Utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
Kratak pregled
Ustavni sud usvojio je ustavnu žalbu i utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku koji je trajao tri godine. Sud je ocenio da je postupak nerazumno dugo trajao zbog neefikasnosti nadležnih sudova.
Tekst originalne odluke
Ustavni sud, Veliko veće , u sastavu: predsednik Suda dr Dragiša B. Slijepčević, predsednik Veća i sudije Vesna Ilić Prelić, dr Marija Draškić, dr Agneš Kartag Odri, dr Goran Ilić, Sabahudin Tahirović, dr Dragan Stojanović i mr Milan Marković,, članovi Veća, u postupku po ustavnoj žalbi Živka Micića iz Novih Karlovaca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici Veća održanoj 23. maja 2013. godine, doneo je
O D L U K U
1. Usvaja se ustavna žalba Živka Micića i utvrđuje da je u izvršnom postupku koji je vođen pred Osnovnim sudom u Sremskoj Mitrovici u predmetu I. 2135/10, zatim u predmetu I. 809/10, povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.
2. Utvrđuje se pravo podnosioca ustavne žalbe na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 300 evra, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Naknada se isplaćuje na teret budžetskih sredstava – razdeo Ministarstva pravde i državne uprave.
O b r a z l o ž e nj e
1. Živko Micić iz Novih Karlovaca je 13. jula 2010. godine, preko punomoćnika Nikole Jasike, advokata iz Inđije podneo Ustavnom sudu ustavnu žalbu , zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku zajemčen og članom 32. stav 1. Ustava Republike Srbije i prava iz člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda , u izvršnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Sremskoj Mitrovici u predmetu I. 2135/10.
Podnosilac ustavne žalbe je naveo: da je 27. jula 2009. godine podneo Opštinskom sudu u Inđiji predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika P. Đ. i da je Opštinski sud u Inđiji rešenjem I. 281/09 do 27. jula 2009. godine odredio predloženo izvršenje; da je protiv rešenja o izvršenju izvršni dužnik izjavio žalbu 9. septembra 2009. godine na koj u se podnosilac kao izvršni poverilac izjasnio 26. oktobra 2009. godine; da do podnošenja ustavne žalbe predmet nije dostavljen Višem sudu u Sremskoj Mitrovic kao drugostepenom sudu , radi odlučivanja o žalbi; da mu je takvim postupanjem nadležnih sudova povređeno pravo na suđenje u razumnom roku. Zahtevao je i naknadu nematerijalne štete kao i naknadu troškova advokatu za sastav ustavne žalbe.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, br. 109/07, 99/11 i 18/13- Odluka US) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava, dok je stavom 2. tog člana propisano da se ustavna žalba može izjaviti i ako nisu iscrpljena pravna sredstva, u slučaju kada je podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe u granicama istaknutog zahteva Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno ili uskraćeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
3. Ustavni sud je u sprovedenom postupku, uvidom u spise predmeta Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici I. 2135/10 (ranije Opštinskog suda u Inđiji I. 281/09) , utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnosudskoj stvari:
Podnosilac ustavne žalbe je 27. jula 2009. godine, zajedno sa još dva izvršna poverioca , podneo Opštinskom sudu u Inđiji predlog za izvršenje protiv izvršnog dužnika P. Đ., radi namirenja novčan og potraživanja, na osnovu pravnosnažne i izvršne presude Opštinskog suda u Inđiji P. 419/06 od 30. maja 2007. godine. Rešenjem Opštinskog suda u Inđiji I. 281/09 od 27. jula 2009. godine određeno je predloženo izvršenje.
Izvršni dužnik je 9. septembra 2009. godine izjavio žalbu protiv rešenja o izvršenju dok su se izvršni poverioci 26. oktobra 2009. godine izjasnili na žalbene navode izvršnog dužnika. Izvršni poverioci su 19. aprila 2010. godine urgirali kod Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici da dostavi predmet drugostepenom sudu, radi odlučivanja o žalbi . Spisi predmeta su 1. jula 2010. godine dostavljeni Višem sudu u Sremskoj Mitrovici.
Uvidom u spise predmeta, utvrđeno je da je nakon podnošenja ustavne žalbe Viši sud u Sremskoj Mitrovici rešenjem Gž. 1323/10 od 9. februara 2011. godine odbio kao neosnovanu žalbu izvršnog dužnika i potvrdio rešenje Opštinskog sud a u Inđiji I. 281/09 od 27. jula 2009. godine.
Zaključkom Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici I. 2135/10 od 16. decembra 2011. godine određeno je da izvršn i poverioc i, među kojima je i podnosilac ustavne žalbe , stupaju u već pokrenuti izvršni postupak koji se vodi pred tim sudom u predmetu I. 809/10 protiv istog izvršnog dužnika P. Đ., radi izvršenja na istim nepokretnostima izvršnog dužnika i da će se jedinstveni postupak voditi u predmetu pod brojem I. 809/10.
