Usvojena ustavna žalba ratnih rezervista zbog neujednačene sudske prakse o dnevnicama

Kratak pregled

Ustavni sud je usvojio ustavnu žalbu i utvrdio povredu prava na jednaku zaštitu prava pred sudovima. Različite odluke sudova o istovetnim zahtevima ratnih vojnih rezervista za isplatu dnevnica predstavljaju povredu načela pravne sigurnosti i ustavnog prava podnosilaca.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda dr Dragiša B. Slijepčević, predsednik Veća i sudije dr Bosa Nenadić, dr Marija D raškić, dr Agneš Kartag Odri, dr Goran Ilić, Sabahudin Tahirović, dr Dragan Stojanović i mr Milan Marković, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi Siniška Živkovića, Nebojše Jovančića, Darka Petrovića, Dejana Aleksića, Dragana Radenkovića, Siniše Stojanovića, Vladimira Petrovića, Igora Spasića, Vladimira Đorovića, Zorana Filipovića, Dragoslava Petrovića, Milorada Milutinovića, Tomislava Šabića, Miodraga Babića, Milana Đorđevića, Zorana Milenkovića, Vladimira Maksovića, Dragana Petkovića, Zorana Stamenkovića, Mihajla Popovića, Dejana Mitića, Darka Bogićevića, Rodoljuba Ranđelovića, Dragana Petovića, Zorana Šutovića, Milisava Ristića, Bobana Vučkovića, Božidara Stojanovića, Dragana Vukadinovića, Milana Krstića, Žarka Bankovića, Gorana Nikolića, Bobana Milojkovića, Zorana Miljkovića, Ljubiše Petrovića, Dejana Mitovića, Vladice Conića, Milana Petovića, Radosava Zdravkovića, Nikole Veličkovića, Dragana Tomića, Sakiba Altumbabića, Aleksandra Kostića, Ivice Jovića, Nebojše Mitića, Zorana Stamenkovića, Zorana Miljkovića, Dragana Petrovića, Dragoljuba Micića, Vladimira Stojanovića, Dragana Marjanovića, Aleksandra Dinića, Saše Gocića, Miroslava Mitića, Dejana Ristića, Zorana Petrovića, Srđana Đorđevića, Gorana Zlatkovića, Olivera Spasića, Srđana Stojiljkovića, Predraga Krstića, Saše Rajkovića, Slobodana Nikolića, Gorana Kaličanina, Vladice Dinića, Saše Ilića, Vesne Brkić, Bratislava Stankovića, Gorana Marjanovića, Dragana Mišića, Gorana Petkovića, Dalibora Ilića, Ratka Ilića, Predraga Mitića, Slaviše Jocića, Milorada Ranđelovića, Dragoljuba Zlatkovića, Gorana Markovića, Slobodana Đorđevića, Saše Jablanovića, Slobodana Miljkovića, Zorana Marinkovića, Saše Petrovića, Ivice Marinkovića, Igora Zivića, Zorana Andrejića, Nenada Ristića, Miroslava Stamenkovića, Aleksandra Rančića, Časlava Jankovića, Vladimira Pavlovića, Pavl a Stankovića, Siniše Živića, Radoslava Stojanovića, Dalibora Stojanovića, Dejana Milenkovića, Gorana Mitića, Saše Dinića, Dragomira Mladenovića, Novice Ćirića, Bratislava Jevremovića, Miroslava Mladenovića, Ljubiše Živkovića, Bobana Veljkovića, Tomice Živkovića, Jugoslava Mirkovića, Nenada Đorđevića, Miroljuba Miljkovića, Ljubodraga Pejčića, Zorana Markovića, Stepana Stepanovića, Miloša Petrovića, Zorana Zivića, Dejana Tasića, Branislava Vukadinovića, Zorana Novakovića, Slaviše Tasića, Bratislava Jovanovića, Milana Nikolića, Siniše Mitića, Ilije Nikolića, Miroslava Nikolića, Ljubiše Mladenovića, Igora Ranđelovića, Zorana Jeremića, Nebojše Nikolića, Ivana