Usvojena ustavna žalba zbog uskraćivanja prava na zateznu kamatu

Kratak pregled

Ustavni sud usvojio je ustavnu žalbu i utvrdio povredu prava na pravično suđenje. Poništeno je rešenje Višeg suda u Beogradu kojim je odbijen zahtev za isplatu zatezne kamate na dosuđene troškove postupka, uz nalog sudu da donese novu odluku.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Vesna Ilić Prelić, predsednik Veća i sudije Bratislav Đokić, dr Goran P. Ilić, Snežana Marković, dr Tijana Šurlan, dr Jovan Ćirić, Sabahudin Tahirović i dr Tamaš Korhec ( Korhecz Tamás), članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi Milića Burmazevića, Danice Burmazević i Tanje Mijajlović, svih iz Mačvanske Mitrovice, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 26. oktobra 2017. godine, doneo je

O D L U K U

1. Usvaja se ustavna žalba Milića Burmazevića, Danice Burmazević i Tanje Mijajlović i utvrđuje da je rešenjem Višeg suda u Beogradu Gž. 149/15 od 30. januara 2015. godine povređeno pravo podnosi laca ustavne žalbe na pravično suđenje , zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.

2. Poništava se rešenje Višeg suda u Beogradu Gž. 149/15 od 30. januara 2015. godine i određuje da isti sud donese novu odluku o žalbi tužene izjavljenoj protiv rešenja Prvog osnovnog suda u Beogradu P. 11391/10 od 27. oktobra 2014. godine .

O b r a z l o ž e nj e

1. Milić Burmazević, Danica Burmazević i Tanja Mijajlović, svi iz Mačvanske Mitrovice izjavili su 9. aprila 2015. godine, preko punomoćnika Nikole Sokolića , advokata iz Beograda, ustavnu žalbu protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž. 149/15 od 30. januara 2015. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje i prava na jednaku zaštitu prava, zajemčenih odredbama člana 32. stav 1. i člana 36. stav 1. Ustava Republike Srbije .

Podnosioci u ustavnoj žalbi, pored ostalog, ukazuju: da je osporenim rešenjem nezakonito odbijen njihov zahtev za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđene troškove postupka iz razloga što Zakon o parničnom postupku ne sadrži odredbu o zateznoj kamati; da je odluka suda trebalo da se zasniva na odredbama Zakona o obligacionim odnosima; da je stav izražen u osporenom rešenju u suprotnosti sa pravnim shvatanjem Apelacionog suda u Beogradu od 24. decembra 2012. godine, iz čega proizlazi da je podnosiocima ustavne žalbe povređeno i pravo na jednaku zaštitu prava iz člana 36. stav 1. Ustava, s obzirom na to da se u identičnim činjeničnim i pravnim situacijama dosuđuje zatezna kamata na troškove parničnog postupka.

2. Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

U postupku pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, na osnovu izvršenog uvida u osporeni akt i dokumentaciju koja je priložena uz ustavnu žalbu, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnopravnoj stvari :

Osporenim rešenjem Višeg suda u Beogradu Gž. 149/15 od 30. januara 2015. godine je preinačeno ožalbeno rešenje Prvog osnovnog suda u Beogradu P. 11391/10 od 27. oktobra 2014. godine tako što je zahtev tužilaca, ovde podnosilaca ustavne žalbe, da se obaveže tužena Republika Srbija - Ministarstvo odbrane da tužiocima na dosuđene troškove postupka u iznosu od 220.000,00 dinara isplati zakonsku zateznu kamatu počev od 29. septembra 2011. godine pa do isplate , odbijen kao neosnovan.

U obrazloženju osporenog drugostepenog rešenja je, pored ostalog, navedeno: da je presudom Prvog osnovnog suda u Beogradu P. 11391/10 od 29. septembra 2011. godine usvojen tužbeni zahtev tužilaca i obavezana tužena da im naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 220.000,00 dinara; da je rešenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu P. 11391/10 od 27. oktobra 2014. godine tužena obavezana da tužiocima na dosuđene troškove postupka isplati i zakonsku zateznu kamatu; da se žalbom tužene osnovano osporava rešenje prvostepenog suda, a imajući u vidu da Zakon o parničnom postupku nije propisao obavezu plaćanja zakonske zatezne kamate na dosuđene troškove postupka.

