Odbačaj ustavne žalbe zbog neblagovremenosti i nedopuštenosti
Kratak pregled
Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu izjavljenu protiv rešenja u izvršnom postupku. Deo žalbe je odbačen kao neblagovremen jer je rok tekao od prijema drugostepene odluke, a deo kao nedopušten jer se odnosio na postupak okončan pre stupanja na snagu Ustava.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Vesne Komatović iz Kragujevca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 31. marta 2011. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Vesne Komatović izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Kragujevcu I1. 729/08 od 4. jula 2008. godine, rešenja Okružnog suda u Kragujevcu Gž. 2385/08 od 7. novembra 2008. godine i rešenja Vrhovnog suda Srbije Sgzz. 473/09 od 8. jula 2009. godine, kao i zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije u parničnom postupku koji se vodio u predmetu Opštinskog suda u Kragujevcu P. 673/98.
O b r a z l o ž e nj e
1. Vesna Komatović iz Kragujevca, preko punomoćnika Brigite Bataljević, advokata iz Kragujevca, podnela je Ustavnom sudu 19. novembra 2009. godine ustavnu žalbu, koja je dopunjena podneskom 5. januara 2010. godine, protiv rešenja Opštinskog suda u Kragujevcu I1. 729/08 od 4. jula 2008. godine, rešenja Okružnog suda u Kragujevcu Gž. 2385/08 od 7. novembra 2008. godine i rešenja Vrhovnog suda Srbije Sgzz. 473/09 od 8. jula 2009. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, prava na pravičnu naknadu za rad iz člana 60. stav 4. Ustava, prava na zdrastvenu zaštitu iz člana 68. Ustava, prava na socijalnu zaštitu iz člana 69. Ustava i prava na penzijsko osiguranje iz člana 70. Ustava, kao i zbog povrede ustavnog načela neposredne primene zajemčenih prava iz člana 18. Ustava, prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava, prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo iz člana 36. Ustava u parničnom postupku koji se vodio u predmetu Opštinskog suda u Kragujevcu P. 673/98. 2. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije, koji je stupio na snagu 10. novembra 2006. godine, utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava, dok je u stavu 2. navedenog člana propisano da se ustavna žalba može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku.
Odredbom člana 84. stav 1. istog Zakona propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.
3. U postupku prethodnog ispitivanja ustavne žalbe, Ustavni sud je utvrdio da je presuda Opštinskog suda u Kragujevcu P. 673/98 od 4. decembra 2003. godine postala izvršna 26. jula 2004. godine.
Opštinski sud u Kragujevcu je rešenjem I1. 1206/05 od 24. februara 2006. godine na osnovu navedene presude Opštinskog suda u Kragujevcu na predlog izvršnog poverioca, ovde podnosioca ustavne žalbe, dozvolio izvršenje protiv izvršnog dužnika PGP „Mida-inženjering“.
Opštinski sud u Kragujevcu je osporenim rešenjem I1. 729/08 od 4. jula 2008. godine obustavio postupak izvršenja određen rešenjem tog suda I1. 424/07 od 20. jula 2007. godine.
Okružni sud u Kragujevcu je osporenim rešenjem Gž. 2385/08 od 7. novembra 2008. godine odbio kao neosnovanu žalbu izvršnog poverioca, ovde podnosioca ustavne žalbe, i potvrdio prvostepeno rešenje.
Nakon prijema obaveštenja Republičkog javnog tužioca da neće podići zahtev za zaštitu zakonitosti protiv osporenog prvostepenog i drugostepenog rešenja, punomoćnik izvršnog poverioca je lično izjavio zahtev za zaštitu zakonitosti.
Vrhovni sud Srbije je osporenim rešenjem Gzz. 473/10 od 8. jula 2009. godine odbacio kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti izvršnog poverioca, ovde podnosioca ustavne žalbe, izjavljen protiv rešenja Okružnog suda u Kragujevcu Gž. 2385/08 od 7. novembra 2008. godine i rešenja Opštinskog suda u Kragujevcu I1. 729/08 od 4. jula 2008. godine.
4. Odredbama člana 32. stav 1. Ustava, na čiju povredu se između ostalog ustavnom žalbom ukazuje, jemči se svakom pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.
5. Ustavni sud ukazuje da je Vrhovni sud Srbije zasnovao svoje rešenje na tome da zahtev za zaštitu zakonitosti nije izjavljen iz razloga predviđenih članom 361. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 124/05). Navedenom odredbom zakona je propisano da bitna povreda parničnog postupka uvek postoji ako je protivno odredbama ovog zakona sud zasnovao svoju odluku na nedozvoljenim raspolaganjima stranaka. Podnosilac u ustavnoj žalbi nije osporio navedeno pravno stanovište Vrhovnog suda Srbije. Ustavni sud je stoga ocenio da navodima ustavne žalbe nije dovedena u sumnju pravičnost osporenog rešenja Vrhovnog suda Srbije Sgzz. 473/09 od 8. jula 2009. godine.
