Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe u sporu o zakupu grobnog mesta

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu izjavljenu protiv presuda redovnih sudova u sporu radi poništaja ugovora o zakupu grobnog mesta. Sud je utvrdio da podnosilac u žalbi iznosi subjektivno nezadovoljstvo i osporava činjenično stanje, što ne predstavlja ustavnopravni razlog.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-2904/2010
10.03.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije Marija Draškić Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Branka Begovića iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 10. marta 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Branka Begovića izjavljena protiv presude Vrhovnog kasacionog suda Rev. 1558/10 od 25. februara 2010. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Branko Begović iz Beograda je 17. juna 2010. godine, preko punomoćnika - advokata Nađe Milosavljević iz Beograda, podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presude navedene u izreci, zbog povrede prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo iz člana 36. Ustava Republike Srbije.

Podnosilac u ustavnoj žalbi navodi: da je on, a ne njegova sestra, isplatio troškove sahrane svoje majke; da su iskazi svedoka i drugotužene protivrečni pismenim dokazima; da je ugovor o zakupu grobnog mesta zaključen 8. maja 2002. godine, a ne 16. maja 2002. godine.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava.

3. Na osnovu navoda ustavne žalbe i priložene dokumentacije, Ustavni sud je u prethodno sprovedenom postupku utvrdio da je Treći opštinski sud presudom P. 3672/02-06 od 6. jula 2007. godine odbio tužbeni zahtev podnosioca ustavne žalbe kojim je tražio da se poništi ugovor između prvotuženog JKP "Pogrebne usluge" iz Beograda i drugotužene O. G. o zakupu grobnog mesta broj 164, parcela broj 55 na groblju Lešće u Beogradu. Presudom Okružnog suda u Beogradu Gž. 3103/08 od 1. aprila 2009. godine odbijena je kao neosnovana žalba tužioca i potvrđena navedena prvostepena presuda. Osporenom presudom Vrhovnog kasacionog suda Rev. 1558/10 od 25. februara 2010. godine odbijena je kao neosnovana revizija tužioca, ovde podnosioca ustavne žalbe izjavljena protiv drugostepene presude.

4. Odredbama Ustava, na čiju se povredu podnosilac ustavne žalbe poziva, utvrđeno je da se jemči jednaka zaštita prava pred sudovima i drugim pravnim državnim organima, imaocima javnih ovlašćenja i organima autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave i da svako ima pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu (član 36.).

Ustavni sud smatra da se u ustavnoj žalbi ne navode ustavnopravni razlozi koji bi ukazivali na postojanje povrede navedenih Ustavom zajemčenih prava, već da podnosilac ustavne žalbe izražava subjektivno nezadovoljstvo donetim odlukama, koje se svodi na osporavanje utvrđenog činjeničnog stanja. Ustavni sud naglašava da odlučujući o ustavnoj žalbi ne može ocenjivati dokaze, niti preispitivati pravilnost zaključaka redovnih sudova o izvedenim dokazima, ukoliko iz razloga navedenih u ustavnoj žalbi ne proizilazi da je zaključivanje suda u osporenoj sudskoj odluci bilo očigledno proizvoljno, odnosno da sudski postupak u celini nije bio pravičan. Ustavna žalba u konkretnom slučaju nije potkrepljena takvim razlozima.

Prema stanovištu Ustavnog suda, ustavna žalba se ne može smatrati pravnim sredstvom kojim se ispituje zakonitost odluka redovnih sudova, već Ustavni sud u postupku ustavnosudske zaštite utvrđuje da li je pojedinačnim aktom ili radnjom državnog organa ili organizacije kojoj je povereno javno ovlašćenje došlo do povrede ili uskraćivanja ljudskih ili manjinskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom.

Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu odbacio, jer ne postoje pretpostavke utvrđene Ustavom i Zakonom za vođenje postupka i odlučivanje.

5. Na osnovu iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIKA

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša Slijepčević

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.