Tasića, Stanka Tasića, Jovice Mijatovića, Živorada Markovića, Slobodana Labana, Radmila Radosavljevića, Dejana Aranđelovića, Časlava Martinovića, Gordana Milenkovića, Bobana Grujića, Violete Pujović, Gorana Ilića, Siniše Živkovića, Ivana Veljkovića, Saše Stojanovića, Dejana Stojanovića, Dragoslava Stamenkovića, Saše Arsovski, Dragoslava Tošića, Bojana Kocića, Milana Stankovića, Miroljuba Kostića, Tugomira Đurića, Gorana Popovića, Zorana Dinića, Srđana Jovanovića, Predraga Nikolića, Dragoj a Ristića, Gorana Paunovića, Bojana Stojano vića, Veljka Vukadinovića, Ljilane Mladenović, Marka Plavšića, Nemanje Petrovića, Dalibora Perića, Vladice Dinića, Aleksandra Ristića, Ivana Petrovića, Vukašina Mladenovića, Ivana Igića, Zorana Jovanovića, Stojkovski Dušana, Zorana Mitića, Gradimira Videnovića, Dragana Miloševića, Stojana Milovanovića, Hranislava Đorđevića, Svete Spasića, Bobana Ilića, Zvonimira Kostića, Radovana Barjaktarovića, Slađan e Marjanović, Nikole Đorđevića, Predraga Vukmirovića, Dragana Pavlovića, Dragana Ristića, Bratislava Jankovića, Milana Stankovića, Predraga Jankovića, Bratislava Novkovića, Siniše Sokolovića, Miroljuba Vacića, Predraga Radosavljevića, Ljubiše Antića, Danila Antića, Slaviše Stojanovića, Ivana Stojkovića, Dragoljuba Stojanovića, Dalibora Pešića, Ružice Blagojević, Ljubiše Nikolića, Igora Pešića, Mladena Stankovića, Dragana Stojkovića, Vojkana Nikolića, Ljubomira Pešića, Malin e Milojević, Srđana Mitića, Slaviše Pešića, Novice Krstića, Zorana Ristića, Slavoljuba Đorđevića, Ljubomira Živkovića, Vlastimira Ivankovića, Milkice Stevanović, Davora Petkovića, Vladimira Nikolića, Ivana Krstića, Bogoljuba Glavaševića, Saše Zdravkovića, Dejana Đurđevića, Aleksandra Anđelkovića, Dragana Stamenkovića, Ivana Stojanovića, Miodraga Zdravkovića, Dragana Nikolića, Miodraga Stojanovića, Jovana Damjanova, Aleksandra Todorovića, Darka Radonjića, Dragana Cvetkovića, Miljana Ranđelovića, Vladimira Mitića, Zvonimira Jovanovića, Saše Markovića, Dragiše Stojića, Milosava Stankovića, Pavl a Stanulova, Sava Mitrovića, Dragoljuba Krstića, Bobana Jevtovića, Stanimira Stojanovića, Bojane Dinić Pavlovića, Nebojše Jovanovića, Dejana Todorovića, Dejana Grozdanovića, Ljubiše Stojanovića, Tefika Maljića, Gorana Anđelkovića, Miodraga Vidakovića, Srđana Nikolova, Siniše Pavlovića, Nenada Stankovića, Miroslava Janaćkovića, Slaviše Živadinovića, Saše Stankovića, Dragana Mladenovića, Bojana Perića, Bobana Nedeljkovića, Miodraga Micića, Slavoljuba Miljkovića, Ilijevski Slobodana, Dragoljuba Živkovića, Novice Ilića, Ivice Jokovića, Zorana Stojanovića, Saše Ilića, Dragana Stamenkovića, Zorana Đurića, Aleksandra Randelovića, Selimira Đorđevića, Bratislava Đorđevića, Živorada Jovanovića, Siniše Stevanovića i Vladana Stevanovića , svih iz Niša, Nebojše Đorđevića iz Uroševca, Ivana Markovića, Dejana Stankovića, Slavoljuba Mišića i Predraga Simonovića, svih iz Bele Palanke i Vladice Grubišića iz Niške Banje , na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 31. januara 2013. godine, doneo je