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud nalazi da ustavna žalba ne sadrži ustavnopravne razloge koji bi ukazivali na povredu ili uskraćivanje prava na pravično suđenje podnosioca ustavne žalbe osporenim rešenjem Vrhovnim sudom Srbije Sgzz. 473/09 od 8. jula 2009. godine.
Osporeno rešenje Vrhovnog suda Srbije koje je procesnog karaktera ne može se dovesti u vezu sa sadržinom prava na pravičnu naknadu za rad iz člana 60. stav 4. Ustava, prava na zdrastvenu zaštitu iz člana 68. Ustava, prava na socijalnu zaštitu iz člana 69. Ustava i prava na penzijsko osiguranje iz člana 70. Ustava.
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio u tom delu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka po ovoj ustavnoj žalbi.
6. Prema usvojenom pravnom stavu Ustavnog suda, ako je podnosilac ustavne žalbe u parničnom postupku izjavio zahtev za zaštitu zakonitosti, rok za podnošenje ustavne žalbe računaće se u odnosu na dan dostavljanja odluke suda o tom pravnom sredstvu, ali samo kada je izjavljivanje zahteva za zaštitu zakonitosti prema Zakonu o parničnom postupku dozvoljeno i kada je izjavljen na način propisan tim zakonom. U suprotnom će se smatrati da su pravna sredstva iscrpljena donošenjem odluke po žalbi na prvostepenu sudsku odluku, te će se blagovremenost ustavne žalbe ceniti u odnosu na dan dostavljanja drugostepene odluke.
U situaciji kada je ustavna žalba izjavljena i protiv rešenja Vrhovnog suda Srbije o odbacivanju zahteva za zaštitu zakonitosti i protiv sudskih odluka koje su prethodile izjavljivanju ovog vanrednog pravnog sredstva, Ustavni sud može meritorno odlučivati samo o osporenoj odluci donetoj povodom izjavljenog vanrednog pravnog sredstva, ako za to postoje Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke, dok će ustavnu žalbu u delu u kome se osporavaju odluke nižestepenih sudova odbaciti kao neblagovremenu, ako je podneta po proteku roka utvrđenog Zakonom o Ustavnom sudu.
Ovakavo pravno stanovište se shodno primenjuje u izvršnom postupku.
Imajući u vidu da je punomoćnik podnositeljke ustavne žalbe otpravak osporenog rešenja Okružnog suda u Kragujevcu Gž. 2385/08 od 7. novembra 2008. godine primio 20. januara 2009. godine, što proizlazi iz priložene dokumentacije, a da je ustavna žalba izjavljena 19. novembra 2009. godine, Ustavni sud je utvrdio da je ustavna žalba protiv rešenja Opštinskog suda u Kragujevcu I1. 729/08 od 4. jula 2008. godine i rešenja Okružnog suda u Kragujevcu Gž. 2385/08 od 7. novembra 2008. godine neblagovremena, jer je podneta posle isteka roka iz člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu. Ustavni sud je stoga ustavnu žalbu u ovom delu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) navedenog Zakona.
U pogledu navoda podnosteljke ustavne žalbe da su joj povređena navedena Ustavom zajemčena prava u parničnom postupku koji je vođen u predmetu Opštinskog suda u Kragujevcu P. 673/98, Ustavni sud je u ovom delu ustavnu žalbu odbacio kao nedopuštenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, imajući u vidu da je parnični postupak pravnosnažno okončan pre 26. jula 2004. godine kada je presuda Opštinskog suda u Kragujevcu P. 673/98 od 4. decembra 2003. godine postala izvršna, dakle pre stupanje na snagu Ustava.
7. Polazeći od svega iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.
PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Dragiša Slijepčević
Slični dokumenti
- Už 195/2009: Odluka Ustavnog suda o povredi prava zbog nedostavljanja drugostepene odluke
- Už 1307/2009: Odbacivanje ustavne žalbe protiv akata donetih pre proglašenja Ustava
- Už 2071/2009: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe kao neblagovremene
- Už 2070/2009: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe u izvršnom postupku
- Už 65/2009: Obavezno zastupanje advokata u postupku po vanrednim pravnim lekovima
- Už 1117/2010: Rešenje o odbacivanju ustavne žalbe kao neblagovremene i nedopuštene
- Už 1534/2009: Utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u postupku koji je trajao 20 godina