Odbacivanje ustavne žalbe koja zahteva instancijsko preispitivanje sudske odluke

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu Miloša Lončara protiv presude Višeg suda. Podnosilac osporava utvrđeno činjenično stanje i primenu prava, zahtevajući da Ustavni sud postupa kao instancioni sud, što nije u njegovoj nadležnosti.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-2849/2010
10.03.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Marija Drašković, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Miloša Lončara iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 10. marta 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Miloša Lončara izjavljena protiv presude Višeg suda u Beogradu Gž. 1830/10 od 26. marta 2010. godine.

 

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Miloš Lončar iz Beograda je, preko punomoćnika Branka Franc Butolena, 14. juna 2010. godine podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presude navedene u izreci, zbog povrede prava na pravično suđenje zajemčenog odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.

Podnosilac ustavne žalbe navodi: da sud nije mogao razdvojiti postupak s obzirom da su tuženi nužni suparničari; da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje; da podneta žalba nije preuranjena, već je podneta u roku; da su prvostepene i drugostepene odluke u ovom postupku zasnovane na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, pogrešnoj primeni materijalnog prava i bitnim odredbama parničnog postupka.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava.

3. Na osnovu navoda ustavne žalbe i priložene dokumentacije, Ustavni sud je utvrdio da je stavom prvim presude Prvog opštinskog suda P. 3339/07 od 5. jula 2007. godine odbijen kao neosnovan prigovor apsolutne nenadležnosti suda za postupanje u ovoj pravnoj stvari, izjavljen od strane tužene Republike Srbije - Ministarstva odbrane. Stavom drugim izreke navedene presude odbijen je tužbeni zahtev tužioca, ovde podnosioca ustavne žalbe.

U obrazloženju navedene presude istaknuto je da je tužilac kao tužene označio Državnu zajednicu Srbije i Crne Gore i Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika, pa je prvostepeni sud, nakon što je drugotuženi istakao prigovor apsolutne nenadležnosti i predložio razdvajanje postupka, doneo rešenje kojim se razdvaja postupak. Navedeno je i da podnosilac ustavne žalbe nije u radnom odnosu kod tužene Republike Srbije - Ministarstva odbrane i da ne ostvaruje pravo na platu, već pravo na penziju koju isplaćuje Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika, iz čega proizlazi da tužena nije pasivno legitimisana, zbog čega je sud odbio njegov tužbeni zahtev.

Rešenjem Prvog opštinskog suda P. 3339/07 od 12. septembra 2008. godine odbačena je žalba tužioca kao nedozvoljena, jer je izjavljena pre prijema presude koja se osporava.

Osporenom presudom Višeg suda u Beogradu Gž. 1830/10 od 26. marta 2010. godine odbijena je kao neosnovana žalba tužioca, a potvrđene su presuda Prvog opštinskog suda P. 3339/07 od 5. jula 2007. godine i rešenje istog suda P. 3339/07 od 12. septembra 2008. godine. U osporenoj drugostepenoj presudi sud je cenio žalbene navode i pored ostalog istakao da Republika Srbija - Ministarstvo odbrane i Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika nisu nužni suparničari, jer Fond samostalno raspolaže sredstvima od uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

4. Odredbom člana 32. stav 1. Ustava na čiju povredu se ustavnom žalbom poziva, utvrđeno je da se svakom jemči pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bilo razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.

Navodi podnosioca ustavne žalbe o povredi ustavnog načela nisu potkrepljeni ustavnopravnim razlozima, već se od Ustavnog suda traži da postupa kao instanciono - viši sud u odnosu na sud koji je doneo osporenu presudu. Ustavni sud naglašava da odlučujući o ustavnoj žalbi ne može ocenjivati utvrđeno činjenično stanje i primenu materijalnog prava u parničnom postupku, niti preispitivati pravilnost zaključaka redovnih sudova o izvedenim dokazima, ukoliko iz razloga navedenih u ustavnoj žalbi ne proizlazi da je zaključivanje suda u osporenoj sudskoj odluci bilo očigledno proizvoljno i da je takvim postupanjem suda u konkretnom slučaju moglo doći do povrede nekog od Ustavom zajemčenih prava. Po oceni Ustavnog suda, ustavna žalba u konkretnom slučaju ne sadrži takve razloge.

Ustavni sud i u ovom ustavnosudskom predmetu ističe da nije nadležan da u postupku po ustavnoj žalbi, umesto i nakon redovnih sudova, ocenjuje zakonitost njihovih presuda, kao i da formalno pozivanje na povredu Ustavom zajemčenih prava ne daje zahtevu podnosioca automatski karakter ustavne žalbe.

Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu odbacio, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.

5. Na osnovu iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša Slijepčević

 

 

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.