Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog neizvršenja presude

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu izjavljenu zbog neizvršenja presude Privrednog suda. Razlog je što je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak pre podnošenja predloga za izvršenje, čime su prestali zakonski uslovi za vođenje izvršnog postupka.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-2572/2009
18.03.2010.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Bore Valjića iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 18. marta 2010. godine, doneo je

 

 

R E Š E Nj E

Odbacuje se ustavna žalba Bore Valjića izjavljena zbog neizvršenja presude Privrednog suda u Beogradu P. 4342/94 od 7. februara 1996. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Boro Valjić iz Beograda je 9. decembra 2009. godine Ustavnom sudu podneo ustavnu žalbu protiv presude Privrednog suda u Beogradu P. 4342/94 od 7. februara 1996. godine, zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku i prava na naknadu štete, zajemčenih odredbama člana 32. stav 1. i člana 35. stav 2. Ustava Republike Srbije.

Podnosilac ustavne žalbe je naveo da je u više navrata (30. septembra 1996. godine, 17. marta 1997. godine, 25. avgusta 2000. godine i 18. februara 2004. godine) Privrednom sudu u Beogradu podnosio predlog za izvršenje pravnosnažne i izvršne presude tog suda P. 4342/94 od 7. februara 1996. godine protiv izvršnog dužnika preduzeća PITK „Zelengora“ iz Umke, ali da presuda nije izvršena. Pored toga, naveo je i da je nad izvršnim dužnikom pokrenut stečajni postupak, pa je „naplatio svega pet posto od celokupnog duga“. Od Ustavnog suda je zahtevao „naknadu štete koju je pretrpeo zbog dugogodišnjeg trajanja postupka, zbog čega nije uspeo da naplati svoje potraživanje“.

2. Ustavni sud je iz navoda ustavne žalbe utvrdio da se njome ne osporava označena presuda Privrednog suda u Beogradu, već je ustavna žalba podneta zbog neizvršenja ove presude. Sud je zaključio da je podnosilac svoje potraživanje utvrđeno navedenom presudom naplatio u stečajnom postupku, ali ne u pravnosnažno dosuđenom iznosu, već u visini od pet posto od tog iznosa.

U sprovedenom prethodnom postupku, Ustavni sud je službenim putem utvrdio da je nad preduzećem PITK „Zelengora“ iz Umke, koje je bilo dužnik podnosioca ustavne žalbe, 16. maja 1996. godine pokrenut stečajni postupak.

3. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

Iz navedene ustavne odredbe proizlazi da je jedna od pretpostavki za izjavljivanje ustavne žalbe, kada se ona podnosi zbog radnji nečinjenja državnog organa, da je državni organ bio dužan da preduzme radnju koju nije preduzeo, jer samo na taj način može doći do povrede ili ugrožavanja Ustavom zajemčenih prava i sloboda.

4. Ustavni sud ukazuje da je zakonska posledica donošenja rešenja o pokretanju stečajnog postupka da se po službenoj dužnosti obustavlja sprovođenje svih započetih postupaka izvršenja, kao i da se ne može dozvoliti sprovođenje novih izvršenja, već izvršni poverioci, prijavljivanjem svojih potraživanja u stečajnom postupku, postaju stečajni poverioci i namiruju se isključivo u stečajnom postupku iz stečajne mase. Iz navedenog sledi da nije bilo zakonskih uslova da podnosilac ustavne žalbe namiri svoje potraživanje u izvršnom postupku, već samo kao stečajni poverilac u stečajnom postupku, što je on nesumnjivo prema sopstvenim navodima, i učinio. Pri tome, obim namirenja svakog stečajnog poverioca zavisi, sa jedne strane, od vrednosti stečajne mase, a sa druge strane, od ukupnog broja stečajnih poverilaca.

Imajući u vidu da je stečajni postupak pokrenut 16. maja 1996. godine i da presuda Privrednog suda u Beogradu P. 4342/94 od 7. februara 1996. godine nije snabdevena potvrdom izvršnosti, jer je, prema navodima samog podnosioca ustavne žalbe i prilozima dostavljenim uz ustavnu žalbu, predlog za izvršenje označene presude Privrednog suda u Beogradu prvi put podneo 30. septembra 1996. godine, dakle nakon pokretanja stečajnog postupka, Ustavni sud konstatuje da nisu bili ispunjeni zakonski uslovi za sprovođenje izvršnog postupaka po podnetim predlozima za izvršenje.

Kako izvršni postupak u odnosu na ovu presudu nije vođen, to podnosiocu ustavne žalbe nije ni moglo biti povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava. Ustavni sud ističe da u postupku po ustavnoj žalbi odlučuje isključivo u granicama navoda i zahteva istaknutih u ustavnoj žalbi, te stoga nije bio nadležan da ispituje eventualne povrede ustavnih prava podnosioca ustavne žalbe u stečajnom postupku u kome je on imao status stečajnog poverioca, jer se na takve povrede u ustavnoj žalbi ne ukazuje. Konačno, Ustavni sud konstatuje da se navodi ustavne žalbe ne mogu dovesti u vezu sa povredom Ustavom zajemčenog prava na naknadu štete garantovanog odredbom člana 35. stav 2. Ustava, već se podnosilac ustavne žalbe poziva na ovo pravo iz razloga što u zahtevu postavljenom u ustavnoj žalbi od Ustavnog suda traži naknadu štete „koju je pretrpeo zbog dugogodišnjeg trajanja postupka“.

Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud je utvrdio da nisu ispunjene Ustavom i Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/2007) utvrđene pretpostavke za vođenje postupka po podnetoj ustavnoj žalbi, te je stoga ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu.

5. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.