Utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
Kratak pregled
Ustavni sud usvaja ustavnu žalbu i utvrđuje povredu prava na suđenje u razumnom roku, jer je izvršni postupak trajao četiri godine. Sud je utvrdio značajnu neaktivnost suda i dosudio podnosiocu naknadu nematerijalne štete u iznosu od 300 evra.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud, Veliko veće, u sastavu: predsednik Suda dr Dragiša B. Slijepčević, predsednik Veća i sudije dr Bosa Nenadić, Katarina Manojlović Andrić, dr Olivera Vučić, Predrag Ćetković, Milan Stanić, Bratislav Đokić i mr Tomislav Stojković, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi Živka Micića iz Novih Karlovaca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 12. decembra 2012. godine, doneo je
O D L U K U
1. Usvaja se ustavna žalba Živka Micića i utvrđuje da je u izvršnom postupku koji se vodio pred Opštinskim sudom u Inđiji u predmetu I. 516/08, a zatim pred Osnovnim sudom u Sremskoj Mitrovici u predmetu
2.I. 809/10, povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku zajemčeno odredbama člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
2. Utvrđuje se pravo podnosioca ustavne žalbe na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 300 eura, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde i državne uprave .
O b r a z l o ž e nj e
1. Živko Micić iz Novih Karlovaca je 12. jula 2010. godine preko punomoćnika Nikole Jasike, advokata iz Inđije podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije i prava iz člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, u izvršnom postupku koji se vodio pred Opštinskim sudom u Inđiji u predmetu I. 516/08, a sada se vodi pred Osnovnim sudom u Sremskoj Mitrovici u predmetu 2. I. 809/10.
Podnosilac ustavne žalbe je naveo: da je 4. novembra 2008. godine podneo Opštinskom sudu u Inđiji predlog za izvršenje radi naplate novčanog potraživanja; da je taj sud 2. decembra 2008. godine odredio predloženo izvršenje; da je rešenjem suda od 29. decembra 2008. godine određeno veštačenje od strane veštaka poljoprivredne struke koji je 16. oktobra 2009. godine dostavio sudu svoj nalaz i mišljenje; da dalje izvršni sud nije sprovodio izvršenje, te da mu je takvim postupanjem Opštinskog suda u Inđiji, a zatim Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici povređeno pravo na suđenje u razumnom roku. Traži o je i naknadu štete.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07 i 99/11) je po sadržini identična odredbi člana 170. Ustava, a stavom 2. propisano je da se ustavna žalba može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
3. Ustavni sud je u prethodnom postupku, uvidom u spise predmeta ranijeg Opštinskog suda u Inđiji I. 516/08, a sada Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici 2. I. 809/10 utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnosudskoj stvari:
Podnosilac ustavne žalbe je kao izvršni poverilac, zajedno sa ostalim izvršnim poveriocima , 4. novembra 2008. godine podneo Opštinskom sudu u Inđiji predlog za izvršenje protiv izvršnog duž nika P.Đ, radi naplate novčanog potraživanja , i to prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika , na osnovu izvršne isprave - rešenja Opštinskog suda u Inđiji I. 272/08 od 15. maja 2008. godine.
Rešenjem o izvršenju Opštinskog suda u Inđiji I. 516/08 od 2. decembra 2008. godine usvojeno je predloženo izvršenje. Rešenjem Opštinskog suda u Inđiji I. 516/08 od 29. decembra 2008. godine određeno je veštačenje od strane sudskog veštaka poljoprivredne struke na okolnost utvrđivanja tržišne vrednosti određenih nekretnina. Veštak je sudu dostavio svoj nalaz 16. oktobra 2009. godine. Od 2010. godine predmet je dobio broj 2.I. 809/10 i u nadležnosti je Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici.
