Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju žalbe protiv odluke o sudskim taksama
Kratak pregled
Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu protiv rešenja kojima je odbijen predlog za oslobađanje od plaćanja sudskih taksi. Sud je utvrdio da podnositeljka nije navela ustavnopravne razloge, već je tražila preispitivanje zakonitosti odluka redovnih sudova, za šta Ustavni sud nije nadležan.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Dragiša Slijepčević, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Ruže Stanković iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 16. septembra 2010. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Ruže Stanković izjavljena protiv rešenja Okružnog suda u Beogradu Gž. 4513/09 od 23. novembra 2009. godine i rešenja Petog opštinskog suda u Beogradu P. 1212/07 od 8. januara 2009. godine.
O b r a z l o ž e nj e
1. Ruža Stanković iz Beograda je 19. maja 2010. godine, preko punomoćnika Gorana Lukovića, advokata iz Beograda, podnela Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv rešenja Okružnog suda u Beogradu Gž. 4513/09 od 23. novembra 2009. godine i rešenja Petog opštinskog suda u Beogradu P. 1212/07 od 8. januara 2009. godine, koju je dopunila podnescima od 15. juna i 14. jula 2010. godine, zbog povrede "prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, principa savesne ocene dokaza propisanih članom 8. Zakona o parničnom postupku i siromaškog prava žalilje iz člana 164. Zakona o parničnom postupku".
Ustavnom žalbom se osporavaju sudska rešenja kojima je odlučivano o predlogu podnositeljke ustavne žalbe da bude oslobođena od obaveze plaćanja sudskih taksi u parničnom postupku koji se po njenoj tužbi vodi pred Petim opštinskim sudom, sada Prvim osnovnim sudom u Beogradu. U ustavnoj žalbi se navodi da se iz "odluka nižestepenih sudova ne vidi na osnovu kojih dokaza je utvrđeno da je tužilja vlasnica kuće br. 10 u ul. Gunjak u Kumodražu" i da je "pogrešno utvrđena prethodna pretpostavka verovatno navela nižestepene sudove da takođe pogrešno pretpostave da tužilja može iole ozbiljnije da plaća svoje punomoćnike". Stoga se predlaže da Ustavni sud odloži izvršenje osporenog prvostepenog rešenja i da poništi u celini rešenje Okružnog suda u Beogradu Gž. 4513/09 od 23. novembra 2009. godine i rešenje Petog opštinskog suda u Beogradu P. 1212/07 od 8. januara 2009. godine i spise predmeta vrati drugostepenom i prvostepenom sudu na ponovni postupak.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS", broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava.
Prema članu 85. stav 1. navedenog Zakona, ustavna žalba, pored ostalog, mora da sadrži razloge žalbe i navode u čemu se sastoji povreda ili uskraćivanje zajemčenog prava za koje se tvrdi da je povređeno.
3. U postupku prethodnog ispitivanja ustavne žalbe i dokumentacije koja je uz nju dostavljena, Ustavni sud je utvrdio sledeće:
Osporenim rešenjem Petog opštinskog suda u Beogradu P. 1212/07 od 8. januara 2009. godine odbijen je kao neosnovan predlog podnositeljke za oslobađanje od plaćanja sudskih taksi, iz razloga za koje je sud dao iscrpno obrazloženje.
Rešavajući o žalbi podnositeljke na prvostepeno rešenje, Okružni sud u Beogradu je osporenim rešenjem Gž. 4513/09 od 23. novembra 2009. godine odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio prvostepeno rešenje, pošto je razloge koje je dao prvostepeni sud za svoju odluku prihvatio u svemu kao pravilne.
4. Ustavni sud je utvrdio da se u ustavnoj žalbi ne navode ustavnopravni razlozi koji bi ukazivali na postojanje povrede Ustavom zajemčenog prava na koje se ustavnom žalbom poziva. Istovremeno, Ustavni sud nalazi da podnositeljka u ustavnoj žalbi u osnovi ponavlja glavne razloge iznete u žalbi protiv prvostepenog rešenja Petog opštinskog suda u Beogradu P. 1212/07 od 8. januara 2009. godine, koje je drugostepeni sud cenio i nije prihvatio. Na taj način se ustavnom žalbom od Ustavnog suda u stvari zahteva da kao instancioni sud ispita pravilnost i zakonitost osporenih odluka redovnog suda. Takođe, po oceni Ustavnog suda, iz ustavne žalbe i dostavljenih dokaza ne proizlazi očigledno da su osporene sudske odluke donete pogrešnom ili arbitrernom ocenom dokaza ili proizvoljnom, odnosno arbitrernom primenom materijalnog prava.
Ustavni sud konstatuje da se ustavna žalba ne može smatrati pravnim sredstvom kojim se još jednom ispituje zakonitost odluka redovnih sudova. U postupku ustavnosudske zaštite po ustavnoj žalbi, Ustavni sud jedino utvrđuje da li je pojedinačnim aktom ili radnjom državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje došlo do povrede ili uskraćivanja ljudskih ili manjinskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom, pa se stoga i razlozi ustavne žalbe moraju zasnivati isključivo na konkretnim navodima kojima se ukazuje na povredu odredaba Ustavom zajemčenih prava, a sa stanovišta njihove Ustavom utvrđene sadržine. Formalno pozivanje na pojedine odredbe Ustava ne čini samo po sebi ustavnu žalbu dopuštenom.
Imajući u vidu da se u podnetoj žalbi ne navode razlozi koji se mogu dovesti u vezu sa povredom ili uskraćivanjem Ustavom zajemčenih prava ili sloboda, već se od Ustavnog suda traži da ocenjujući zakonitost osporenih rešenja postupa kao viši sud u odnosu na donosioce rešenja, Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje.
5. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.
PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Bosa Nenadić