Odluka Ustavnog suda o povredi prava na donošenje odluke u razumnom roku u upravnom postupku

Kratak pregled

Ustavni sud usvaja ustavnu žalbu i utvrđuje povredu prava na suđenje u razumnom roku u upravnom postupku za ponovno određivanje penzije, koji je trajao skoro osam godina. Glavni razlog za dužinu postupka je petogodišnja neaktivnost prvostepenog organa.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-2335/2011
27.11.2013.
Beograd

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda dr Dragiša B. Slijepčević, predsednik Veća i sudije dr Bosa Nenadić, Katarina Manojlović Andrić, dr Olivera Vučić, Predrag Ćetković, Milan Stanić, Bratislav Đokić i mr Tomislav Stojković , članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi Slavka Petrovića iz Valjeva, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 27. novembra 2013. godine, doneo je

O D L U K U

Usvaja se ustavna žalba Slavka Petrovića i utvrđuje da je u postupku koji se vodio pred Republičkim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo u predmetu broj D. 23091, povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, dok se u preostalom delu ustavna žalba odbacuje.

O b r a z l o ž e nj e

1. Slavko Petrović iz Valjeva je 26. maja 2011. godine podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku zajemčenog članom 32. stav 1. Ustava Republike Srbije kao i prava iz člana 36. Ustava u postupku koji se pred Republičkim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo vodio u predmetu broj D. 23091.

Podnosilac ustavne žalbe je naveo: da je kao sudija Privrednog suda u Valjevu početkom 1995. godine otišao u starosnu penziju; da je po odlasku u penziju 1. jula 1995. godine otvorio advokatsku kancelariju koju je odjavio 31. decembra 2005. godine; da je 31. decembra 2005. godine podneo zahtev Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo za ponovno određivanje starosne penzije; da je na dan podnošenja zahteva za ponovno određivanje starosne penzije imao neizmireni doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje; da je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo 12. marta 2010. godine doneo zaključak o prekidu postupka dok ne izmiri postojeći dug koji se odnosi na doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje; da je taj zaključak poništen od strane drugostepenog organa; da je prvostepeni organ doneo rešenje o određivanju penzije D. 23091 od 10. septembra 2010. godine, koje je takođe poništeno od drugostepenog organa; da je na kraju, 2. marta 2011. godine doneto privremeno rešenje o određivanju penzije na koje se takođe žalio, ali drugostepeni organ do podnošenja ustavne žalbe nije odlučio o njegovoj žalbi; da mu je nedonošenjem odluke, ni posle pet godina i pet meseci povređeno pravo na suđenje u razumnom roku.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku, na osnovu uvida u spise predmeta D. 23091 Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za donošenje odluke u ovoj ustavnosudskoj stvari:

Podnosilac ustavne žalbe je 30. decembra 2005. godine podneo Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo zahtev za ponovni obračun starosne penzije, koja je ranije utvrđena rešenjem broj 22552 od 8. oktobra 1996. godine, s obzirom na to da se nakon penzionisanja u periodu od 1. jula 1995. godine do 31. decembra 2005. godine bavio advokaturom i tako ostvario dodatni penzijski staž od deset godina i šest meseci.

Zaključkom Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo broj D. 23091 od 12. marta 2010. godine prekinut je predmetni postupak dok se ne reši prethodni dug podnosioca u vezi uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Rešenjem Direkcije Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje SD-P/925 od 2. juna 2010. godine žalba podnosioca je uvažena, poništen je zaključak Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo, broj D. 23091 od 12. marta 2010. godine i predmet je vraćen prvostepenom upravnom organu na ponovni postupak i odlučivanje.

U ponovnom postupku pred prvostepenim upravnim organom, rešenjem Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Beograd – Filijala Valjevo broj D-23091 od 10. septembra 2010. godine podnosiocu je određen nov iznos starosne penzije.

Drugostepenim rešenjem Direkcije Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje broj SD- P. 925 od 10. januara 2011. godine žalba podnosioca je delimično uvažena, poništeno je prvostepeno rešenje broj 23091 od 10. septembra 2010. godine i predmet je vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak.

Zatim je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo doneo privremeno rešenje broj 22552 od 2. marta 2011. godine, kojim je izmenjeno rešenje Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo broj 22552 od 8. oktobra 1996. godine i podnosiocu je određen nov iznos starosne penzije. Podnosilac je izjavio žalbu protiv tog rešenja i spisi predmeta su 6. aprila 2011. godine dostavljeni drugostepenom upravnom organu za odlučivanje o žalbi.

Posle podnošenja ustavne žalbe, uvidom u spise predmeta, utvrđeno je da je drugostepenim rešenjem Direkcije Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje broj SD-P-925 od 9. juna 2011. godine odbijena žalba podnosioca izjavljena protiv privremenog rešenja prvostepenog organa od 2. marta 2011. godine.

