Odbacivanje ustavne žalbe kao neblagovremene i zbog nepostojanja pretpostavki za postupanje

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu. Deo žalbe protiv sudskih odluka odbačen je kao neblagovremen, jer je podnet nakon isteka roka od 30 dana. Deo protiv nepostupanja tužioca odbačen je jer njegovo obaveštenje nije akt protiv kog je žalba dozvoljena.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Smilje Rakić iz Ljuberađe, opština Babušnica, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 4. februara 2010. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Smilje Rakić izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Pirotu P. 126/09 od 28. aprila 2009. godine, rešenja Okružnog suda u Pirotu Gž. 465/09 od 22. juna 2009. godine i „nepostupanja Republičkog javnog tužioca po predlogu za zaštitu zakonitosti“.

 

O b r a z l o ž e nj e

1. Smilja Rakić iz Ljuberađe, opština Babušnica, preko punomoćnika Kaje Tričković, advokata iz Pirota, podnela je Ustavnom sudu 10. decembra 2009. godine ustavnu žalbu protiv sudskih odluka navedenih u izreci, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije i „nepostupanja Republičkog javnog tužioca po predlogu za zaštitu zakonitosti“, zbog povrede prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo iz člana 36. Ustava.

2. Odredba člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđuje da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava.

Odredba člana 84. stav 1. Zakona propisuje da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

3. U postupku prethodnog ispitivanja ustavne žalbe, Ustavni sud je utvrdio da je punomoćnik podnositeljke ustavne žalbe podneo Republičkom javnom tužiocu 21. septembra 2009. godine predlog za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti protiv osporenih rešenja Opštinskog suda u Pirotu P. 126/09 od 28. aprila 2009. godine i Okružnog suda u Pirotu Gž. 465/09 od 22. juna 2009. godine i da je Republički javni tužilac, dopisom Gt-I-1817/09 od
7. oktobra 2009. godine, obavestio punomoćnika podnositeljke ustavne žalbe da nema uslova za izjavljivanje zahteva za zaštitu zakonitosti, jer je rok za podizanje ovog vanrednog pravnog sredstva istekao. Nakon prijema navedenog dopisa, podnositeljka ustavne žalbe nije sama koristila ovo vanredno pravno sredstvo.

4. Odredbom člana 418. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS”, broj 125/04), koji je bio na snazi u vreme podnošenja predloga podnositeljke ustavne žalbe Republičkom javnom tužiocu, bilo je propisano da ukoliko javni tužilac ne podigne zahtev za zaštitu zakonitosti u rokovima predviđenim zakonom, stranka koja je podnela predlog, ovlašćena je da u roku od 30 dana od dana prijema obaveštenja da javni tužilac neće izjaviti zahtev za zaštitu zakonitosti sama izjavi ovaj pravni lek.

Prema stavu Ustavnog suda, ako je stranka izjavila ustavnu žalbu posle prijema obaveštenja da javni tužilac neće izjaviti zahtev za zaštitu zakonitosti, a sama ne izjavi ovo vanredno pravno sredstvo, blagovremenost ustavne žalbe će se ceniti u odnosu na dan dostavljanja odluke suda po poslednjem prethodno izjavljenom pravnom sredstvu.

Imajući u vidu da podnositeljka ustavne žalbe nije koristila zakonsku mogućnost da sama izjavi zahtev za zaštitu zakonitosti, to se Zakonom o Ustavnom sudu propisani rok za izjavljivanje ustavne žalbe protiv rešenja Opštinskog suda u Pirotu P. 126/09 od 28. aprila 2009. godine i rešenja Okružnog suda u Pirotu Gž. 465/09 od 22. juna 2009. godine, u konkretnom slučaju, računa od dana dostavljanja osporenog drugostepenog rešenja podnositeljki ustavne žalbe. S obzirom na to da je podnositeljka osporeno drugostepeno rešenje primila pre 21. septembra 2009. godine, kada je podnela predlog Republičkom javnom tužiocu za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti, a da je ustavnu žalbu izjavila 10. decembra 2009. godine, dakle nakon isteka roka iz člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je u ovom delu odbacio ustavnu žalbu, kao neblagovremenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) navedenog zakona.

5. Razmatrajući ustavnu žalbu u delu koji se odnosi na „nepostupanje Republičkog javnog tužioca po predlogu za zaštitu zakonitosti“, Ustavni sud ukazuje da obaveštenje Republičkog javnog tužioca po podnetom predlogu za zaštitu zakonitosti nema karakter akta podobnog za osporavanje ustavnom žalbom, jer ne predstavlja pojedinačni akt kojim se odlučuje o pravu ili obavezi podnositeljke ustavne žalbe. Ovo iz razloga što navedenim obaveštenjem, pa prema tome ni radnjama Republičkog javnog tužioca, saglasno navedenoj odredbi Zakona o parničnom postupku, podnositelja ustavne žalbe nije bila onemogućena da sama izjavi ovaj vanredni pravni lek. U tom smislu, Ustavni sud ocenjuje da se radnje Republičkog javnog tužioca ne mogu dovesti u vezu sa sadržinom prava iz člana 36. Ustava na čiju povredu se ustavnom žalbom ukazuje. Ustavni sud je stoga ustavnu žalbu u navedenom delu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka po ovoj ustavnoj žalbi.

6. Na osnovu iznetog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je rešio kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.