Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog neblagovremenosti i nenavođenja ustavnopravnih razloga

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu Stojana Ljubinkovića. Deo žalbe protiv nižestepenih presuda odbačen je kao neblagovremen, dok je deo protiv odluke Vrhovnog suda odbačen jer se suštinski osporava utvrđeno činjenično stanje, što nije u nadležnosti Ustavnog suda.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-329/2009
15.12.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša B. Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Stojana Ljubinkovića iz Vršca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 15. decembra 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Stojana Ljubinkovića izjavljena protiv presude Okružnog suda u Beogradu - Posebno odeljenje K. 15/05 od 12. marta 2007. godine, presude Vrhovnog suda Srbije Kž. 10/07 od 30. januara i 1. februara 2008. godine i presude Vrhovnog suda Srbije Kzp. 3/08 od 6. februara 2009. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Stojan Ljubinković iz Vršca, preko punomoćnika Vojne Marinel, advokata iz Vršca, podneo je 5. marta 2009. godine ustavnu žalbu protiv presuda navednenih u izreci, zbog povrede prava zajemčenog članom 34. stav 1. Ustava Republike Srbije.

Podnosilac ustavne žalbe smatra da mu je osporenim presudama povređeno pravo na pravnu sigurnost kojim se, u odredbi člana 34. stav 1. Ustava, jemči da se niko ne može oglasiti krivim za delo koje, pre nego što je učinjeno, zakonom nije bilo predviđeno kao kažnjivo, jer u njegovim "radnjama nije bilo ni jednog elementa bića krivičnog dela trgovine", te stoga nije ni mogao biti osuđen za to krivično delo, pa je zato "neodrživa pravna konstrukcija" izneta u osporenim presudama da je prema podnosiocu ustavne žalbe primenjen blaži zakon time što je osuđen zbog izvršenog krivičnog dela krijumčarenje ljudi.

Predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu žalbu, poništi osporene presude i njega oslobodi od optužbe ili da utvrdi da je „u njegovom slučaju“ povređeno pravo iz člana 34. stav 1. Ustava.

2. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava ili slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu odredbe člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07) sadržinski je identična odredbi člana 170. Ustava. Članom 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akata, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

Iz navedenih odredaba Ustava i Zakona proizlazi da je Ustavni sud u postupku po ustavnoj žalbi nadležan jedino da ispituje postojanje povrede ili uskraćivanja označenih ustavnih prava i sloboda, te se stoga i navodi ustavne žalbe moraju zasnivati na ustavnopravnim razlozima kojima će se, sa stanovišta Ustavom utvrđene sadržine prava ili slobode označenih u ustavnoj žalbi, potkrepiti tvrdnje o njihovoj povredi ili uskraćivanju.

3. Ustavni sud je u prethodom postupku izvršio uvid u osporene presude i utvrdio sledeće činjenice i okolnosti:

Osporenom presudom Okružnog suda u Beogradu, Posebno odeljenje K. 15/05 od 12. marta 2007. godine, pred ostalog, okrivljeni Stojan Ljubinković, ovde podnosilac ustavne žalbe, je oglašen krivim zbog izvršenja krivičnog dela nedozvoljeni prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi iz člana 350. stav 3. u vezi sa stavom 2. u saizvršilaštvu u vezi sa članom 33. Krivičnog zakonika i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina, u koju kaznu mu se uračunava i vreme provedeno u pritvoru od 3. avgusta 2005. godine, pa do 8. juna 2006. godine.

Osporenom presudom Vrhovnog suda Srbije Kž. 10/07 od 30. januara i 1. februara 2008. godine, pored ostalog, odbijene su kao neosnovane žalbe okrivljenog Stojana Ljubinkovića i njegovog branioca, izjavljene protiv navedene prvostepene presude.

Osporenom presudom Vrhovnog suda Srbije Kzp. 3/08 od 6. februara 2009. godine je, pored ostalog, odbijen zahtev branioca osuđenog Stojana Ljubinkovića za ispitivanje zakonitosti pravnosnažnih presuda Okružnog suda u Beogradu - Posebno odeljenje K. 15/05 od 12. marta 2007. godine i Vrhovnog suda Srbije Kž. 10/07 od 30. januara i 1. februara 2008. godine. U obrazloženju ove presude je navedeno da se u zahtevu branioca osuđenog Stojana Ljubinkovića osporava pravilnost zaključka prvostepenog suda da se u radnjama ovog osuđenog stiču sva bitna obeležja krivičnog dela nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi iz člana 350. stav 3. u vezi sa stavom 2. i u vezi sa stavom 33. KZ, uz ukazivanje da je jedina radnja koju je ovaj okrivljeni preduzeo bila prevoz četiri kineska državljanina, u želji da on pomogne prijatelju, čime branilac zahtev svodi na pobijanje utvrđenog činjeničnog stanja u redovnom postupku, posebno u pogledu postojanja umišljaja kod ovog optuženog da izvrši predmetno krivično delo, a što, po oceni Vrhovnog suda Srbije, ne može biti osnov za ispitivanje zakonitosti pravnosnažne presude, shodno članu 430. ZKP. U obrazloženju je dalje navedeno da iz opisa utvrđenih radnji izvršenja krivičnog dela datih u izreci prvostepene presude, po oceni Vrhovnog suda Srbije, jasno proizlaze sva bitna obeležja krivičnog dela za koje je i ovo lice oglašeno krivim, o čemu presude koje se osporavaju podnetim zahtevom sadrže adekvatne ocene, zaključke i razloge, kao i da nema mesta pravnoj kvalifikaciji predmetnih inkriminisanih radnji po članu 111b. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS. Stoga se, po oceni Vrhovnog suda Srbije, neosnovanim pokazuje ponovo ukazivanje u podnetom zahtevu na navodno učinjenu povredu zakona time što u redovnom postupku radnje optuženog, sada osuđenog Stojana Ljubinkovića, nisu pravno kvalifikovane kao krivično delo iz člana 111b. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS.