U upravnom sporu po tužbi podnosioca ustavne žalbe Upravni sud je presudom U. 9581/11 od 24. novembra 2011. godine uvažio tužbu i poništio navedeno drugostepeno rešenje od 9. juna 2011. godine.

U postupku izvršenja presude Upravnog suda, rešenjem Direkcije republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje SD-P-925 od 26. decembra 2011. godine žalba podnosioca je odbijena kao neosnovana. Podnosilac je podneo tužbu Upravnom sudu radi poništaja rešenja SD-P-925 od 26. decembra 2011. godine i Upravni sud je presudom U. 2775/12 od 20. decembra 2012. godine odbio tužbu.

Rešenjem Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo broj 181.7-1 01204/13 od 10. aprila 2013. godine izmenjeno je prvostepeno privremeno rešenje broj D. 22552 od 2. marta 2011. godine, jer je otklonjen razlog privremenosti imajući u vidu da je podnosilac izmirio svoj dug za dospele neuplaćene iznose doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Rešenjem Direkcije fonda Republičkog Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje broj 01-02/181.6.3. 10611/13 od 28. avgusta 2013. godine odbijena je žalba podnosioca protiv prvostepenog rešenja od 10. aprila 2013. godine.

U spisima predmeta postoji dokaz da je navedeno rešenje dostavljeno Republičkom fondu u Valjevu 6. septembra 2013. godine, dok nema dokaza da je stranka primila rešenje i da je eventualno pokrenula upravni spor.

4. Za odlučivanje Ustavnog suda po predmetnoj ustavnoj žalbi od značaja su sledeće odredbe Ustava i zakona:

Odredbom člana 32. stav 1. Ustava utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega. Odredbama člana 36. Ustava utvrđeno je da se jemči jednaka zaštita prava pred sudovima i drugim državnim organima, imaocima javnih ovlašćenja i organima autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave i da svako ima pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu.

Zakonom o opštem upravnom postupku ("Službeni list SRJ", br. 33/97, 31/01 i 30/10) propisano je: da se postupak mora voditi bez odugovlačenja i sa što manje troškova za stranku i druge učesnike u postupku, ali tako da se pribave svi dokazi potrebni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitog i pravilnog rešenja (član 14.); da je kada se postupak pokreće povodom zahteva stranke, odnosno po službenoj dužnosti ako je to u interesu stranke, između ostalog, organ dužan da donese rešenje i dostavi ga stranci što pre, a najdocnije u roku od jednog meseca od dana predaje urednog zahteva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ako posebnim zakonom nije određen kraći rok (član 208. stav 1.); da se rešenje po žalbi mora doneti i dostaviti stranci što pre, a najdocnije u roku od dva meseca od dana predaje žalbe, ako posebnim zakonom nije određen kraći rok (član 237. stav 1.).

Odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službeni glasnik RS", br. 34/03, 64/04, 84/04, 85/05, 101/05, 64/06 i 5/09) propisano je: da je Fond na teritoriji Republike kod koga je korisnik starosne penzije ostvario pravo, nadležan za ponovno određivanje penzije u slučaju da se korisnik penzije zaposli, odnosno obavlja samostalnu delatnost (član 90.); da korisnik starosne penzije koji se zaposli na teritoriji Republike, odnosno obavlja samostalnu delatnost po osnovu koje je obavezno osiguran na teritoriji Republike, ima pravo po prestanku tog zaposlenja, odnosno obavljanja te samostalne delatnosti, na ponovno određivanje penzije ako je bio u osiguranju najmanje godinu dana (član 121. stav 1.); da se korisniku penzije koji ispunjava uslove iz člana 121. stav 1. za ponovno određivanje penzije, a kome je visina prava određena po propisima koji su se primenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona, radi ponovnog određivanja visine penzije zatečeni nominalni iznos penzije prethodno svodi na lične bodove korisnika (član 257. stav 1.); da se odredba člana 121. stav 1. ovog zakona odnosi i na korisnike koji su pravo na penziju ostvarili do dana početka primene ovog zakona (član 260.).

Saglasno odredbi člana 63. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službeni glasnik RS", broj 85/05), Republički fondovi za penzijsko i invalidsko osiguranje samostalnih delatnosti, zaposlenih i poljoprivrednika postali su 1. januara 2008. godine jedan fond – Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

5. Podnosilac ustavne žalbe smatra da mu je nedeletvornim postupanjem upravnih organa u postupku po zahtevu za ponovno određivanje starosne penzije povređeno pravo na suđenje u razumnom roku zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava. Ocenjujući ove navode podnosioca sa stanovišta označenog prava, Ustavni sud je najpre konstatovao da je predmetni upravni postupak započeo 30. decembra 2005. godine, podnošenjem zahteva podnosioca ustavne žalbe za ponovno određivanje starosne penzije Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje - Filijala Valjevo.