O D L U K U

1. Usvaja se ustavna žalba Siniška Živkovića, Nebojše Jovančića, Darka Petrovića, Dejana Aleksića, Dragana Radenkovića, Siniše Stojanovića, Vladimira Petrovića, Igora Spasića, Vladimira Đorovića, Zorana Filipovića, Dragoslava Petrovića, Milorada Milutinovića, Tomislava Šabića, Miodraga Babića, Milana Đorđevića, Zorana Milenkovića, Vladimira Maksovića, Dragana Petkovića, Zorana Stamenkovića, Mihajla Popovića, Dejana Mitića, Darka Bogićevića, Rodoljuba Ranđelovića, Dragana Petovića, Zorana Šutovića, Milisava Ristića, Bobana Vučkovića, Božidara Stojanovića, Dragana Vukadinovića, Milana Krstića, Žarka Bankovića, Gorana Nikolića, Bobana Milojkovića, Zorana Miljkovića, Ljubiše Petrovića, Dejana Mitovića, Vladice Conića, Milana Petovića, Radosava Zdravkovića, Nikole Veličkovića, Dragana Tomića, Sakiba Altumbabića, Aleksandra Kostića, Ivice Jovića, Nebojše Mitića, Zorana Stamenkovića, Zorana Miljkovića, Dragana Petrovića, Dragoljuba Micića, Vladimira Stojanovića, Dragana Marjanovića, Aleksandra Dinića, Saše Gocića, Miroslava Mitića, Dejana Ristića, Zorana Petrovića, Srđana Đorđevića, Gorana Zlatkovića, Olivera Spasića, Srđana Stojiljkovića, Predraga Krstića, Saše Rajkovića, Slobodana Nikolića, Gorana Kaličanina, Vladice Dinića, Saše Ilića, Vesne Brkić, Bratislava Stankovića, Gorana Marjanovića, Dragana Mišića, Gorana Petkovića, Dalibora Ilića, Ratka Ilića, Predraga Mitića, Slaviše Jocića, Milorada Ranđelovića, Dragoljuba Zlatkovića, Gorana Markovića, Slobodana Đorđevića, Saše Jablanovića, Slobodana Miljkovića, Zorana Marinkovića, Saše Petrovića, Ivice Marinkovića, Igora Zivića, Zorana Andrejića, Nenada Ristića, Miroslava Stamenkovića, Aleksandra Rančića, Časlava Jankovića, Vladimira Pavlovića, Pavle Stankovića, Siniše Živića, Radoslava Stojanovića, Dalibora Stojanovića, Dejana Milenkovića, Gorana Mitića, Saše Dinića, Dragomira Mladenovića, Novice Ćirića, Bratislava Jevremovića, Miroslava Mladenovića, Ljubiše Živkovića, Bobana Veljkovića, Tomice Živkovića, Jugoslava Mirkovića, Nenada Đorđevića, Miroljuba Miljkovića, Ljubodraga Pejčića, Zorana Markovića, Stepana Stepanovića, Miloša Petrovića, Zorana Zivića, Dejana Tasića, Branislava Vukadinovića, Zorana Novakovića, Slaviše Tasića, Bratislava Jovanovića, Milana Nikolića, Siniše Mitića, Ilije Nikolića, Miroslava Nikolića, Ljubiše Mladenovića, Igora Ranđelovića, Zorana Jeremića, Nebojše Nikolića, Ivana Tasića, Stanka Tasića, Jovice Mijatovića, Živorada Markovića, Slobodana Labana, Radmil a Radosavljevića, Dejana Aranđelovića, Časlava Martinovića, Gordana Milenkovića, Bobana Grujića, Violete Pujović, Gorana Ilića, Siniše Živkovića, Ivana Veljkovića, Saše Stojanovića, Dejana Stojanovića, Dragoslava Stamenkovića, Saše Arsovski, Dragoslava Tošića, Bojana Kocića, Milana Stankovića, Miroljuba