Odbacivanje ustavne žalbe zbog neblagovremenog podnošenja

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu kao neblagovremenu. Žalba je podneta znatno nakon isteka zakonskog roka od 30 dana, koji se računa od dana dostavljanja odluke donete po poslednjem delotvornom pravnom sredstvu, u ovom slučaju drugostepene presude.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, dr Goran Ilić dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Dragiša Slijepčević, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Živojina Stanisavljevića iz Vladičinog Hana, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 21. septembra 2010. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Živojina Stanisavljevića izjavljena protiv presude Okružnog suda u Valjevu Gž. 283/09 od 9. oktobra 2009. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Živojin Stanisavljević iz Vladičinog Hana je 21. juna 2010. godine Ustavnom sudu podneo ustavnu žalbu protiv presude Okružnog suda u Valjevu Gž. 283/09 od 9. oktobra 2009. godine.

2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno članu 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredbama člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

3. U sprovedenom prethodnom postupku, Ustavni sud je utvrdio da je podnosilac ustavne žalbe osporenu presudu Okružnog suda u Valjevu Gž. 283/09 od 9. oktobra 2009. godine primio pre 11. februara 2010. godine kada je podneo predlog Republičkom javnom tužiocu za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti protiv osporene presude.

Krećući se u granicama zahteva postavljenog u ustavnoj žalbi, a imajući u vidu da se rok za izjavljivanje ustavne žalbe u konkretnom slučaju računa od dana dostavljanja drugostepene odluke, kao odluke po poslednjem pravnom sredstvu kojim se iscrpljuje pravni put, te činjenicu da je ustavna žalba podneta 21. juna 2010. godine, Ustavni sud je ocenio da je ustavna žalba neblagovremena, jer je izjavljena po isteku roka propisanog odredbom člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu. Ustavni sud je, stoga, ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) navedenog Zakona.

4. S obzirom na izloženo, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u tački 2. izreke.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

 

 

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.