Ustavni sud je ocenio da vreme koje treba uzeti u obzir pri odlučivanju o povredi prava na suđenje u razumnom roku teče od 8. novembra 2006. godine, kao dana stupanja na snagu Ustava Republike Srbije kojim je ustanovljena ustavna žalba i garantovao pravo na suđenje u razumnom roku. Međutim, polazeći od toga da upravni postupak po svojoj prirodi predstavlja jedinstvenu celinu, koja počinje pokretanjem postupka, a završava se donošenjem odluke kojom se postupak okončava, Ustavni sud je zaključio da su ispunjeni uslovi da se prilikom ocene razumnog roka uzme u obzir celokupni period trajanja osporenog upravnog postupka počev od 30. decembra 2005. godine, kada je podnosilac ustavne žalbe podneo zahtev za ponovno određivanje starosne penzije, pa nadalje.

Polazeći od toga da je pojam razumnog trajanja postupka relativna kategorija koja zavisi od niza činilaca, a pre svega od složenosti pravnih pitanja i činjeničnog stanja u konkretnom sporu, ponašanja podnosioca ustavne žalbe, postupanja organa koji su vodili postupak, kao i značaja istaknutog prava za podnosioca, Ustavni sud je ispitivao da li su i u kojoj meri navedeni kriterijumi uticali na dužinu trajanja postupka.

U tom smislu, Ustavni sud je ocenio da odlučivanje u ovom upravnom postupku nije iziskivalo utvrđivanje složenih činjenica i rešavanje složenih pravnih pitanja.

Ispitujući značaj predmeta postupka za podnosioca ustavne žalbe, Ustavni sud je zaključio da je on imao pravni i materijalni interes da se odluči o njegovom zahtevu za ponovno određivanje starosne penzije, što bi imalo za posledicu određivanje većeg iznosa njegove penzije.

Ocenjujući sprovedeni postupak u predmetnoj upravnoj stvari, uvažavajući pri tome sudsku praksu i kriterijume Ustavnog suda, kao i međunarodnih institucija za zaštitu ljudskih prava, Ustavni sud nalazi da je, pre svega, nadležni prvostepeni organ u predmetnom postupku doprineo nerazumno dugom trajanju postupka, jer nije efikasno i delotvorno postupao i nije preduzeo sve zakonske mere da se predmetni postupak koji je trajao skoro osam godina, okonča u razumnom roku. Naime, nakon podnošenja zahteva podnosioca, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje-Filijala Valjevo, kao prvostepeni upravni organ, pet godina nije preduzeo ni jednu radnju u predmetnom postupku, već je posle pet godina zaključkom prekinuo postupak zbog postojanja prethodnog duga podnosioca u vidu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Međutim, nadležni upravni organ je bio dužan da odmah po podnetom zahtevu naloži podnosiocu ustavne žalbe da dostavi dokaz o uplaćenim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje, te da odbije podneti zahtev ukoliko podnosilac ne postupi po tom nalogu. Uz to, Ustavni sud konstatuje da postoji i doprinos samog podnosioca ustavne žalbe dužini trajanja postupka, imajući u vidu da podnosilac u periodu od pet godina nije izvršio svoju obavezu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Međutim i pored navedenog sama činjenica da je upravni postupak trajao osam godina, a da nadležni prvostepeni organ pet godina nije preduzimao radnje u predmetnom postupku, ukazuje da je podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u predmetnom upravnom postupku.

Polazeći od navedenog, Ustavni sud je, krećući se u granicama ustavne žalbe, na osnovu odredbe člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, usvojio ustavnu žalbu izjavljenu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku zajamčeno članom 32. stav 1. Ustava u postupku koji se vodio pred Republičkim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala Valjevo u predmetu broj D. 23091.

6. U vezi navoda podnosioca o povredi prava iz člana 36. stav 1. Ustava, Ustavni sud nalazi da podnosiocu ustavne žalbe nije povređeno pravo na jednaku zaštitu prava pred sudovima i drugim državnim organima jer se iz dokaza priloženih uz ustavnu žalbu takav zaključak ne može izvesti. Naime, Ustavni sud konstatuje da je uslov koji mora postojati da bi se mogla utvrditi povreda prava na jednaku zaštitu prava pred sudovima i drugim državnim organima postojanje različitih odluka kod iste činjenice i pravne situacije. Ustavni sud nalazi da podnosiocu nije povređeno ni pravo na pravno sredstvo iz člana 36. stav 2. Ustava, imajući u vidu da su u toku predmetnog postupka podnosiocu bila na raspolaganju sva zakonom predviđena pravna sredstva koja je i koristio.

Stoga je u drugom delu izreke ustavna žalba odbačena, na osnovu člana 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu zbog nepostojanja pretpostavki utvrđenih Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.

7. Na osnovu izloženog i odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9) i člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu i člana 84. Poslovnika o radu Ustavnog suda ("Službeni glasnik RS", br. 24/08, 27/08 i 76/11), Ustavni sud je doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA

dr Dragiša B. Slijepčević

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.