4. Odredbom člana 34. stav 1. Ustava, na čiju povredu se poziva podnosilac ustavne žalbe, utvrđeno je da niko se ne može oglasiti krivim za delo koje, pre nego što je učinjeno, zakonom ili drugim propisom zasnovanim na zakonu nije bilo predviđeno kao kažnjivo, niti mu se može izreći kazna koja za to delo nije bila predviđena.

5. Prema pravnom stavu Ustavnog suda, ukoliko je ustavna žalba izjavljena protiv odluke Vrhovnog suda Srbije donete po zahtevu za ispitivanje zakonitosti pravnosnažne presude, kao i protiv sudskih odluka koje su prethodile tom zahtevu, Ustavni sud može meritorno odlučivati samo o odluci donetoj povodom izjavljenog vanrednog pravnog sredstva, dok će ustavnu žalbu u delu u kome se osporavaju odluke nižestepenih sudova odbaciti kao neblagovremenu, ako je podneta po proteku roka utvrđenog Zakonom o Ustavnom sudu. Ovo iz razloga što je stanovište Ustavnog suda da se u krivičnom postupku pravna sredstva pre izjavljivanja ustavne žalbe iscrpljuju donošenjem odluke po žalbi podnetoj protiv prvostepene presude.

6. Polazeći od izloženog pravnog stava, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) Zakona o Ustavnom sudu, kao neglagovremenu odbacio ustavnu žalbu u delu kojim su osporene presuda Okružnog suda u Beogradu - Posebno odeljenje K. 15/05 od 12. marta 2007. godine i presuda Vrhovnog suda Srbije Kž. 10/07 od 30. januara i 1. februara 2008. godine. Ovo stoga što je Ustavni sud utvrdio da je osporena drugostepena presuda podnosiocu ustavne žalbe dostavljena 31. marta 2008. godine, te je ustavna žalba koja je izjavljena 5. marta 2009. godine podneta po isteku roka iz člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu.

7. Ističući ustavnu žalbu u delu u kome je osporena presuda Vrhovnog suda Srbije Kzp. 3/08 od 6. februara 2009. godine, Ustavni sud je na osnovu navoda ustavne žalbe, zahteva koji je u njoj istaknut i sadržine osporene presude utvrdio da podnosilac ustavne žalbe, u suštini, spori utvrđeno činjenično stanje, te da od Ustavnog suda zahteva da kao instancioni sud ispita pravilnost osporene presude. Naime, Ustavni sud je konstatovao da iako se podnosilac poziva na povredu člana 34. stav 1. Ustava, on smatra da u njegovim „radnjama nije bilo ni jednog elementa bića krivičnog dela“ za koje je prvobitno optužen, te da stoga nije mogao biti pravosnažno osuđen ni za „navodno lakše delo“. Takođe, Ustavni sud konstatuje da je i u osporenoj presudi Vrhovnog suda Srbije Kzp. 3/08 od 6. februara 2009. godine ocenjeno da se zahtev njegovog branioca za ispitivanje zakonitosti pravnosnažnih presuda nižestepenih sudova, svodi na pobijanje utvrđenog činjeničnog stanja u redovnom postupku i postojanje umišljaja kod podnosioca da izvrši predmetno krivično delo, a što nije zakonski osnov za ispitivanje zakonitosti pravnosnažne presude. S tim u vezi, Ustavni sud nalazi i da iz zahteva koji je postavljen u ustavnoj žalbi za „oslobađanjem od optužbe“, proističe da podnosilac ustavne žalbe, nezadovoljan ishodom krivičnog postupka, od Ustavnog suda traži da postupa kao instancioni sud.

Saglasno izloženom, Ustavni sud je ocenio da se u delu ustavne žalbe kojim se osporava presuda Vrhovnog suda Srbije Kzp. 3/08 od 6. februara 2009. godine ne navode ustavnopravni razlozi koji se mogu dovesti u vezu sa istaknutom povredom prava iz člana 34. stav 1. Ustava, te je Sud i u ovom delu ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka.

8. S obzirom na sve navedeno, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša B. Slijepčević

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.