Zaključkom Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici I. 809/10 od 23. marta 2012. godine utvrđena je vrednost nepokretnosti izvršnog dužnika koja je predmet sudske prodaje. Zatim su dalje bile zakazane javne prodaje nepokretnosti izvršnog dužnika za 10. juli, 24. juli i 21. avgust 2012. godine. Zaključkom Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici I. 809/10 od 22. avgusta 2012. godine utvrđeno je da se nepokretnost izvršnog dužnika dodeljuje ponudiocu G. M. koji se obavezuje da uplati , kupoprodajni novčani iznos na račun Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici. Kupac je 31. avgusta 2012. godine uplatio novčani iznos na račun suda. Zaključkom Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici I. 809/10 od 28. septembra 2012. godine zaključen je izvršni postupak po predlogu izvršnih poverilaca , među kojima je i podnosilac ust avne žalbe u predmetu I. 809/10 i naloženo je računovodstvu Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici da iz kupoprodajne cene namire sve izvršne poverioce, među kojima je i podnosilac ustavne žalbe.
4. Za odlučivanje Ustavnog suda o navedenoj ustavnoj žalbi od značaja su sledeće odredbe Ustava i zakona:
Odredbom člana 32. stava 1. Ustava utvrđeno je da svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.
Odredbama Zakona o izvršnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 125/04), koji je važio u vreme podnošenja predloga za izvršenje u ovoj pravnoj stvari, bilo je propisano: da je u postupku izvršenja i obezbeđenja sud dužan da postupa hitno i da je dužan da o predlogu za izvršenje odluči u roku od tri dana od dana podnošenja predloga (član 5. st. 1. i 2.), da rokovi koje određuje sud za preduzimanje određenih radnji ne mogu biti duži od tri dana, osim ako ovim zakonom nije drugačije predviđeno (član 5. stav 3.); da se postupanje protivno odredbama st. 1. i 2. ovog člana smatra nesavesnim i nestručnim postupanjem sudije, u smislu odredaba Zakona o sudijama (član 5. stav 5.); da je sud dužan da donese rešenje o izvršenju i preduzima radnje sprovođenja izvršenja, kada su ispunjeni uslovi za donošenje rešenja o izvršenju i za sprovođenje izvrešnja (član 7.).
5. Razumna dužina trajanja sudskog postupka je relativna kategorija, koja zavisi od niza činilaca, koji se moraju uzeti u obzir u svakom pojedinačnom slučaju prema njegovim specifičnim okolnostima. Složenost činjeničnih i pravnih pitanja u konkretnom predmetu, ponašanje podnosioca ustavne žalbe kao stranke u postupku, postupanje nadležnih sudova koji vode postupak, kao i priroda postavljenog zahteva, odnosno značaj raspravljanog prava za podnosioca ustavne žalbe su kriterijumi koji utiču na ocenu dužine trajanja postupka i određuju da li je postupak okončan u okviru razumnog roka ili ne.
Analizirajući dužinu trajanja osporenog sudskog postupka, Ustavni sud je utvrdio da je navedeni izvršni postupak trajao tri godine, što znači da nadležni izvršni sud nije efikasno i delotvorno postupao da bi se izvršni postupak okončao u razumnom roku. Dakle, kako je izvršni sud bio dužan da saglasno odredbi člana 4. stav 1. Zakona o izvršnom postupku postupa hitno. Ustavni sud nalazi da raniji Opštinski sud u Inđiji, a zatim Osnovni sud u Sremskoj Mitrovici nisu postupali efikasno u skladu sa zakonskim ovlašćenjima da bi se izvršni postupak koji je po svojoj prirodi hitnog karaktera, okončao u najrakćem roku da bi se izvršni poverilac namirio.
Naime, postupak izvršenja je započet 27. jula 2009. godine, izvršni sud je odobrio predloženo izvršenje istog dana, 27. jula 2009. godine, a drugostepeni sud je odlučio o žalbi izvršnog dužnika protiv rešenja o izvršenju posle skoro dve godine, da bi posle skoro dve i po godine od pokretanja izvršnog postupka bila zakazana prva javna prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika i izvršni postupak je konačno okončan namirenjem izvršnih poverilaca nakon tri godine od njegovog pokretanja.
Bitna karakteristika izvršnog postupka je njegov prinudni karakter koji određuje osnovna načela tog postupka. Jedno od tih načela je načelo oficijelnosti koje od suda zahteva aktivno ponašanje sve do okončanja izvršnog postupka, te je sud dužan da hitno preduzima sve radnje koje treba da dovedu do sprovođenja izvršenja i okončanja izvršnog postupka, što u konkretnoj situaciji nije bio slučaj. Osnovni razlog trajanja predmetnog izvršenja je neefikasno delovanje prvog Opštinskog suda u Inđiji, a zatim Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici, njihovo nepostupanje u rokovima propisanim zakonom i nekorišćenje svih procesnih ovlašćenja koja su sudovima stajala na raspolaganju.