Zaključkom Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici 2. I. 809/10 od 23. marta 2012. godine utvrđena je vrednost nekretnina izvršnog dužnika. Zatim je za 10. jul 2012. godine zakazana prva javna prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika. Na zapisniku od 10. jula 2012. godine konstatovano je da nisu ispunjeni uslovi za javnu prodaju nepokretnosti i sledeća javna prodaja je zakazana za 24. juli 2012. godine, kada je ponovo konstatovano da nisu ispunjeni uslovi za prodaju. Zatim je sledeća prodaja zakazana za 21. avgust 2012. godine i tada je sud doneo zaključak da je kupac G. M. ponudio najveću cenu te se nepokretnost njemu dodeljuje kao kupcu se obavezom da kupac uplati određen iznos na račun suda i da o tome sudu dostavi dokaz. Kupac je navedeni dokaz dostavi sudu 31. avgusta 2012. godine. Zaključkom Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici 2. I. 809/10 od 28. septembra 2012. godine utvrđeno je da su izvršni poverioci, među kojima je i podnosilac ustavne žalbe, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika delimično namireni u svom potraživanju iz postignute kupoprodajne cene za nepokretnost koja je bila predmet sudske prodaje, tako da je postupak izvršenja zaključen, dok će se postupak nastaviti na drugim predmetima i sredstvima izvršenja do potpunog namirenja po predlogu izvršnih poverilaca.
4. Za odlučivanje Ustavnog suda o ustavnoj žalbi od značaja su sledeće odredbe Ustava i zakona:
Odredbom člana 32. stav 1. Ustava utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.
Odredbama Zakona o izvršnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 125/04), koji je važio u vreme podnošenja predloga za izvršenje u ovoj pravnoj stvari, je propisano: da je u postupku izvršenja i obezbeđenja sud dužan da postupa hitno i da je sud dužan da o predlogu za izvršenje odluči u roku od tri dana od dana podnošenja predloga (član 5. st. 1. i 2. ); da rokovi koje određuje sud za preduzimanje određenih radnji ne mogu biti duži od tri dana, osim ako ovim zakonom nije drugačije predviđeno (član 5. stav 3.); da se postupanje protivno odredbama st. 1. i 2. ovog člana smatra nesavesnim i nestručnim postupanjem sudije, u smislu odredaba Zakona o sudijama (član 5. stav 5.) ; da je sud dužan da donese rešenje o izvršenju i preduzima radnje sprovođenja izvršenja, kada su ispunjeni uslovi za donošenje rešenja o izvršenju i za sprovođenje izvršenja (član 7.).
Zakon o izvršenju i obezbeđenju („Služeni glasnik RS“, broj 31/11), koji se primenjuje od 17. septembra 2011. godine, u članu 358. stav 1. propisuje da će se postupak izvršenja i obezbeđenja u kojima je do dana početka primene ovog zakona započeto sprovođenje izvršenja okončati po odredbama ovog zakona. Takođe, i odredbom člana 6. stav 1. ovog zakona propisano je da je postupak izvršenja i obezbeđenja hitan.
5. Razumna dužina sudskog postupka je relativna kategorija koja zavisi od niza činilaca i mora se proceniti u svakom pojedinačnom slučaju, prema njegovim specifičnim okolnostima. Složenost činjeničnih i pravnih pitanja u konkretnom predmetu, ponašanje podnosioca ustavne žalbe kao stranke u postupku, postupanje nadležnih sudova koji vode postupak i priroda zahteva, odnosno značaj predmeta spora za podnosioca, osnovni su činioci koji utiču i na ocenu dužine sudskog postupka.
Analizirajući trajanje osporenog izvršnog postupka Ustavni sud je utvrdio da je izvršni postupak u predmetu ranijeg Opštinskog suda u Inđiji I. 516/08, a zatim Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici 2. I. 809/10 trajao četiri godine, što je za izvršni postupak neopravdano dugo trajanje.
Na osnovu navedenog, kako je izvršni sud bio dužan da, saglasno odredbi člana 4. stav 1. ranijeg Zakona o izvršnom postupku i odredbi člana 6. stav 1. važećeg Zakona o izvršenju i obezbeđenju , postupka hitno, Ustavni sud nalazi da raniji Opštinski sud u Inđiji, a zatim Osnovni sud u Sremskoj Mitrovici nisu postupali efikasno u skladu sa zakonskim ovlašćenjima da bi se izvršni postupak koji je po svojoj prirodi hitnog karaktera, okončao u najkraćem roku da bi se izvršni poverilac namirio.
