Odluka o povredi prava na pravično suđenje u izvršnom postupku

Kratak pregled

Ustavni sud je usvojio žalbu privrednog društva „M.“ d.o.o., utvrdivši da je Osnovni sud u Novom Pazaru povredio pravo na pravično suđenje. Sud je pogrešno ocenio da prekid postupka zbog smrti dužnika predstavlja njegovo okončanje, čime je neosnovano odbacio prigovor za ubrzanje.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-2803/2023
19.03.2026.
Beograd

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda dr Vladan Petrov, predsednik Veća i sudije dr Mihajlo Rabrenović, dr Nataša Plavšić, dr Atila Dudaš (Dudás Attila), dr Bojan Tubić, Jelena Deretić, dr Dobrosav Milovanović i Maja Popović, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi privrednog društva „M.“ d.o.o. Novi Pazar, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 19. marta 2026. godine, doneo je

 

O D L U K U

1. Usvaja se ustavna žalba privrednog društva „M.“ d.o.o. Novi Pazar i utvrđuje da je rešenjem Osnovnog suda u Novom Pazaru R4 I 3/23 od 21. februara 2023. godine povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.

2. Poništava se rešenje Osnovnog suda u Novom Pazaru R4 I 3/23 od 21. februara 2023. godine i određuje da isti sud donese novu odluku o prigovoru podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Novom Pazaru u predmetu I. 113/22 (ranije predmet Opštinskog suda u Novom Pazaru broj I. 668/09).

3. Odbacuje se zahtev podnosioca ustavne žalbe za naknadu nematerijalne štete.

4. Odbacuje se zahtev podnosioca ustavne žalbe za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Privredno društvo „M.“ d.o.o. Novi Pazar podnelo je Ustavnom sudu, 7. marta 2023. godine, preko punomoćnika N. M, advokata iz Novog Pazara, ustavnu žalbu protiv rešenja Osnovnog suda u Novom Pazaru R4 I 3/23 od 21. februara 2023. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje i prava na imovinu, zajemčenih odredbama člana 32. stav 1. i člana 58. stav 1. Ustava Republike Srbije.

Ustavnom žalbom se osporava rešenje suda kojim je odbačen prigovor podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka.

Podnosilac ustavne žalbe je predložio Ustavnom sudu da usvoji ustavnu žalbu, utvrdi povredu označenih ustavnih prava i poništi osporeno rešenje. Tražilo je naknadu nematerijalne štete i troškova postupka po ustavnoj žalbi.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njeno Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, na osnovu navoda ustavne žalbe i uvidom u dokumentaciju priloženu uz ustavnu žalbu, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnosudskoj stvari:

Osnovni sud u Novom Pazaru je osporenim rešenjem R4 I 3/23 od 21. februara 2023. godine odbacio prigovor podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Novom Pazaru u predmetu I. 668/09, sa obrazloženjem da je izvršni postupak prekinut budući da je izvršni dužnik preminuo, te kako je postupak okončan to je prigovor nedozvoljen, a prigovor se može podneti samo dok se postupak ne okonča.

4. Odredbom člana 32. stav 1. Ustava utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.

Odredbom člana 545. Zakona o izvršenju i obezbeđenju („Službeni glasnik RS“, br. 106/15, 106/16 (autentično tumačenje), 113/17 (autentično tumačenje), 54/19 i 9/20 (autentično tumačenje)), koji je počeo da se primenjuje od 1. jula 2016. godine, propisano je da se izvršni postupci i postupci obezbeđenja koji su počeli pre stupanja na snagu ovog zakona nastavljaju prema Zakonu o izvršenju i obezbeđenju („Službeni glasnik RS“, br. 31/11, 99/11 - dr. zakon, 109/13 - US, 55/14 i 139/14).

Odredbom člana 358. stav 1. Zakona o izvršenju i obezbeđenju („Službeni glasnik RS“, br. 31/11, 99/11 - dr. zakon, 109/13 - US, 55/14 i 139/14), koji se primenjivao od 17. septembra 2011. godine, bilo je propisano da će se postupci izvršenja i obezbeđenja u kojima je do dana početka primene ovog zakona započeto sprovođenje izvršenja okončati po odredbama ovog zakona. Odredbom člana 75. Zakona je propisano da se izvršni postupak okončava obustavom ili zaključenjem.

Odredbama Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“, broj 40/15) propisano je: da pravo na suđenje u razumnom roku ima svaka stranka u sudskom postupku, što uključuje i izvršni postupak, svaki učesnik po zakonu kojim se uređuje vanparnični postupak, a oštećeni u krivičnom postupku, privatni tužilac i oštećeni kao tužilac samo ako su istakli imovinsko-pravni zahtev (u daljem tekstu: stranka) (član 2. stav 1.); da su pravna sredstva kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku prigovor radi ubrzavanja postupka (u daljem tekstu: prigovor), žalba i zahtev za pravično zadovoljenje (član 3. stav 1.); da se prigovor i žalba mogu podneti dok se postupak ne okonča (član 5. stav 1.); da stranka podnosi prigovor sudu koji vodi postupak ili sudu pred kojim se vodi postupak ako smatra da je javni tužilac povredio njeno pravo (član 7. stav 1.); da predsednik suda rešenjem odbacuje ili odbija prigovor bez ispitnog postupka, ili vodi ispitni postupak (član 8. stav 1.).

