Odbačaj neblagovremene ustavne žalbe podnete nakon obraćanja Evropskom sudu

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu kao neblagovremenu. Žalba je podneta znatno po isteku roka od 30 dana od prijema revizijske presude, a prethodno obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava ne predstavlja opravdan razlog za propuštanje roka.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Dragiša Slijepčević, Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Milanke Mihailović iz Valjeva, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 6. oktobra 2010. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Milanke Mihailović izjavljena protiv presude Opštinskog suda u Valjevu P. 682/03 od 24. januara 2007. godine, presude Okružnog suda u Valjevu Gž. 716/07 od 6. jula 2007. godine i presude Vrhovnog suda Srbije Rev. 2914/07 od 30. septembra 2008. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Milanka Mihailović iz Valjeva je 19. maja 2010. godine, preko punomoćnika - advokata Jelene Mirković iz Valjeva, podnela Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presuda navedenih u izreci zbog povrede prava iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.

U ustavnoj žalbi se navodi da je podnositeljka ustavne žalbe 13. aprila 2009. godine podnela predstavku Evropskom sudu za ljudska prava. Kako pre toga nije bio pokrenut postupak pred Ustavnim sudom, predstavka je odbačena, jer nisu iscrpljena sva domaća pravna sredstva. Podnositeljka ustavne žalbe navodi da u trenutku prijema osporene revizijske presude ustavna žalba nije bila dostupno i delotvorno pravno sredstvo.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuju zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava.

Odredbom člana 84. stav 1. istog zakona propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

3. U postupku prethodnog ispitivanja podneska, Ustavni sud je utvrdio da je osporenom presudom Okružnog suda u Valjevu Gž. 716/07 od 6. jula 2007. godine odbijena kao neosnovana žalba tužilje i potvrđena osporena presuda Opštinskog suda u Valjevu P. 682/03 od 24. januara 2007. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtev tužilje, ovde podnositeljke ustavne žalbe. Osporenu presudu Vrhovnog suda Srbije Rev. 2941/07 od 30. septembra 2008. godine, kojom je odbijena kao neosnovana revizija tužilje protiv navedene drugostepene odluke, punomoćnik podnositeljke ustavne žalbe je primio 4. decembra 2008. godine.

4. Ustavni sud konstatuje da ustavna žalba kao pravno sredstvo za zaštitu povređenih ili uskraćenih prava i sloboda zajemčenih Ustavom u pravnom poretku Republike Srbije postoji još od 8. novembra 2006. godine i da su, saglasno odredbi člana 175. Ustava, postupak po ustavnoj žalbi i rokovi za njeno izjavljivanje, propisani Zakonom o Ustavnom sudu. U tom smislu, Ustavni sud nalazi da se obraćanje podnositeljke Evropskom sudu za ljudska prava ne može smatrati opravdanim razlogom za propuštanje roka za izjavljivanje ustavne žalbe u Republici Srbiji. Cilj podnošenja ustavne žalbe nije da se obezbedi pravo na obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava, već da se u okviru pravnog poretka Republike Srbije ostvari zaštita Ustavom zajemčenih prava i sloboda. Takođe, stanovište Evropskog suda za ljudska prava da ustavna žalba u Republici Srbiji predstavlja delotvorno pravno sredstvo zasnovano je upravo na dosadašnjem postupanju Ustavnog suda po ustavnim žalbama podnetim na način i u rokovima propisanim zakonom..

5. Imajući u vidu da je ustavna žalba podneta 19. maja 2010. godine, dakle po isteku roka od 30 dana propisanog odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, Sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) ovog zakona, ustavnu žalbu odbacio kao neblagovremenu.

6. S obzirom na sve navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.