Odbacivanje neblagovremeno podnete ustavne žalbe u parničnom postupku za utvrđivanje stanarskog prava
Kratak pregled
Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu kao neblagovremenu, jer je podneta znatno nakon isteka zakonskog roka od 30 dana od dana prijema pravnosnažne drugostepene presude. Obraćanje javnom tužiocu radi podnošenja vanrednog pravnog leka ne produžava rok za ustavnu žalbu.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, Milan Stanić i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Nedeljke Stojanović iz Kosjerića, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 7. jula 2010. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Nedeljke Stojanović izjavljena protiv presude Opštinskog suda u Kosjeriću P. 613/02 od 17. avgusta 2007. godine i presude Okružnog suda u Užicu Gž. 28/2009 od 26. juna 2009. godine.
O b r a z l ž e nj e
1. Nedeljka Stojanović iz Kosjerića je 6. maja 2010. godine Ustavnom sudu podnela ustavnu žalbu protiv sudskih odluka navedenih u izreci, zbog povrede načela zabrane diskriminacije iz člana 21. Ustava Republike Srbije i prava na imovinu iz člana 58. Ustava, kao i povrede prava na pravično suđenje, zabrane diskriminacije i zabrane zloupotrebe prava, zajemčenih odredbama čl. 6, 14. i 17. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje se zakonom.
Odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07) propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.
Ustavni sud konstatuje da se odredbe Evropske konvencije čija se povreda takođe ističe u ustavnoj žalbi sadržinski ne razlikuju od odgovarajućih odredaba Ustava, te i u ovom slučaju postojanje eventualne povrede tih prava Ustavni sud ceni u odnosu na odgovarajuće odredbe Ustava Republike Srbije.
3. U sprovedenom prethodnom postupku, Ustavni sud je utvrdio da je presudom Okružnog suda u Užicu Gž. 28/2009 od 26. juna 2009. godine odbijena kao neosnovana žalba tužilje, ovde podnositeljke ustavne žalbe, i potvrđena presuda Opštinskog suda u Kosjeriću P. 613/02 od 17. avgusta 2007. godine, kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtev tužilje podnet protiv tužene „Mode Komerc“ AD Kosjerić, kojim je tražila da se utvrdi da je nosilac stanarskog prava na stanu označenom u izreci presude i da je njena pokojna majka bila korisnik navedenog stana.
Po navodima ustavne žalbe, podnositeljka ustavne žalbe je aktom Republičkog javnog tužilaštva Gt-I-1793/09 od 1. oktobra 2009. godine obaveštena da nema osnova za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti protiv navedene prvostepene i drugostepene presude, jer je ocenjeno da nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 361. stav 2. tačka 5) Zakona o parničnom postupku.
4. Prema stavu Ustavnog suda, ako je stranka izjavila ustavnu žalbu posle prijema obaveštenja da javni tužilac neće izjaviti zahtev za zaštitu zakonitosti, a sama ne izjavi ovo vanredno pravno sredstvo, blagovremenost ustavne žalbe će se ceniti u odnosu na dan dostavljanja odluke suda po poslednjem iskorišćenom pravnom sredstvu.
Polazeći od navedenog, Ustavni sud je ocenio da se propisani rok za izjavljivanje ustavne žalbe računa od dana dostavljanja osporene presude Okružnog suda u Užicu Gž. 28/2009 od 26. juna 2009. godine podnositeljki ustavne žalbe. S obzirom na to da je podnositeljka ustavne žalbe osporenu drugostepenu presudu primila pre 1. oktobra 2009. godine kada ju je Republičko javno tužilaštvo svojim aktom obavestilo da nema osnova za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti, što nesumnjivo proističe iz navoda ustavne žalbe, a da je ustavna žalba izjavljena 6. maja 2010. godine, dakle po isteku roka propisanog odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu kao neblagovremenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) navedenog Zakona.
5. Na osnovu izloženog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešeno je kao u izreci.
PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Bosa Nenadić