Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe podnete protiv akata donetih pre stupanja na snagu Ustava

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu jer je izjavljena protiv pojedinačnih akata i radnji državnih organa koji su doneti, odnosno izvršeni pre stupanja na snagu Ustava Republike Srbije iz 2006. godine, čime nisu ispunjene procesne pretpostavke za vođenje postupka.

Tekst originalne odluke



Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Jozefa Prasnikara, na izdržavanju kazne zatvora u Kazneno popravnom zavodu Sremska Mitrovica, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi sa članom 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 14. maja 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E



Odbacuje se ustavna žalba Jozefa Prasnikara izjavljena protiv presude Okružnog suda u Šapcu K. 65/98 od 30. aprila 1999. godine, presude Vrhovnog suda Srbije Kž. I 259/00 od 25. maja 2000. godine, rešenja Vrhovnog suda Srbije Kž. II 55/03 od 4. februara 2003. godine, odluke Republičkog javnog tužilaštva Ktz. 656/03 od 8. maja 2003. godine, odluke Republičkog javnog tužilaštva Ktz. 294/03 od 19. jula 2004. godine i odluke Republičkog javnog tužilaštva Ktr. 485/06 od 1. avgusta 2006. godine, kao i protiv radnji državnih organa „pretresanja prostorija“ izvršenih 11. i 17. jula 1998. godine.

O b r a z l o ž e nj e



1. Jozef Prasnikar, na izdržavanju kazne zatvora u Kazneno popravnom zavodu Sremska Mitrovica, podneo je Ustavnom sudu 5. februara 2007. godine ustavnu žalbu protiv akata i radnji navedenih u izreci. Po navodima podnosioca ustavne žalbe, navedenim aktima i radnjama povređena su njegova ljudska prava i slobode koje su garantovane Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama kao sastavnim delom Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora, Ustavom Republike Srbije iz 1990. godine, odredbama čl. 17, 18, 21, 32, 34, 35. i 36. Ustava, kao i međunarodnim konvencijama i ugovorima kojima se štite ljudska ili manjinska prava i slobode. U žalbi navodi da je zbog kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda Sudu Srbije i Crne Gore 6. maja i 26. jula 2004. godine podneo žalbu građana.
U dopunama ustavne žalbe podnetim Ustavnom sudu 25. januara 2008. godine, 13. februara 2008. godine i 11. marta 2009. godine podnosilac ustavne žalbe ponavlja i detaljno obrazlaže navode iz ustavne žalbe. Predlaže da Sud primenom člana 168. Ustava Republike Srbije od 1990. godine „obustavi izvršenje krivične sankcije po navedenim aktima koja su doneta kršenjem odredbi člana 31. stav 4. Ustava Savezne Republike Jugoslavije“. Predlaže da Sud osporene akte „proglasi protivustavnim pa time i protivpravnim“.
2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno članu 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Prema odredbi člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, koji je stupio na snagu 6. decembra 2007. godine, ustavna žalba se može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.
Članom 113. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu je propisano da se ustavna žalba može izjaviti i protiv pojedinačnog akta ili radnje državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje, a kojim je povređeno ili uskraćeno ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom, ako je taj akt ili radnja izvršena od dana proglašenja Ustava do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da se ustavna žalba može izjaviti samo protiv pojedinačnog akta koji je donet ili radnje koja je izvršena nakon proglašenja Ustava Republike Srbije, 8. novembra 2006. godine.
3. Imajući u vidu da je ustavna žalba izjavljena protiv akata koji su doneti i radnji koje su izvršene pre stupanja na snagu Ustava, Sud je ocenio da ustavnu žalbu treba odbaciti, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka.
Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.