Kostića, Tugomira Đurića, Gorana Popovića, Zorana Dinića, Srđana Jovanovića, Predraga Nikolića, Dragoja Ristića, Gorana Paunovića, Bojana Stojano vića, Veljka Vukadinovića, Ljilane Mladenović, Marka Plavšića, Nemanje Petrovića, Dalibora Perića, Vladice Dinića, Aleksandra Ristića, Ivana Petrovića, Vukašina Mladenovića, Ivana Igića, Zorana Jovanovića, Stojkovski Dušana, Zorana Mitića, Gradimira Videnovića, Dragana Miloševića, Stojana Milovanovića, Hranislava Đorđevića, Svete Spasića, Bobana Ilića, Zvonimira Kostića, Radovana Barjaktarovića, Slađan e Marjanović, Nikole Đorđevića, Predraga Vukmirovića, Dragana Pavlovića, Dragana Ristića, Bratislava Jankovića, Milana Stankovića, Predraga Jankovića, Bratislava Novkovića, Siniše Sokolovića, Miroljuba Vacića, Predraga Radosavljevića, Ljubiše Antića, Danila Antića, Slaviše Stojanovića, Ivana Stojkovića, Dragoljuba Stojanovića, Dalibora Pešića, Ružice Blagojević, Ljubiše Nikolića, Igora Pešića, Mladena Stankovića, Dragana Stojkovića, Vojkana Nikolića, Ljubomira Pešića, Malin e Milojević, Srđana Mitića, Slaviše Pešića, Novice Krstića, Zorana Ristića, Slavoljuba Đorđevića, Ljubomira Živkovića, Vlastimira Ivankovića, Milkice Stevanović, Davora Petkovića, Vladimira Nikolića, Ivana Krstića, Bogoljuba Glavaševića, Saše Zdravkovića, Dejana Đurđevića, Aleksandra Anđelkovića, Dragana Stamenkovića, Ivana Stojanovića, Miodraga Zdravkovića, Dragana Nikolića, Miodraga Stojanovića, Jovana Damjanova, Aleksandra Todorovića, Darka Radonjića, Dragana Cvetkovića, Miljana Ranđelovića, Vladimira Mitića, Zvonimira Jovanovića, Saše Markovića, Dragiše Stojića, Milosava Stankovića, Pavla Stanulova, Sava Mitrovića, Dragoljuba Krstića, Bobana Jevtovića, Stanimira Stojanovića, Bojane Dinić Pavlovića, Nebojše Jovanovića, Dejana Todorovića, Dejana Grozdanovića, Ljubiše Stojanovića, Tefika Maljića, Gorana Anđelkovića, Miodraga Vidakovića, Srđana Nikolova, Siniše Pavlovića, Nenada Stankovića, Miroslava Janaćkovića, Slaviše Živadinovića, Saše Stankovića, Dragana Mladenovića, Bojana Perića, Bobana Nedeljkovića, Miodraga Micića, Slavoljuba Miljkovića, Ilijevski Slobodana, Dragoljuba Živkovića, Novice Ilića, Ivice Jokovića, Zorana Stojanovića, Saše Ilića, Dragana Stamenkovića, Zorana Đurića, Aleksandra Randelovića, Selimira Đorđevića, Bratislava Đorđevića, Živorada Jovanovića, Siniše Stevanovića, Vladana Stevanovića, Nebojše Đorđevića, Ivana Markovića, Dejana Stankovića, Slavoljuba Mišića, Predraga Simonovića i Vladice Grubišića i utvrđuje da je presudom Opštinskog suda u Nišu P. 2023/09 od 16. novembra 2009. godine i presudom Višeg suda u Nišu Gž. 1065/10 od 2 2. aprila 2011. godine povređeno pravo podnosilaca na jednaku zaštitu prava pred sudovima iz člana 36. stav 1. Ustava Republike Srbije, dok se u preostalom delu ustavna žalba odbacuje.

2. Odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

O b r a z l o ž e nj e

1. Siniško Živković iz Niša i drugi podnosioci ustavne žalbe navedeni u uvodu i izreci, preko punomoćnika Srđana Aleksića, advokata iz Niša, podneli su 13. maja 2011. godine ustavnu žalbu protiv presude Opštinskog suda u Nišu P. 2023/09 od 16. novembra 2009. godine i presude Višeg suda u Nišu Gž. 1065/10 od 2 2. aprila 2011. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije i povrede prava na jednaku zaštitu prava pred sudovima iz člana 36. stav 1. Ustava.

U ustavnoj žalbi je navedeno da se povreda prava podnosilaca na pravično suđenje „sastoji u tome da nije bilo dokaznog postupka, sud je načinio bitnu povredu povredu odredaba ZPP, budući da tokom postupka sud nije izveo sve potrebne dokaze...“, kao i da je sud načinio bitnu povredu odredaba materijalnog prava, s obzirom na to da je pravni osnov potraživanja tužilaca dug , a ne šteta , kako je to naveo sud . Podnosioci su, takođe, istakli da su sudovi u Republici Srbiji postupali na različite načine povodom istovetnih tužbi ratnih vojnih rezervista, tako što su u nekim sporovima usvajali tužbene zahteve, a u nekima odbijali tužbene zahteve ili odbacivali tužbe zbog apsolutne nenadležnosti suda; da je na taj način povređeno ustavno pravo podnosioca na pravično suđenje i jednaku zaštitu prava pred sudovima, zajemčeno odredbom člana 36. stav 1. Ustava. Predložili su da Ustavni sud usvoji ustavnu žalbu i poništi osporene presude. Kao dokaz iznetih navoda u prilogu ustavne žalbe je dostavljeno više prvostepenih i drugostepenih presuda.

2. Saglasno članu 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

U postupku pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.

3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku, iz sadržine ustavne žalbe i dostavljene dokumentacije, utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje:

Osporenom prvostepenom presudom Opštinskog suda u Nišu P. 2023/09 od 16. novembra 2009. godine odbijen je tužbeni zahtev tužilaca, ovde podnosilaca ustavne žalbe, kojim su tražili da se obaveže tužena Republika Srbija - Ministarstvo odbrane - Vojna pošta 1410 Niš, da svakom od tužilaca isplati iznos od po 9.500,00 dinara, za učešće u ratu tokom 1999. godine, na ime neisplaćenih "ratnih dnevnica", naknade troškova i naknade troškova zbog odvojenog života od porodice, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 9. juna 1999. godine, pa do isplate. Istom presudom tužioci, ovde podnosioci ustavne žalbe, su obavezani da solidarno naknade tuženom t roškove postupka u iznosu od 7.500,00 dinara.

Osporenom presudom Višeg suda u Nišu Gž. 1065/10 od 2 2. aprila 2011. godine odbijena je kao neosnovana žalba tužilaca, ovde podnosilaca ustavne žalbe, i potvrđena je ožalbena prvostepena presuda Opštinskog suda u Nišu P. 2023/09 od 16. novembra 2009. godine.

Presudom Okružnog suda u Beogradu Gž. 1703/05 od 13. aprila 2005. godine odbijena je žalba tužene i potvrđena presuda Drugog opštinskog suda u Beogradu P. 4379/04 od 22. decembra 2004. godine, kojom je obavezana tužena da tužiocu Lj. N. iz Lesenovca kod Aleksandrovca na ime izmirenja duga zbog neisplaćenih dnevnica od 24. marta do 19. maja i od 28. maja do 18. juna 1999. godine plati opredeljeni novčani iznos, sa zakonskom zateznom kamatom kako je bliže označeno u izreci.