4. Odredbom člana 32. stav 1. Ustava, na čiju povredu se ukazuje u ustavnoj žalbi, utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.

5. Ocenjujući navode ustavne žalbe kojima se ističe povreda prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava, Ustavni sud je konstatovao da podnosioci ustavne žalbe, zapravo, svojim navodima osporavaju pravni stav Višeg suda u Beogradu o pravu na zateznu kamatu na troškove dosuđene u predmetnom parničnom postupku , uz argumentaciju da prilikom donošenja odluke o troškovima parničnog postupka ima mesta primeni odgovarajućih odredaba Zakona o obligacionim odnosima.

Ustavni sud je, na sednici održanoj 19. novembra 2015. godine, doneo Odluku Už-9130/2013, kojom je usvojio ustavnu žalbu Slavice Proković iz Beograda, utvrdio da je rešenjem Privrednog apelacionog suda Pž. 7565/13 od 26. septembra 2013. godine navedenoj podnositeljki ustavne žalbe povređeno pravo na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava, poništio rešenje Privrednog apelacionog suda Pž. 7565/13 od 26. septembra 2013. godine i odredio da isti sud donese novu odluku o žalbi tuženog izjavljenoj protiv dopunskog rešenja Privrednog suda u Beogradu P. 1268/13 od 22. jula 2013. godine.

U obrazloženju ove odluke je citirano obrazloženje pravnog shvatanja Građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda od 4. marta 2014. godine i navedeno, pored ostalog, da imajući u vidu obrazloženje pomenutog pravnog shvatanja , a posmatrano sa stanovišta zaštite prava na pravično suđenje , u potpunosti je prihvatljiv stav da stranka u parničnom postupku ima pravo na zateznu kamatu na dosuđene troškove postupka, tako da u tom delu Ustavni sud ne nalazi potrebu za dodatnim obrazlaganjem, već konstatuje da osporeno rešenje Privrednog apelacionog suda Pž. 7565/13 od 26. septembra 2013. godine predstavlja izraz arbitrernog presuđenja.

S obzirom na to da je, u konkretnom slučaju, identično sporno ustavnopravno pitanje (pravo podnosi laca ustavne žalbe na zateznu kamatu na dosuđene troškove parničnog postupka ), Ustavni sud zaključuje da je arbitrerna ocena Višeg suda u Beogradu o neosnovanosti zahteva za isplatu zatezne kamate na dosuđene troškove parničnog postupka, što je posledično dovelo do povrede prava podnosilaca ustavne žalbe na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava.

6. Na osnovu izloženog i odredaba člana 89. st. 1. i 2. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13 -Odluka US, 40/15-dr.zakon i 103/15 ), Ustavni sud je u tački 1. izreke usvojio ustavnu žalbu i utvrdio povredu prava podnosilaca ustavne žalbe na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava, a u tački 2. izreke, kao način otklanjanja štetnih posledica utvrđene povrede Ustavom zajemčenog prava, poništio osporeno rešenje Višeg suda u Beogradu Gž. 149/15 od 30. januara 2015. godine i odredio da isti sud donese novu odluku o žalbi tužene izjavljenoj protiv rešenja Prvog osnovnog suda u Beogradu P. 11391/10 od 27. oktobra 2014. godine .

Ustavni sud nije razmatrao tvrdnju o povredi prava na jednaku zaštitu prava iz člana 36. stav 1. Ustava, imajući u vidu da je utvrdio povredu prava na pravično suđenje i odredio način otklanjanja štetnih posledica povrede prava .

7. Na osnovu svega iznetog i odredaba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA

Vesna Ilić Prelić

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.