Odbacivanje ustavne žalbe zbog neblagovremenosti u krivičnom postupku
Kratak pregled
Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu kao neblagovremenu. Rok od 30 dana za podnošenje žalbe računa se od dana dostavljanja pravnosnažne drugostepene presude, a ne od okončanja postupka po inicijativi za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Drago Gavrilović iz Arilja, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 12. jula 2011. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Draga Gavrilovića izjavljena protiv presude Opštinskog suda u Arilju K. 44/06 od 30. juna 2008. godine i presude Okružnog suda u Užicu Kž. 25/09 od 4. marta 2009. godine.
O b r a z l o ž e nj e
1. Drago Gavrilović iz Arilja, preko punomoćnika, advokata Miloljuba Jovičića iz Čačka, podneo je Ustavnom sudu 12. maja 2011. godine ustavnu žalbu protiv presude Opštinskog suda u Arilju K. 44/06 od 30. juna 2008. godine i presude Okružnog suda u Užicu Kž. 25/09 od 4. marta 2009. godine, preko punomoćnika Miloljuba Jovičića, advokata iz Čačka, zbog povrede prava na slobodu i bezbednost iz člana 27. Ustava Republike Srbije i prava na pravično suđenje iz člana 32. Ustava.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje se zakonom.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07) sadržinski je identična odredbi člana 170. Ustava.
Odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.
3. Podnosilac ustavne žalbe izvodi zaključak o blagovremenosti ustavne žalbe iz toga što se nakon pravnosnažnosti presude obraćao Republičkom javnom tužilaštvu sa inicijativom za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti. Ustavni sud ukazuje na to da, saglasno odredbama čl. 429. i 421. Zakonika o krivičnom postupku („Službeni list SRJ“, br. 70/01 i 68/02 i „Službeni glasnik RS“, br. 58/04, 85/05, 115/05, 49/07, 122/08 i 72/09), ovlašćenje za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti ima isključivo javni tužilac kao državni organ. Ustavni sud je stoga ocenio da se zahtev za zaštitu zakonitosti u krivičnom postupku ne može smatrati delotvornim pravnim sredstvom koje mora biti iskorišćeno pre izjavljivanja ustavne žalbe. Ovo iz razloga što isključivo javni tužilac ima mogućnost da koristi ovo pravno sredstvo i što ni okrivljeni, niti njegov branilac ne mogu uticati na odluku javnog tužioca da li će i kada podići takav zahtev, bez obzira na lično podnetu inicijativu. Kako zahtev za zaštitu zakonitosti nije pravno sredstvo čije izjavljivanje stoji na raspolaganju okrivljenom u krivičnom postupku, to se postupak po ovom pravnom sredstvu ne smatra ni pretpostavkom za izjavljivanje ustavne žalbe. S obzirom na to da iscrpljivanje ovog vanrednog pravnog sredstva u krivičnom postupku nije pretpostavka za podnošenje ustavne žalbe, to se, prema pravnom stavu Ustavnog suda, blagovremenost ustavne žalbe ceni u odnosu na dan dostavljanja drugostepene krivične presude ili rešenja kojim je krivični postupak pravnosnažno okončan.
Polazeći od navedenog, po oceni Ustavnog suda, zakonom propisani rok za izjavljivanje ustavne žalbe se u konkretnom roku računa od dana dostavljanja drugostepene presude Okružnog suda u Užicu Kž. 25/09 od 4. marta 2009. godine. Ustavni sud je utvrdio da je osporenu drugostepenu presudu Okružnog suda u Užicu podnosilac ustavne žalbe primio najkasnije 25. novembra 2009. godine, kada je podneo nadležnom javnom tužiocu inicijativu za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažnih presuda Opštinskog suda u Arilju K. 44/06 od 30. juna 2008. godine i presude Okružnog suda u Užicu Kž. 25/09 od 4. marta 2009. godine.
Imajući u vidu da je ustavna žalba podneta 12. maja 2011. godine, Ustavni sud je utvrdio da je ista neblagovremena, jer je podneta po isteku roka od 30 dana propisanog odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, zbog čega je ustavnu žalbu odbacio saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) istog zakona.
4. Na osnovu iznetog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je rešio kao u izreci.
PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Dragiša Slijepčević
Slični dokumenti
- Už 2350/2011: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neblagovremene ustavne žalbe u prekršajnom postupku
- Už 5354/2010: Odbacivanje ustavne žalbe u krivičnom postupku zbog neblagovremenosti
- Už 1693/2009: Odbacivanje ustavne žalbe kao neblagovremene u krivičnom postupku
- Už 3435/2010: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe u krivičnom postupku kao neblagovremene
- Už 3489/2010: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neblagovremene ustavne žalbe u krivičnom postupku
- Už 6/2011: Odbačena neblagovremena ustavna žalba u krivičnom postupku
- Už 3158/2011: Odbacivanje ustavne žalbe kao neblagovremene u krivičnom postupku