Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog neispunjenosti uslova

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu Vasilija Nikolića. Deo žalbe je odbačen jer se odnosi na akte donete pre stupanja na snagu Ustava, a drugi deo jer podnosilac nije iscrpeo sva pravna sredstva, konkretno nije izjavio reviziju.

Tekst originalne odluke



Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, dr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Vasilija Nikolića iz Jagodine, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 25. juna 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E



Odbacuje se ustavna žalba Vasilija Nikolića izjavljena protiv presude Opštinskog suda u Jagodini P. 364/03 od 15. jula 2003. godine, presude Okružnog suda u Jagodini Gž. 466/04 od 17. marta 2004. godine, presude Opštinskog suda u Jagodini P. 457/04 od 18. maja 2004. godine, presude Okružnog suda u Jagodini Gž. 555/05 od 23. marta 2005. godine, rešenja Opštinskog suda u Jagodini P. 457/04 od 21. decembra 2005. godine i rešenja Okružnog suda u Jagodini Gž. 2237/05 od 09. marta 2007. godine.

O b r a z l o ž e nj e



1. Vasilije Nikolić iz Jagodine podneo je Ustavnom sudu 19. decembra 2007. godine ustavnu žalbu protiv presude Opštinskog suda u Jagodini P. 364/03 od 15. jula 2003. godine, presude Okružnog suda u Jagodini Gž. 466/04 od 17. marta 2004. godine, presude Opštinskog suda u Jagodini P. 457/04 od 18. maja 2004. godine, presude Okružnog suda u Jagodini Gž. 555/05 od 23. marta 2005. godine, rešenja Opštinskog suda u Jagodini P. 457/04 od 21. decembra 2005. godine i rešenja Okružnog suda u Jagodini Gž. 2237/05 od 09. marta 2007. godine, zbog povreda Ustavom garantovanih prava na odbranu i na pravično suđenje.
2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno odredbama člana 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Prema odredbi člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07), koji je stupio na snagu 6. decembra 2007. godine, ustavna žalba se može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.
Odredbom člana 113. stav 2. Zakona je propisano da se ustavna žalba može izjaviti i protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojim je povređeno ili uskraćeno ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom, ako je taj akt ili radnja izvršena od dana proglašenja Ustava do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona o Ustavnom sudu proizlazi da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnog akta koji je donet ili radnje koja je izvršena nakon proglašenja Ustava Republike Srbije, 8. novembra 2006. godine.
3. Odlučujući o ustavnoj žalbi u delu koji se odnosi na osporene presude Opštinskog suda u Jagodini P. 364/03 od 15. jula 2003. godine, presude Okružnog suda u Jagodini Gž. 466/04 od 17. marta 2004. godine, presude Opštinskog suda u Jagodini P. 457/04 od 18. maja 2004. godine i presude Okružnog suda u Jagodini Gž. 555/05 od 23. marta 2005. godine, a koje su donete pre stupanja na snagu Ustava, Ustavni sud je ocenio da ustavnu žalbu u ovom delu treba odbaciti, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4), jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka.
4. Iz odredaba Ustava i Zakona o Ustavnom sudu proizlazi da je jedna od pretpostavki za izjavljivanje ustavne žalbe i da su iscrpljena ili da nisu predviđena druga pravna sredstva za zaštitu povređenih ili uskraćenih prava zajemčenih Ustavom.
Odredbom člana 412. stav 4. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 125/04) propisano je da je revizija uvek dozvoljena i protiv rešenja drugostepenog suda kojim je pravnosnažno odlučeno o predlogu za ponavljanje postupka.
U pogledu dela ustavne žalbe koji se odnosi na rešenje Opštinskog suda u Jagodini P. 457/04 od 21. decembra 2005. godine kojim je u prvom stepenu rešeno o predlogu za ponavljanje postupka i rešenje Okružnog suda u Jagodini Gž. 2237/05 od 09. marta 2007. godine kojim je pravnosnažno odlučeno o predlogu za ponavljanje postupka, Ustavni sud je utvrdio da je podnosilac ustavne žalbe, na osnovu odredbe člana 412. stav 4. Zakona o parničnom postupku, imao pravo da izjavi reviziju protiv navedenog rešenja drugostepenog suda. Iz sadržine ustavne žalbe jasno proizlazi da podnosilac ustavne žalbe nije izjavio reviziju na osporena rešenja, smatrajući da na to nema pravo. Kako podnosilac ustavne žalbe protiv navedenih rešenja nije iscrpeo pravna sredstva za zaštitu povređenih ili uskraćenih prava zajemčenih Ustavom, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, odbacio ustavnu žalbu i u ovom delu, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka.

5. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.