5. Razmatrajući navode ustavne žalbe sa stanovišta istaknute povrede prava na pravično suđenje, Ustavni sud podseća da u postupku po ustavnoj žalbi nije nadležan da ocenjuje pravilnost činjeničnih zaključaka redovnih sudova, jer bi u tom slučaju, postupajući kao instancioni sud, izašao iz granica svojih ovlašćenja. Jedini izuzetak od navedenog pravila postoji u situaciji kada su zaključci redovnih sudova očigledno proizvoljni i arbitrerni u toj meri da za posledicu imaju povredu ustavnih prava i sloboda. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje i na stav Evropskog suda za ljudska prava prema kojem greška u primeni prava ili utvrđivanju činjenica učinjena od strane suda, koja je tako primetna da se može okarakterisati kao „očigledna greška“, može narušiti pravičnost postupka (videti presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Bochan protiv Ukrajine, od 5. februara 2015. godine, broj predstavke 22251/08, stav 62.).

Ustavni sud, najpre, konstatuje da se ustavnom žalbom osporava akt suda kojim je odbačen prigovor podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka, sa obrazloženjem da je izvršni postupak prekinut budući da je izvršni dužnik preminuo, te kako je postupak okončan to je prigovor nedozvoljen, jer se prigovor može podneti samo dok se postupak ne okonča. U vezi sa navedenim pravnim stanovištem, Ustavni sud ukazuje da je odredbom člana 75. Zakona o izvršenju i obezbeđenju iz 2011. godine, koji se primenjivao u konkretnom slučaju, bilo propisano da se izvršni postupak okončava obustavom ili zaključenjem. Dakle, Ustavni sud ocenjuje da u skladu sa navedenom zakonskom odredbom prekid postupka ne predstavlja zakonom propisani način okončanja postupka.

Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je ocenio da je pravno stanovište koje je zauzeto u osporenom rešenju da je prigovor radi ubrzavanja predmetnog izvršnog postupka nedozvoljen, jer je postupak okončan u situaciji kada je postupak prekinut, ustavnopravno neprihvatljivo.

Polazeći od izloženog, saglasno odredbi člana 89. stav. 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11, 18/13-Odluka US, 40/15-dr. zakon, 103/15, 10/23 i 92/23), Ustavni sud je ustavnu žalbu usvojio, te je utvrdio da je osporenim rešenjem Osnovnog suda u Novom Pazaru R4 I 3/23 od 21. februara 2023. godine, podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava, odlučujući kao u tački 1. izreke.

Ustavni sud je ocenio da se štetne posledice utvrđene povrede navedenog ustavnog prava, u konkretnom slučaju, mogu otkloniti poništajem osporenog rešenja Osnovnog suda u Novom Pazaru R4 I 3/23 od 21. februara 2023. godine i određenjem da isti sud donese novu odluku o prigovoru podnosioca ustavne žalbe radi ubrzavanja izvršnog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Novom Pazaru u predmetu I. 113/22 (ranije predmet Opštinskog suda u Novom Pazaru broj I. 668/09), te je saglasno odredbi člana 89. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, odlučio kao u tački 2. izreke.

6. S obzirom na to da je Ustavni sud poništio osporeno rešenje, to nije posebno razmatrao navode podnosioca o povredi prava iz člana 58. stav 1. Ustava.

7. U vezi sa zahtevom podnosioca ustavne žalbe da mu Ustavni sud dosudi naknadu nematerijalne štete, Ustavni sud ukazuje na to da će se o njegovom prigovoru radi ubrzavanja postupka ponovo odlučivati, a saglasno odredbi člana 26. stav 1. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, stranka može da podnese tužbu protiv Republike Srbije za novčano obeštećenje za neimovinsku štetu u roku od jedne godine od dana kada je stekla pravo na pravično zadovoljenje, te da pravo na pravično zadovoljenje, saglasno ovom zakonu, ima stranka čiji je prigovor usvojen, a koja nije podnela žalbu, zatim stranka čija je žalba odbijena uz potvrđivanje prvostepenog rešenja o usvajanju prigovora i stranka čija je žalba usvojena (član 22. stav 1.) Imajući u vidu navedeno, Sud je odbacio zahtev za naknadu nematerijalne štete, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu, rešavajući kao u tački 3. izreke.

8. U pogledu zahteva za naknadu troškova postupka na ime sastava ustavne žalbe, Ustavni sud podseća da je u svojoj dosadašnjoj praksi više puta razmatrao navedeno pitanje, te da je zauzeo načelan stav da, u smislu člana 6. Zakona o Ustavnom sudu, nema osnova za naknadu troškova postupka pred Ustavnim sudom. Kako u konkretnom slučaju ne postoje bilo kakve izuzetne i posebne okolnosti koje bi opravdale drugačiju primenu člana 6. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu (videti presudu u predmetu ESLjP Dragan Kovačević protiv Hrvatske, broj predstavke 49281/15, od 12. maja 2022. godine, stav 83.), Sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu, odbacio ovaj zahtev, rešavajući kao u tački 4. izreke.

9. Polazeći od svega iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9) i člana 47. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu, kao i člana 89. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, broj 103/13), doneo Odluku kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK VEĆA

dr Vladan Petrov, s.r.

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.