Povreda prava na imovinu zbog neizvršenja pravnosnažne sudske presude

Kratak pregled

Ustavni sud usvojio je ustavnu žalbu i utvrdio povredu prava na imovinu zbog neizvršenja sudske odluke. Podnosiocu je utvrđeno pravo na naknadu materijalne štete u visini neizvršenog potraživanja, koja se isplaćuje iz budžetskih sredstava, u skladu sa praksom Evropskog suda.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Aleksandra Džakule iz Pančeva, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 12. jula 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Aleksandra Džakule izjavljena protiv rešenja Osnovnog suda u Pančevu Kv. 899/10 od 8. februara 2011. godine i rešenja Apelacionog suda u Novom Sadu Kž.2. 712/11 od 29. marta 2011. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Aleksandar Džakula iz Pančeva podneo je Ustavnom sudu 17. maja 2011. godine, preko punomoćnika, advokata Stevana Jakovljevića iz Pančeva, ustavnu žalbu protiv rešenja Osnovnog suda u Pančevu Kv. 899/10 od 8. februara 2011. godine i rešenja Apelacionog suda u Novom Sadu Kž.2. 712/11 od 29. marta 2011. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje zajemčenog odredbom člana 32. Ustava Republike Srbije, posebnih prava okrivljenog iz člana 33. stav 4. Ustava, prava na sigurnost u kaznenom pravu iz člana 34. stav 3. Ustava i prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo iz člana 36. Ustava.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje se zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07) sadržinski je identična odredbi člana 170. Ustava.

3. U sprovedenom prethodnom postupku Ustavni sud je utvrdio da je rešenjem Osnovnog suda u Pančevu Kv. 899/10 od 8. februara 2011. godine odbačen zahtev osuđenog, ovde podnosioca ustavne žalbe, za ponavljanje krivičnog postupka završenog pravnosnažnom presudom Osnovnog suda u Pančevu K. 2985/10 (stari broj K. 319/08) od 27. februara 2009. godine, a koja je potvrđena presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Kž.1. 813/10 od 19. aprila 2010. godine. Rešenjem Apelacionog suda u Novom Sadu Kž.2. 712/11 od 29. marta 2011. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca osuđenog, ovde podnosioca ustavne žalbe, izjavljena protiv rešenja Osnovnog suda u Pančevu Kv. 899/10 od 8. februara 2011. godine.

4. Na osnovu izloženog, Ustavni sud je utvrdio da mu se podnosilac ustavne žalbe obraća kao osuđeno lice i da osporava pojedinačni pravni akt kojim je odlučeno o žalbi protiv odluke o njegovom zahtevu za ponavljanje pravnosnažno okončanog krivičnog postupka. Ustavni sud ocenjuje da osporenim rešenjem Apelacionog suda u Novom Sadu Kž.2. 712/11 od 29. marta 2011. godine nije odlučivano o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe, niti o optužbi protiv njega ili njegovoj krivičnoj odgovornosti, već je osporeno rešenje doneto u postupku ispitivanja procesnih pretpostavki za odlučivanje po zahtevu za ponavljanje krivičnog postupka, podnetom na osnovu odredaba čl. 404. do 414. Zakonika o krivičnom postupku („Službeni list SRJ“, br. 70/01 i 68/02 i „Službeni glasnik RS“, br. 58/04, 85/05, 115/05, 49/07, 122/08 i 72/09) (u daljem tekstu: ZKP).

Osporenim rešenjem nadležni krivični sud je odlučio da je u konkretnom krivičnom predmetu neosnovana žalba branioca osuđenog, ovde podnosioca ustavne žalbe, izjavljena protiv rešenja prvostepenog suda kojim je odbačen njegov zahtev za ponavljanje krivičnog postupka, jer nisu ispunjeni procesni uslovi za ponavljanje propisani odgovarajućim odredbama ZKP. Imajući u vidu da osporenim rešenjem nije odlučivano o optužbi protiv podnosioca ustavne žalbe, niti o njegovoj krivičnoj odgovornosti, Ustavni sud je utvrdio da je osporeno rešenje kojim je odlučivano o zahtevu za ponavljanje postupka, akt procesnog karaktera. Ovakav pravni stav Ustavni sud je izrazio u više rešenja (Videti: Rešenje Už – 2145/2009 od 21. januara 2010. godine), a odlučujući u ovom predmetu Ustavni sud je imao u vidu i istovetan stav Evropske komisije za ljudska prava u predmetu X. protiv Austrije (Odluka o dopustivosti broj 7761/77 od 8. maja 1978. godine), prema kome se član 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ne primenjuje na postupak povodom zahteva za ponavljanje pravnosnažno okončanog postupka, jer takav postupak „ne utvrđuje osnovanost bilo kakve krivične optužbe protiv podnosioca“, već samo da li će biti odobreno ponovno suđenje ili ne.

Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud je podnetu ustavnu žalbu zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. Ustava odbacio kao nedopuštenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.

5. Ustavni sud konstatuje da u odnosu na istaknutu povredu posebnih prava okrivljenog iz člana 33. stav 4. Ustava, prava na sigurnost u kaznenom pravu iz člana 34. stav 3. Ustava i prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo iz člana 36. Ustava, u ustavnoj žalbi, nisu navedeni bilo kakvi razlozi koji bi se mogli dovesti u vezu sa sadržinom označenih prava.

Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud je podnetu ustavnu žalbu u celini odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.

6. S obzirom na sve navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša Slijepčević

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.