Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju žalbe zbog neiscrpljenosti pravnih sredstava

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu sudije za prekršaje kojoj je prestala dužnost. Žalba je nedopuštena jer podnositeljka nije iscrpela pravna sredstva, odnosno nije pokrenula upravni spor protiv odluke Visokog saveta sudstva pred Upravnim sudom.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-2794/2010
28.12.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša B. Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Ljubice Marinković iz Negotina, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 28. decembra 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Ljubice Marinković izjavljena protiv Odluke Visokog saveta sudstava broj 06-00-02/2010-01 od 13. januara 2010. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Ljubica Marinković iz Negotina je 10. juna 2010. godine podnela Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv Odluke Visokog saveta sudstava broj 06-00-02/2010-01 od 13. januara 2010. godine, u delu kojim je utvrđeno da joj je prestala dužnost sudije za prekršaje. Podnositeljka ustavne žalbe smatra da osporena odluka nije valjana, niti zasnovana na zakonu i Ustavu i predlaže da Ustavni sud poništi osporenu odluku, zbog nedostataka i povreda Ustava, zakona i Odluke o utvrđivanju kriterijuma i merila za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti za izbor sudija i predsednika sudova koji su bliže navedeni u ustavnoj žalbi.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna sa odredbom člana 170. Ustava.

Iz navedenih odredbi Ustava i Zakona o Ustavnom sudu proizlazi da se ustavna žalba može izjaviti samo ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za zaštitu povređenih ili uskraćenih prava zajemčenih Ustavom.

3. U postupku prethodnog ispitivanja ustavne žalbe, Ustavni sud je utvrio da se ustavnom žalbom osporava odluka Visokog saveta sudstava, kojom je konstatovano da sudijama veća za prekršaje i sudijama opštinskih organa za prekršaje koje nisu izabrane u skladu sa Zakonom o sudijama („Službeni glasnik RS“, broj 116/2008), među kojima je i podnositeljka žalbe, prestaje dužnost sudije za prekršaje sa 31. decembrom 2009. godine. Osporenom odlukom utvrđeno je pravo ovih sudija za prekršaje na naknadu plate u određenom trajanju. Osporena odluka ne sadrži pouku o pravnom sredstvu.

4. Odredbom člana 198. stav 2. Ustava utvrđeno je da zakonitost konačnih pojedinačnih akata kojima se odlučuje o pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu podleže preispitivanju pred sudom u upravnom sporu, ako u određenom slučaju zakonom nije predviđena drugačija sudska zaštita.

Odredbama člana 3. Zakona o upravnim sporovima („Službeni glasnik RS“, broj 111/09) propisano je da u upravnom sporu sud odlučuje o zakonitosti konačnih upravnih akata, osim onih u pogledu kojih je predviđena drugačija sudska zaštita (stav 1.), kao i da u upravnom sporu sud odlučuje i o zakonitosti konačnih pojedinačnih akata kojima se rešava o pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu, u pogledu kojih u određenom slučaju zakonom nije predviđena drugačija sudska zaštita (stav 2.). Prema odredbi člana 18. stav 1. ovog zakona, tužba u upravnom sporu podnosi se u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja je podnosi ili u zakonom propisanom kraćem roku.

4. Ustavni sud smatra da iz navedenih odredaba Ustava i Zakona o upravnim sporovima proizlazi da je podnositeljka ustavne žalbe imala pravo da tužbom u upravnom sporu pobija odluku Visokog saveta sudstva u delu kojim joj je prestala dužnost sudije za prekršaje, iako o tome nije bila poučena od strane donosioca osporenog akta.

S obzirom na to da podnositeljka nije iskoristila pravno sredstvo za zaštitu svojih prava - tužbu u upravnom sporu, a da se ustavna žalba može izjaviti samo pod uslovom da su iscrpljena ili da nisu predviđena druga pravna sredstva, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu odbacio kao nedopuštenu.

Ustavni sud je, međutim, imao u vidu da osporeni akt ne sadrži pouku o mogućnosti pokretanja upravnog spora, pa stoga smatra da podnositeljka ne sme snositi štetne posledice izostajanja pouke o pravnom sredstvu i da zato, saglasno odredbama člana 198. stav 2. Ustava i člana 18. stav 1. Zakona o upravnim sporovima, u roku od 30 dana od dana prijema ovog rešenja, može podneti tužbu Upravnom sudu, radi ocene zakonitosti osporenog akta.

5. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša B. Slijepčević

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.