijena kao neosnovana žalba punomoćnika podnosioca ustavne žalbe izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Gornjem Milanovcu P 1.br.238/06 od 24. avgusta 2006. godine, a kojim je odbačena tužba koju je podneo punomoćnik podnosioca ustavne žalbe, kao neuredna. Na ovaj način je, po mišljenju podnosioca ustavne žalbe, povređeno njegovo pravo na pristup sudu, kao element prava na pravično suđenje zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava Republike Srbije. Pored toga, podnosilac ustavne žalbe navodi da mu je povređeno i pravo na suđenje u razumnom roku iz razloga što je žalba protiv prvostepenog rešenja izjavljena 4. septembra 2006. godine, a rešenje Okružnog suda u Čačku kojim je odlučeno o žalbi, dostavljeno 8. decembra 2006. godine.

2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno odredbama člana 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku izvršio uvid u osporeno rešenje i dokumentaciju priloženu uz ustavnu žalbu i utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za rešavanje ove ustavnosudske stvari:
Tomislav Mićić iz Gornjeg Milanovca, preko punomoćnika Mihaila Petrovića, advokata iz Beograda, podneo je tužbu Opštinskom sudu u Gornjem Milanovcu, 2. avgusta 2006. godine, protiv tuženog "Graditelj-Holding" AD Beograd, zbog neisplaćenog dela zarade, naknade zarade i otpremnine, radi isplate novčanog iznosa koji tužbenim zahtevom nije opredeljen.
Rešenjem Opštinskog suda u Gornjem Milanovcu P 1.br.238/06 od 24. avgusta 2006. godine tužba je odbačena kao neuredna, iz razloga što tužilac koga zastupa advokat, u tužbi nije naveo vrednost predmeta spora, niti je opredelio novčani iznos koji je predmet tužbenog zahteva, a predmet tužbenog zahteva je novčano potraživanje iz radnog odnosa.
Protiv navedenog rešenja, Tomislav Mićić iz Gornjeg Milanovca, preko punomoćnika Mihaila Petrovića, advokata iz Beograda izjavio je žalbu 4. septembra 2006. godine, koja je rešenjem Okružnog suda u Čačku Gž-1362/06 od 16. novembra 2006. godine odbijena kao neosnovana. U obrazloženju osporenog rešenja je navedeno da je pravilno postupio prvostepeni organ kada je odbacio tužbu kao neurednu, s obzirom da punomoćnik, koji je advokat, u tužbi nije naveo vrednost predmeta spora, niti je opredelio novčani iznos koji je predmet tužbenog zahteva, a u skladu sa članom 187. stav 1. Zakona o parničnom postupku, te se isti podnesak smatra neurednim u smislu člana 103. stav 6. navedenog zakona.

4. Odredbama Ustava, na čiju povredu se ukazuje u ustavnoj žalbi, utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i optužbama protiv njega (član 32. stav 1.).
Članom 103. stav 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 125/04) propisano je da ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će stranci koja nema punomoćnika advokata vratiti podnesak radi ispravke, osim ako zakonom nije drugačije određeno, dok je stavom 6. istog člana propisano da se odredbe ovog člana ne primenjuju ako stranka ima punomoćnika koji je advokat, te će sud, kad je podnesak koji je u ime stranke podneo advokat nerazumljiv, ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati, odbaciti.
Članom 187. stav 1. navedenog Zakona propisano je da tužba mora da sadrži određeni zahtev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužilac zasniva zahtev, dokaze kojim se utvrđuju ove činjenice, vrednost predmeta spora, kao i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (član 100.).

5. Ocenjujući razloge i navode iznete u ustavnoj žalbi sa stanovišta navedenih odredaba Ustava i Zakona, Ustavni sud je u sprovedenom postupku utvrdio da podnosiocu ustavne žalbe nije povređeno pravo na pristup sudu, kao element prava na pravično suđenje. Ustavni sud je utvrdio da je, u konkretnom slučaju, podnosilac ustavne žalbe ostvario pravo na pristup sudu podnošenjem tužbe Opštinskom sudu u Gornjem Milanovcu, kao Ustavom i zakonom ustanovljenom, nadležnom organu sudske vlasti, protiv tuženog "Graditelj-Holding" AD Beograd. Sud je, u skladu sa svojim ovlašćenjima iz Zakona o parničnom postupku, odbacio tužbu kao neurednu, s obzirom da je pitanje urednosti tužbe uređeno imperativnom normom, u smislu da tužba mora sadržati sve elemente propisane zakonom, između ostalog, u tužbi mora biti opredeljen novčani iznos koji je predmet tužbenog zahteva, a što punomoćnik podnosioca ustavne žalbe nije učinio. Odluku prvostepenog suda je potvrdio i drugostepeni sud donošenjem osporenog rešenja, rešavajući po žalbi podnosioca, takođe u skladu sa svojim ovlašćenjima iz pomenutog zakona. S obzirom da je podnosiocu ustavne žalbe bilo omogućeno da korišćenjem svojih procesnih prava učestvuje u postupku, preduzima zakonom dopuštene radnje i ulaže pravne lekove, Ustavni sud je utvrdio da nije bilo povrede prava na pristup sudu, odnosno prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava.
Ustavni sud je utvrdio da podnosiocu ustavne žalbe nije povređeno ni pravo na suđenje u razumnom roku. Opštinski sud u Gornjem Milanovcu je po tužbi podnetoj 2. avgusta 2006. godine odlučio u roku od 22 dana od dana podnošenja tužbe donošenjem rešenja P 1.br.238/06 od 24. avgusta 2006. godine, kojim je tužba odbačena kao neuredna. Okružni sud u Čačku je, rešavajući po žalbi na prvostepeno rešenje izjavljenoj 4. septembra 2006. godine, odlučio rešenjem Gž-1362/06 od 16. novembra 2006. godine, kojim je žalba odbijena kao neosnovana, odnosno u roku od 2 meseca i 12 dana od dana podnošenja žalbe.
Na osnovu izloženog, a u skladu sa odredbom člana 89. stav 1. u vezi sa članom 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/08), Sud je doneo odluku kao u izreci.

 

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Bosa Nenadić, s.r.

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.