Naime, nadležni sud je o predlogu za izvršenje odlučio posle mesec dana iako je, u skladu sa zakonskim odredbama bio dužan da odluči posle tri dana. Dalje, nakon dostavljenog nalaza veštaka, sud je tek posle dve godine i pet meseci doneo zaključak kojim je utvrđena vrednost nepokretnosti i zatim je zakazao prvu javnu prodaju nepokretnosti.
Dakle, po oceni Ustavnog suda, nadležni sud je redovno postupao i sprovodio radnje izvršenja sve do dostavljanja nalaza veštaka, dok nakon toga dve godine i pet meseci nije preduzeo nijednu radnju u cilju sprovođenja izvršnog postupka.
Bitna karakteristika izvršnog postupka je njegov prinudni karakter koji određuje osnovna načela tog postupka. Jedno od tih načela je načelo oficijelnosti koje od suda zahteva aktivno ponašanje sve do okončanja izvršnog postupka, te je sud dužan hitno da preduzima sve radnje koje treba da dovedu do sprovođenja izvršenja i okončanja izvršnog postupka, što u konkretnoj situaciji nije bio slučaj. Osnovni razlog trajanja predmetnog izvršenja je neefikasno delovanje prvo Opštinskog suda u Inđiji a zatim Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici, njihovo nepostupanje u rokovima propisanim zakonom i nekorišćenje svih procesnih ovlašćenja koja su sudovima stajala na raspolaganju.
Ustavni sud je ocenio da je postavljeni zahtev u izvršnom postupku za podnosioca ustavne žalbe bio od značaja, s obzirom na to da je postupak pokrenut radi namirenja novčanog potraživanja podnosi oca prema izvršnom dužniku. U skladu sa tim, takođe, po oceni Ustavnog suda, podnosi lac se i ponaša o u osporenom postupku , postupao je po nalozima suda i nije zloupotrebljavao svoja procesna ovlašćenja.
Na osnovu svega izloženog, Ustavni sud je utvrdio da su raniji Opštinski sud u Inđiji, a zatim Osnovni sud u Sremskoj Mitrovici, odgovorni što je predmetni izvršni postupak neopravdano dugo trajao, te da je navedenim postupanjem tih sudova podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava u izvršnom postupku koji se u predmetu I. 516/08 vodio pred Opštinskim sudom u Inđiji, a zatim pred Osnovnim sudom u Sremskoj Mitrovici u predmetu 2. I. 809/10.
U vezi navoda podnosioca da mu je u osporenom postupku povređeno pravo iz člana 6. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustavni sud ukazuje da se navedeno pravo sadržinski ne razlikuje od prava iz člana 32. stav 1. Ustava Re publike Srbije, te je Sud povredu tog prava ocenio kroz odredbe Ustava .
Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu , ustavnu žalbu usvojio u tački 1. izreke.
6. Na osnovu odredbe člana 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je u tački 2. izreke odlučio da se pravično zadovoljenje podnosioca ustavne žalbe zbog konstatovane povrede prava ostvari utvrđenjem prava na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 300 eura, obračunatom u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Prilikom odlučivanja o visini nemat erijalne štete koju je pretrpeo podnosi lac ustavne žalbe zbog utvrđene povrede ustavnih prava, Ustavni sud je cenio sve okolnosti od značaja u konkretnom postupku a posebno dužin u trajanja predmetnog izvršnog postupka. Ustavni sud smatra da navedeni novčani iznos predstavlja pravičnu i adekvatnu naknadu za povredu prava koju je podnosilac ustavne žalbe pretrpeo isključivo zbog neažurnog postupanja nadležnog suda. Odlučujući o visini naknade nematerijalne štete, Ustavni sud je imao u vidu postojeću praksu Ustavnog suda, praksu Evropskog suda za ljudska prava u sličnim slučajevima , ekonomske i socijalne prilike u Republici Srbiji, kao i samu suštinu naknade nematerijalne štete koja oštećenom treba da pruži odgovarajuće zadovoljenje.
7. S obzirom na izneto, Ustavni sud je, na osnovu odre daba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu , odlučio kao u izreci.
PREDSEDNIK VEĆA
dr Dragiša B. Slijepčević
Slični dokumenti
- Už 3329/2010: Utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
- Už 2864/2010: Povreda prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
- Už 366/2011: Utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
- Už 1948/2013: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku