Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neblagovremene i nedopuštene ustavne žalbe

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu izjavljenu u radnom sporu jer podnosilac nije iscrpeo sva pravna sredstva, konkretno reviziju Vrhovnom sudu Srbije. Žalba je takođe podneta nakon isteka propisanog zakonskog roka od 30 dana, što je čini neblagovremenom.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-2389/2009
04.02.2010.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Miloša Ćurčića iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 4. februara 2010. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Miloša Ćurčića izjavljena protiv presude Prvog opštinskog suda u Beogradu P1. 205/06 od 1. decembra 2006. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Miloš Ćurčić iz Beograda je 11. decembra 2009. godine Ustavnom sudu podneo ustavnu žalbu protiv presude Prvog opštinskog suda u Beogradu P1. 205/06 od 1. decembra 2006. godine, zbog „bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava“.

U ustavnoj žalbi se navodi da je osporenom presudom odbijen tužbeni zahtev podnosioca ustavne žalbe kojim je tražio poništaj rešenja o otkazu ugovora o radu i da se tuženi obaveže da ga rasporedi na ranije poslove, kao i da mu nadoknadi izgubljenu zaradu. Presudom Okružnog suda u Beogradu Gž. I 650/07 od 31. avgusta 2007. godine odbijena je kao neosnovana žalba tužioca i potvrđena je prvostepena presuda.

2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Saglasno odredbi člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07), koji je stupio na snagu 6. decembra 2007. godine, ustavna žalba se može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

Odredbama člana 113. ovog Zakona propisano je: da se ustavna žalba može izjaviti i protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojim je povređeno ili uskraćeno ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom, ako je taj akt ili radnja izvršena od dana proglašenja Ustava do dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 2.); da se u slučaju iz stava 2. ovog člana ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 3.).

Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da je jedna od pretpostavki za izjavljivanje ustavne žalbe da su iscrpljena ili da nisu predviđena druga pravna sredstva za zaštitu povrđenih ili uskraćenih prava zajemčenih Ustavom.

Odredbom člana 439. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnk RS“, broj 125/04), koji je važio u vreme donošenja osporene presude, bilo je propisano da je revizija dozvoljena u parnicama o sporovima o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa.

3. U sprovedenom prethodnom postupku, Ustavni sud je utvrdio da pre izjavljivanja ustavne žalbe nije iscrpljeno poslednje pravno sredstvo predviđeno članom 439. Zakona o parničnom postupku, jer podnosilac ustavne žalbe protiv presude Okružnog suda u Beogradu kojom je potvrđena osporena prvostepena presuda nije izjavio reviziju Vrhovnom sudu Srbije.

Imajući u vidu da je ustavna žalba izjavljena 11. decembra 2009. godine, a da je presuda Okružnog suda u Beogradu Gž. 650/07 doneta 31. avgusta 2007. godine, odnosno nakon proglašenja Ustava, a pre stupanja na snagu Zakona o Ustavnom sudu, takođe je utvrđeno da je ustavna žalba podneta po isteku roka propisanog članom 113. stav 3. Zakona.

Pored toga, Ustavni sud konstatuje da u ustavnoj žalbi nisu navedena Ustavom zajemčena prava na čiju se povredu podnosilac ustavne žalbe poziva, kao i ustavnopravni razlozi koji bi ukazivali na postojanje povrede nekog Ustavom zajemčenog prava. Međutim, imajući u vidu prethodno navedene razloge koji ustavnu žalbu čine nedopuštenom, Ustavni sud nije dostavljao ustavnu žalbu na uređenje.

4. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje po podnetoj ustavnoj žalbi.

5. Na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Sud je rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.