4. Odredbama Ustava na čiju povredu se ukazuje u ustavnoj žalbi, utvrđeno je: da su pred Ustavom i zakonom svi jednaki (član 21. stav 1.); da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega (član 32. stav 1.); da se jemči jednaka zaštita prava pred sudovima i drugim državnim organima, imaocima javnih ovlašćenja i organima autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave (član 36. stav 1.).

Odredbama Zakona o obligacionim odnosima („Službeni list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89 i „Službeni list SRJ“, br. 31/93, 22/99, 23/99, 35/99 i 44/99), pored ostalog, propisano je: da pravno lice odgovara za štetu koju njegov organ prouzrokuje trećem licu u vršenju ili u vezi sa vršenjem svojih funkcija (član 172. stav 1.); da potraživanje naknade prouzrokovane štete zastareva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za lice koje je štetu učinilo, kao i da u svakom slučaju ovo potraživanje zastareva za pet godina od kad je šteta nastala (član 376. st. 1. i 2.).

5. Razmatrajući razloge i navode ustavne žalbe, Ustavni sud je utvrdio da su podnosioci ustavne žalbe ukazali na nejednako postupanje nadležnog suda u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, smatrajući da su im time povređena prava na jednaku zaštitu prava pred sudovima iz člana 36. stav 1. Ustava. Saglasno izloženom, Ustavni sud je u konkretnom slučaju prvo pošao od ocene osnovanosti navoda ustavne žalbe koji se odnose na različito postupanje sudova povodom iste činjenične i pravne situacije.

Uvidom u dostavljenu pravnosnažnu presudu Drugog opštinskog suda u Beogradu P. 4379/0 4 od 22. decembra 2004. godine, koja je potvrđene presudamom Okružnog suda u Beogradu, Ustavni sud je utvrdio da je njom usvojen zahtev tužilaca za isplatu naknade za neisplaćene "ratne dnevnice" na ime učešća u ratu za vreme NATO agres ije 1999. godine, odnosno da je na suprotan način odlučeno o tužbenom zahtevu koji je bio istovetan sa tužbenim zahtevom podnosilaca ustavne žalbe. Dakle, Okružni sud u Beogradu je, kao sud poslednje instance, u dostavljenoj presud i Gž. 1703/05 od 13. aprila 2005. godine, potvrdio prvostepenu presud u Drugog opštinskog suda u Beogradu i zauzeo drugačiji pravni stav od stava Višeg suda u Nišu u osporenoj presudi u odnosu na pravo rezervista na naknadu "ratnih dnevnica" na ime učešća u ratu za vreme NATO agresije 1999. godine.

Po stanovištu Ustavnog suda, sudovi poslednje instance su donošenjem različitih odluka o osnovanosti tužbenih zahteva koji su se zasnivali na identičnom činjeničnom stanju i istom spornom pravnom pitanju, podnosioce ustavne žalbe čiji su tužbeni zahtevi odbijeni kao neosnovani doveli u bitno različit položaj od onoga u kome su bili tužioci čiji je istovrsni tužbeni zahtev postavljen prema istom tuženom usvojen. Kako su drugostepeni sudovi, kao sudovi poslednje instance u predmetnim parničnim postupcima, donosili različite odluke u identičnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, Ustavni sud je stanovišta da je takva praksa suprotna pravu na jednaku pravnu zaštitu pred sudovima (videti presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima: "Santos Pinto protiv Portugalije" od 20. maja 2008. godine i " Beian protiv Rumunije" od 6. decembra 2007. godine, kao i Odluku Ustavnog suda Už–2886/2010 od 4. oktobra 2012. godine).

Polazeći od izloženog, Ustavni sud je na osnovu odredbe člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07 i 99/11), ustavnu žalbu usvojio, odlučujući kao u prvom delu tačke 1. izreke.

