Odluka Ustavnog suda o povredi prava u stečajnom postupku
Kratak pregled
Ustavni sud usvaja ustavnu žalbu, utvrđujući višestruke povrede prava. Poništena su rešenja kojima je odbijen prigovor radi ubrzanja postupka. Utvrđena je povreda prava na suđenje u razumnom roku i prava na imovinu u samom stečajnom postupku.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-2540/2017
02.07.2020.
Beograd
Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda Snežana Marković, predsednik Veća i sudije Vesna Ilić Prelić, dr Tijana Šurlan , dr Tamaš Korhec (Korhecz Tamás), dr Jovan Ćirić, Gordana Ajnšpiler Popović, dr Vladan Petrov i dr Nataša Plavšić , članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi Preduzeća "E. " d.o.o. B, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike S rbije, na sednici Veća održanoj 2. jula 2020. godine, doneo je
O D L U K U
Usvaja se ustavna žalba Preduzeća "E. " d.o.o. B. i utvrđuje da je rešenjem Osnovnog suda u Jagodini Ipv (Iv). 12/17 od 1. marta 2017. godine podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
O b r a z l o ž e nj e
1. Preduzeće "E . " d.o.o. B. izjavilo je Ustavnom sudu, 29. marta 2017. godine, ustavnu žalbu protiv rešenja Osnovnog suda u Jagodini Ipv (Iv). 12/17 od 1. marta 2017. godine, zbog povrede prava iz člana 32. stav 1, člana 36. stav 1. i člana 58. Ustava Republike Srbije.
Podnosilac ustavne žalbe ukazuje da je Osnovni sud u Jagodini proizvoljnim tumačenjem i primenom odredbe člana 23. Zakona o izvršenju i obezbeđenju odbio njegov zahtev za stupanje u izvršni postupak na mesto izvršnog poverioca, pogrešno nalazeći da rešenje o izvršenju doneto na osnovu verodostojne isprave ne predstavlja izvršnu ispravu, te da zbog toga nije dozvoljena promena izvršnog poverioca u postupku koji je u toku. Takođe ukazuje da je ovakav stav suda u suprotnosti sa sudskom praksom.
Podnosilac je predložio da Ustavni sud usvoji ustavnu žalbu, utvrdi povredu označenih ustavnih prava i poništi osporeno rešenje sudskog veća.
2. Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama zahteva istaknutog u njoj, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, uvidom u dokumentaciju priloženu uz ustavnu žalbu, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnosudskoj stvari:
Izvršni poverilac „B.“ a.d. B . podnela je 8. septembra 2015. godine predlog za izvršenje Osnovnom sudu u Jagodini protiv izvršnog dužnika D.Đ, na osnovu verodostojne isprave, radi namirenja nov čanog potraživanja. Osnovni sud u Jagodini je rešenjem Iv. 238/15 od 14. septembra 2015. godine odredio predloženo izvršenje.
Između „B.“ a.d, kao cedenta, i Privrednog društva "E . " d.o.o. B, kao cesionara, ovde podnosilac ustavne žalbe, zaključen je ugovor o prenosu potraživanja koji je overen pred notarom pod brojem UOP 22-2017 od 5. januara 2017. godine, a kojim je utvrđeno da se na P rivredno društvo "E." d.o.o. B. prenosi potraživanje iz rešenja Osnovnog suda u Jagodini Iv. 238/15 .
Privredno društvo "E . " d.o.o. B, ovde podnosilac ustavne žalbe, podnelo je 6. februara 2017. godine zahtev za promenu izvršnog poverioca, pozivajući se na ugovor o prenosu potraživanja UOP 22-2017 od 5. januara 2017. godine.
Osnovni sud u Jagodini je rešenjem Iv. 238/15 od 20. februara 2017. godine odbio kao neosnovan zahtev privrednog društva „E.“ d.o.o. za promenu izvršnog poverioca.
Postupajući po prigovoru podnosioca stavne žalbe, Osnovni sud u Jagodini je osporenim rešenjem Ipv (Iv). 12/17 od 1. marta 2017. godine odbio kao neosnovan prigovor izjavljen protiv rešenja toga suda Iv. 238/15 od 20. februara 2017. godine. U obrazloženju osporenog rešenja je, pored ostalog, navedeno da je promena izvršnog poverioca, u smislu člana 23. Zakona o izvršenju i obezbeđenju, moguća samo kada je osnov rešenja o izvršenju izvršna isprava, a u konkretnom slučaju osnov rešenja o izvršenju je verodostojna isprava, te da pravnosnažno i izvršno rešenje o izvršenju doneto na osnovu verodostojne isprave nije izvršna isprava, u smisu odredbe člana 41. Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Ustavni sud je proverom kroz Portal sudova – Tok predmeta Osnovnog suda u Jagodini utvrdio da je Osnovni sud u Jagodini rešenjem Iv. 238/15 od 24. maja 2018. godine obustavio predmetni izvršni postupak. Ovo rešenje postalo je pravnosnažno 17. jula 2018. godine.
4. Odredbom člana 32. stav 1. Ustava utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.
Odredbama člana 23. Zakona o izvršenju i obezbeđenju("Službeni glasnik RS", br. 31/11, 99/11, 109/13-Odluka US, 55/14 i 139/14) bilo je propisano: da se izvršenje određuje i sprovodi i na predlog i u korist lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao izvršni poverilac, ako ono javnom ili u skladu sa zakonom overenom ispravom dokaže da je potraživanje na njega preneto ili da je na njega na drugi način prešlo pre ili u toku postupka, a ako to nije moguće, prenos ili prelaz potraživanja dokazuje se pravnosnažnom, odnosno konačnom odlukom donetom u parničnom, prekršajnom ili upravnom postupku (stav 1.); da se odredba stava 1. ovog člana shodno primenjuje i u slučaju izvršenja protiv lica koje u izvršnoj ispravi nije označeno kao dužnik (stav 2.); da u slučaju prenosa ili prelaza potraživanja sa izvršnog poverioca na treće lice nakon donošenja rešenja o izvršenju, sticalac stupa na mesto izvršnog poverioca (stav 3.).
5. Razmatrajući ustavnu žalbu sa aspekta istaknute povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava, Ustavni sud pre svega naglašava da je pravilnu primenu merodavnog prava nadležan da ceni instancioni (viši) sud u zakonom propisanom postupku kontrole zakonitosti odluka nižestepenih sudova. Ustavni sud nije nadležan da ocenjuje pravilnost činjeničnih i pravnih zaključaka redovnih sudova, osim u slučaju kada je primena merodavnog materijalnog i/ili procesnog prava bila očigl edno proizvoljna, odnosno arbitrerna na štetu podnosioca ustavne žalbe, što može dovesti do povrede Ustavom zajemčenog prava na pravično suđenje. Stoga je Ustavni sud, u određenim situacijama, koje prvenstveno zavise od konkretnih okolnosti slučaja i utemeljenosti iznetih ustavnopravnih razloga, nadležan da ceni povredu prava iz člana 32. stav 1. Ustava i sa stanovišta primene materijalnog odnosno procesnog prava. Na ovakav zaključak upućuje i stav Evropskog suda za ljudska prava (u daljem tekstu: ESLjP) izražen u presudi Khamidov protiv Rusije, od 15. novembra 2007. godine (broj aplikacije 72118/01, stav 170.), u kojoj je taj sud konstatovao da nije njegov zadatak da donosi odluku umesto domaćih sudova koji su u najboljoj poziciji da ocene prezentovane dokaze, ustanove činjenično stanje i tumače domaće pravo, te da, u principu, Evropski sud neće intervenisati, osim ukoliko su odluke domaćih sudova arbitrerne ili očigledno neosnovane.
Ustavni sud najpre ukazuje da je rešenjima Osnovnog suda u Jagodini pravnosnažno odbijen kao neosnovan zahtev podnosioca ustavne žalbe za promenu izvršnog poverioca. U obrazloženju osporenog rešenja veća izvršnog suda je navedeno da je promena izvršnog poverioca, u smislu člana 23. ZIO iz 2011. godine , moguće samo kada je osnov izvršenja izvršna isprava, a u konkretnom slučaju osnov izvršenja je verodostojna isprava. Međutim, u konkretnom slučaju overenim ugovorom o prenosu potraživanja UOP 22-2017 od 5. januara 2017. godine na podnosioca ustavne žalbe je preneto potraživanje iz rešenja o izvršenju Osnovnog suda u Jagodini Iv. 238/15 od14. septembra 2015. godine, koje je steklo svojstvo pravnosnažnosti (i izvršnosti), a koji akt ima karakter izvršne isprave. U vezi sa navedenim, Ustavni sud ukazuje na svoj već ranije zauzeti pravni stav da pravnosnažno i izvršno rešenje izvršnog suda o obavezivanju dužnika da namiri potraživanje iz verodostojne isprave (pravnosnažno i izvršno rešenje o izvršenju) predstavlja izvršnu ispravu (videti odluke Už- 250/2016 od 8. februara 2018. godine i Už-9328/16 od 5. aprila 2018. godine, objavljene na internet stranici Ustavnog suda: www.ustavni.sud.rs). U daljoj fazi izvršnog postupka pravno dejstvo proizvodi pravnosnažno rešenje o izvršenju.
Pored navedenog, podnosilac je uz ustavnu žalbu dostavio niz odluka izvršnog suda kojim je prihvaćen njegov zahtev za promenu izvršnog poverioca u izvršnom postupku pokrenut om na osnovu vero dostojne isprave i svi ti akti izvršnog suda odnose se na promenu istog izvršnog poverioca „B.“ a.d, izvršnog poverioca i u ovom izvršnom postupku, i prenos potraživanja u tim postupcima je izvršen na osnovu overenog ug ovora o prenosu potraživanja, isprave o prenosu potraživanja koja se ističe i u ovom izvršnom postupku.
6. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud je utvrdio da je podnosiocu ustavne žalbe osporenim rešenjem Osnovnog suda u Jagodini Ipv (Iv). 12/17 od 1. marta 2017. godine povređeno pravo na pravično suđenje zajemčeno članom 32. stav 1. Ustava, te je ustavnu žalbu usvojio , saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13-Odluka US, 40/15-dr. zakon i 103/15).
7. Međutim, Ustavni sud konstatuje da se štetne posledice u konkretnom slučaju ne mogu otkloniti poništajem osporenog rešenja Osnovnog suda u Jagodini Ipv (Iv). 12/17 od 1. marta 2017. godine , u smislu člana 89. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, jer je izvršni postupak pravnosnažno obustavljen (na ovaj način je Sud postupio i u ranijoj Odluci Už -2944/2014 od 29. septembra 2016. godine, zatim kada je tokom izvršnog postupka otvoren stečaj nad izvršnim dužnikom, videti Odluku Už -503/2009 od 2. novembra 2011. godine, ili kad iz nekog drugog razloga nije bilo moguće poništiti rešenje izvršnog suda, videti Odluku Už -1947/2013 od 14. aprila 2016. godine).
8. S obzirom na to da je Ustavni sud utvrdio povredu prava na pravno suđenje, to se nije upuštao u razmatranje navoda o povredi prava iz člana 36. stav 1. i člana 58. Ustava.
9. Na osnovu svega iznetog i odredaba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je doneo Odluku kao u izreci.
PREDSEDNIK VEĆA
Snežana Marković, s.r.