Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe u izvršnom postupku
Kratak pregled
Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu izjavljenu protiv rešenja donetih u izvršnom postupku. Odluke o promeni sredstva izvršenja ne predstavljaju pojedinačne akte kojima se odlučuje o pravima i obavezama, te nisu podobne za ispitivanje sa stanovišta prava na pravično suđenje.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud u sastavu: sudija dr Agneš Kartag Odri, koja vrši funkciju predsednika, i sudije dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Dragiša Slijepčević, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Gorice Glišić iz Kličevca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 19. januara 2011. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Gorice Glišić izjavljena protiv “radnji Opštinskog suda u Požarevcu u izvršenju I. 683/06“.
O b r a z l o ž e nj e
1. Gorica Glišić iz Kličevca je 3. decembra 2009. godine, preko punomoćnika, advokata Ivana Stefanovića iz Požarevca, podnela Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv radnji navedenih u izreci, zbog povrede odredaba čl. 32, 86. i 194. Ustava Republike Srbije.
Podnositeljka ustavne žalbe navodi da je podnela predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika Zemljoradničko – stočarske zadruge Kličevac, tražeći da se izvršenje sprovede prenosom novčanih sredstava koja se vode na računu dužnika. Ističe da je nakon saznanja o blokadi računa izvršnog dužnika podnela predlog za promenu sredstva izvršenja prodajom nepokretnosti i da je “rešenjem Opštinskog suda u Požarevcu I. 683/06 od 24. marta 2009. godine“ odbijen navedeni predlog sa obrazloženjem da podnositeljka ustavne žalbe nije priložila vlasnički list. Ona smatra da je prvostepeni sud mogao da izvrši prodaju nepokretnosti na kojoj dužnik ima samo pravo korišćenja i da je nezakonitim postupanjem suda u ovom predmetu onemogućena “da ostvari prava koja joj po Ustavu pripadaju“.
Imajući u vidu sadržinu ustavne žalbe i dokumentaciju koja je priložena uz nju, Ustavni sud je utvrdio da podnositeljka u suštini osporava rešenja Opštinskog suda u Požarevcu I. 265/09 od 6. marta 2009. godine i Ipv. 90/09 od 31. jula 2009. godine.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih ogana ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (“Službeni glasnik RS“, broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava.
Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da se ustavna žalba može izjaviti samo protiv pojedinačnog akta kojim je odlučivano o nekom pravu ili obavezi podnosioca ustavne žalbe, jer je samo takav akt podoban da povredi njegova Ustavom zajemčena prava i slobode.
3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za rešavanje u ovoj ustavnopravnoj stvari:
Osporenim rešenjem Opštinskog suda u Požarevcu I. 265/09 od 6. marta 2009. godine je odbijen kao neosnovan predlog izvršnog poverioca, ovde podnositeljke ustavne žalbe, za promenu sredstva izvršenja i to prodajom nepokretnosti dužnika, jer prema potvrdi Službe za katastar nepokretnosti Požarevac, nepokretnosti na kojima je predloženo izvršenje nisu u svojini dužnika, već u društvenoj svojini.
Odlučujući o žalbi izvršnog poverioca, Opštinski sud u Požarevcu je doneo osporeno rešenje Ipv. 90/09 od 31. jula 2009. godine, kojim je odbio žalbu i potvrdio prvostepeno rešenje.
4. Podnositeljka ustavne žalbe smatra da joj je osporenim rešenjima povređeno pravo na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava, kojim se svakom jemči pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.
Polazeći od prirode akata koji se pobijaju ustavnom žalbom, Ustavni sud je zaključio da osporenim rešenjima, u konkretnom slučaju, nije odlučivano o pravima i obavezama podnositeljke ustavne žalbe, pa su ona ratione materiae inkompatibilna sa navodima o povredi prava na pravično suđenje. Naime, Ustavni sud smatra da se rešenjima koja su doneta po predlogu izvršnog poverioca za promenu sredstva izvršenja ne utvrđuju nova prava izvršnom poveriocu u odnosu na parnični postupak koji je prethodio izvršnom postupku i pravosnažnu presudu koja je bila rezultat tog postupka. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je ocenio da je ustavna žalba nedozvoljena, jer osporena rešenja ne predstavljaju pojedinačne akte protiv kojih se, u smislu odredaba člana 170. Ustava i člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, može podneti ustavna žalba. U tom kontekstu, Ustavni sud ukazuje na praksu Evropske komisije za ljudska prava, koja je, odlučujući o primenjivosti garancija prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda na izvršni postupak, zaključila da se odluke koje donosi sud u postupku izvršenja pravnosnažne presude nužno ne odnose na novo i posebno određivanje građanskih prava i obaveza, u poređenju sa postupkom koji je prethodio izvršnom postupku i odlukom koja je rezultat tog postupka (videti odluku u predmetu Anton Dornbach protiv Savezne Republike Nemačke, broj 11258/84 oi 46). Iz iznetih razloga, Sud je odbacio ovu ustavnu žalbu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.
5. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.
VRŠI FUNKCIJU PREDSEDNIKA USTAVNOG SUDA
sudija
dr Agneš Kartag Odri