Ustavni sud je ocenio da je postavljeni zahtev u izvršnom postupku za podnosioca ustavne žalbe bio od značaja, s obzirom na to da je postupak pokrenut radi namirenja novčanog potraživanja podnosioca prema izvršnom dužniku. U skladu sa tim, podnosilac se i ponašao u osporenom postupku. Tako je on u više navrata podnosio urgencije, kojima je tražio od suda da primenjuje potrebne procesne radnje u cilju okončanja izvršnog postupka. Takođe,Ustavni sud je ocenio da ovaj predmet nije bio posebno činjenično ni pravno složen, da bi nerazumno dugo trajao.
Na osnovu svega izloženog, Ustavni sud je utvrdio da je raniji Opštinski sud u Inđiji, a zatim Osnovni sud u Sremskoj Mitrovici odgovoran što je predmetni izvršni postupak neopravdano dugo trajao, te da je navedenim postupanjem tih sudova podnosiocu ustavne žalbe povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava , u izvršnom postupku koji se u predmetu I. 281/09 vodio pred Opštinskim sudom u Inđiji, a zatim u predmetu I. 2135/10 i na kraju u predmetu , I. 809/10 pred Osnovnim sudom u Sremskoj Mitrovici.
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je, saglasno odredbi člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, ustavnu žalbu usvojio u tački 1. izreke.
6. Na osnovu odredbe člana 89. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je u tački 2. izreke odlučio da se pravično zadovoljenje podnosioca ustavne žalbe zbog konstatovane povrede prava ostvari utvrđivanjem prava na naknadu nematerijalne štete u iznosu od 300 evra, u dinarskoj protivvrednosti obračunatom po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Prilikom odlučivanja o visine nematerijalne štete koju je pretrpeo podnosilac ustavne žalbe zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razum nom roku, Ustavni sud je cenio sve okolnosti od značaja a posebno dužinu trajanja predmetnog izvršnog postupka. Ustavni sud smatra da navedeni novčani iznos predstavlja pravičnu i adekvatnu naknadu za povredu prava koju je podnosilac ustavne žalbe pretrpeo zbog neažurnog postupanja nadležnih sudova. Odlučujući o visini naknade nematerijalne štete, Ustavni sud je imao u vidu postojeću praksu Ustavnog suda, praksu Evropskog suda za ljudska prava u sličnim slučajevima, ekonomske i socijalne prilike u Republici Srbiji, kao i samu suštinu naknade nematerijalne štete koja oštećenom treba da pruži odgovarajuće zadovoljenje.
U vezi navoda o povredi prava iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustavni sud ukazuje da se navedeno pravo sadržinski ne razlikuje od člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije, te je povred u tog prava cenio kroz odredbe Ustava .
U pogledu zahteva podnosioca za određivanje naknade troškova za rad advokata za sastav ustavne žalbe , Ustavni sud ukazuje da nema uslova za određivanje tražene naknade troškova imajući u vidu da je član om 6. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu određeno da učesnici u postupku sami snose svoje troškove. Takođe, o dredbom člana 83. stav 1. Zakona utvrđeno je da svako (poslovno sposobno) lice, uz ispunjenost i drugih uslova, može izjaviti ustavnu žalbu (i preduzimati druge radnje u postupku), što istovremeno znači i da nije obavezno da te radnje preduzima preko punomoćnika, uključujući i punomoćnika advokata. Odredbom člana 44. Poslovnika o radu Ustavnog suda ("Službeni glasnik RS", br. 24/08, 27/08 i 76/11) predviđeno je da se ne odbacuju podnesci kojima se pokreće postupak pred Ustavnim sudom i kada isti ne sadrže podatke neophodne za vođenje postupka ili imaju druge nedostatke koji onemogućavaju postupanje u predmetu, već se podnosiocu daje mogućnost da te nedostatke naknadno otkloni. Takođe, licima koja žele da izjave ustavnu žalbu Sud pruža svojevrsnu pravnu pomoć kroz ustanovljeni obrazac ustavne žalbe i pisano uputstvo za popunjavanje obrasca ustavne žalbe, koji su dostupni preko internet stranice Ustavnog suda ili se na zahtev dostavljaju zainteresovanom licu.
7. Na osnovu izloženog i odredaba člana 42b stav 1. tačka 1) i člana 45. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu , Ustavni sud je doneo Odluku kao u izreci.
PREDSEDNIK VEĆA
dr Dragiša B. Slijepčević
Slični dokumenti
- Už 2864/2010: Povreda prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
- Už 366/2011: Utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
- Už 8150/2014: Odluka Ustavnog suda o neosnovanosti ustavne žalbe zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku
- Už 3327/2010: Utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
- Už 1948/2013: Odluka Ustavnog suda o povredi prava na suđenje u razumnom roku