6. U pogledu navoda podnosilaca ustavne žalbe da im je pravo na pravično suđenje povređeno time što prvostepeni sud nije izveo sve dokaze koje su kao tužioci predložili u parničnom postupku, konkretno - saslušanje stranaka i veštačenje, Ustavni sud ukazuje na to da je pitanje načina na koji se dokazni postupak sprovodi, kao i pitanje prihvatljivosti i ocene dokaza u nadležnosti redovnih sudova. Postupajući u parničnom postupku, u skladu sa načelom slobodne ocene dokaza, sud nije vezan, ograničen, ili na bilo koji zakonom propisan način uslovljen posebnim formalnim dokaznim pravilima. Imajući u vidu sadržinu garancija koje se jemče članom 32. stav 1. Ustava, Ustavni sud je ocenio da se ovom ustavnom odredbom ne daje stranci neograničeno pravo da predlaže izvođenje dokaza pred sudom, niti se garantuje pravo da svi dokazni predlozi stranke budu prihvaćeni, pa tako ni predlog da se saslušaju stranke ili izvrši veštačenje. S druge strane, Ustavni sud ističe da je zadatak i obaveza sudova da navedu razloge zbog kojih su odlučili da ne izvode dokaze koje je stranka izričito zahtevala. Poštovanje ovog principa prvenstveno omogućava stranci da kasnije delotvorno i efikasno koristi raspoložive pravne lekove (vidi npr: Odluku Ustavnog suda Už-1100/2008). U konkretnom slučaju, prvostepeni sud je obrazložio svoju odluku o neizvođenju dokaza time što je ocenio kao osnovan istaknuti materijalnopravni prigovor zastarelosti potraživanja, pa bi izvođenje dokaza veštačenjem bilo suprotno pravu stranaka da se postupak završi u razumnom roku i dužnosti suda da postupak sprovede bez odugovlačenja i sa što manje troškova.

U odnosu na navode podnosilaca ustavne žalbe da im je pravo na pravično suđenje povređeno i time što je postupajući sud promenio pravni osnov potraživanja, Ustavni sud ističe da je odredbom člana 187. stav 4. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 125/04 i 111/09) propisano da će sud postupati po tužbi i kada tužilac nije naveo pravni osnov tužbenog zahteva, a ako je tužilac naveo pravni osnov, sud nije vezan za njega, te je stoga, u skladu sa načelom iura novit curia, dužnost suda da utvrdi pravni osnov tužbenog zahteva.

S obzirom na navedeno, Ustavni sud je ocenio da izneti navodi ne predstavljaju ustavnopravne razloge na kojima se mogu zasnivati tvrdnje o povredi ustavnog prava na pravično suđenje. Stoga je Ustavni sud u ovom delu odbacio ustavnu žalbu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka, odlučujući kao u drugom delu tačke 1. izreke.

7. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju Ustavni sud ocenio da osporenom sudskom odlukom materijalno pravo nije primenjeno na štetu podnosilaca ustavne žalbe, odnosno da su osporene odluke Opštinskog suda u Nišu i Višeg suda u Nišu zasnovane na ustavnopravno prihvatljivoj primeni merodavnog prava, Ustavni sud nalazi da objavljivanje ove odluke u „Službenom glasniku Republike Srbije“ predstavlja pravičan vid zadovoljenja podnosilaca ustavne žalbe zbog utvrđene povrede prava, saglasno odredbi člana 89. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu , pa je odlučio kao u tački 2. izreke.

8. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredaba člana 42b stav 1. tačka 1), člana 45. tačka 9) i člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, kao i člana 84. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, br. 24/08, 27/08 i 76/11), doneo Odluku kao u izreci.

PREDSEDNIK VEĆA

dr Dragiša B. Slijepčević

Usvojena ustavna žalba ratnih rezervista zbog neujednačene sudske prakse o dnevnicama

Kratak pregled

Tekst originalne odluke

Slični dokumenti