Odbacivanje ustavne žalbe zbog neosnovanosti navoda o povredi prava

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu protiv presude Upravnog suda, utvrdivši da nisu navedeni ustavnopravni razlozi koji bi ukazali na povredu prava na pravično suđenje. Sud nije dužan da detaljno obrazlaže navode koji su već cenjeni u upravnom postupku.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-340/2011
15.12.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša B. Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Preduzeća za proizvodnju, promet i usluge “ARION“ d.o.o. iz Kragujevca, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 15. decembra 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Preduzeća za proizvodnju, promet i usluge “ARION“ d.o.o. izjavljena protiv presude Upravnog suda U. 3276/10 (2008) od 5. novembra 2010. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Preduzeće za proizvodnju, promet i usluge “ARION“ d.o.o. iz Kragujevca, podnelo je 24. januara 2011. godine Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presude Upravnog suda U. 3276/10 (2008) od 5. novembra 2010. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije.

Podnosilac ustavne žalbe navodi da je Upravni sud u obrazloženju osporene presude propustio da odgovori na navode iznete u tužbi u upravnom sporu, kojima je osporavao ocenu poreskih organa o verodostojnosti isprave po kojoj je u svojstvu dobavljača izvršio isporuku robe kupcu i ocenu o ispunjenosti zakonskih uslova za odbitak prethodnog poreza.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje se zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik RS“, broj 109/07) sadržinski je identična navedenoj odredbi člana 170. Ustava.

3. Ustavni sud je u sprovedenom prethodnom postupku utvrdio da je osporenom presudom Upravnog suda U. 3276/10 (2008) od 5. novembra 2010. godine odbijena kao neosnovana tužba tužioca, ovde podnosioca ustavne žalbe, podneta protiv rešenja Ministarstva finansija – Poreska uprava – Regionalni centar Kragujevac broj 01-47009-1-00035/2008-3 od 12. marta 2008. godine, a kojim je odbijena kao neosnovana žalba tužioca podneta protiv rešenja Ministarstva finansija - Poreska uprava – Regionalni centar Kragujevac – Filijala Krgujevac broj 47-00097/2007-0049-010 od 10. septembra 2007. godine, kojim je u tački prvoj izreke tužiocu utvrđena obaveza poreza na promet proizvoda u opredeljenom novčanom iznosu za kontrolisani poreski period, sa odgovarajućom zateznom kamatom i naložena uplata ovih obaveza, dok je u tački drugoj izreke utvrđena obaveza poreza na dodatu vrednost u opredeljenom novčanom iznosu, sa odgovarajućom zateznom kamatom i naložena uplata ove obaveze.

Polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u postupku terenske kontrole, koji je prvostepeni organ sproveo kod tužioca, u cilju otklanjanja nepravilnosti obračunavanja i plaćanja poreza na promet proizvoda i poreza na dodatu vrednost (u daljem tekstu: PDV), Upravni sud je našao da navodi tužbe nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost odlučivanja poreskih organa u konkretnoj upravnoj stvari, jer su isti navodi isticani i u žalbi u upravnom postupku i bili predmet pravilne ocene tuženog drugostepenog organa.

4. Podnosilac ustavne žalbe smatra da mu je osporenom presudom Upravnog suda povređeno pravo na obrazloženu sudsku odluku, kao element prava na pravično suđenje, zbog toga što nisu obrazloženi navodi tužbe kojima je osporavana ocena poreskih organa o tome da nije ispunio zakonske uslove za izuzimanje od plaćanja poreza na promet proizvoda i da nije stekao pravo na odbitak PDV obračunatog u prethodnoj fazi prometa dobara.

Saglasno odredbi člana 32. stav 1. Ustava, postoji obaveza sudova i drugih državnih organa i organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja da obrazlože svoje odluke. Međutim, ova obaveza ne znači da je sud u upravnom sporu dužan da detaljno oceni svaki navod istaknut u tužbi. Ovo posebno iz razloga što je, saglasno odredbi člana 38. stav 1. Zakona o upravnim sporovima („Službeni glasnik SRJ“, broj 49/96), koji se primenjivao u vreme donošenja osporene presude, rešavanje sudova u upravno-sudskom postupku imalo svoje osobenosti u smislu primene načela oslanjanja na činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku. S obzirom na to da je u konkretnom upravnom sporu odlučivano o zakonitosti konačnog upravnog akta na podlozi činjenica utvrđenih u upravnom postupku, to nije postojala obaveza suda da obrazlaže sve navode tužbe ukoliko su oni već isticani i cenjeni u upravnom postupku koji je prethodio upravnom sporu. Polazeći od toga da su navodima iznetim u tužbi u upravnom sporu ponovljeni navodi iz žalbe u upravnom postupku, koje je detaljno razmotrio i ocenio drugostepeni poreski organ, Ustavni sud je našao da nije postojala obaveza Upravnog suda da ponovo obrazlaže iste navode, već je bilo dovoljno da u obrazloženju osporene presude izloži odlučne činjenice utvrđene u postupku terenske kontrole obračunavanja i plaćanja poreza na promet i poreza na dodatu vrednost, a na kojima je zasnovao svoju ocenu o pravilnoj primeni materijalnog prava od strane nadležnih poreskih organa.

Ustavni sud ukazuje na to da je u postupku po ustavnoj žalbi nadležan jedino da utvrđuje postojanje povrede ili uskraćivanja Ustavom zajemčenih prava i sloboda, a ne da kao instancioni sud ispituje zakonitost pojedinačnih akata donetih u postupku koji je prethodio podnošenju ustavne žalbe. Stoga se i navodi ustavne žalbe moraju zasnivati na ustavnopravnim razlozima, kojima se, sa stanovišta Ustavom utvrđene sadržine određenog prava ili slobode, ukazuje na njegovu povredu odnosno uskraćivanje.

U tom smislu, Ustavni sud je utvrdio da su nadležni poreski organi izneli detaljne i jasne razloge zbog čega podnosilac ustavne žalbe nije ispunio uslove da, sa jedne strane, kao dobavljač robe ostvari pravo na izuzimanje od obaveze plaćanja poreza na promet, te da mu se, sa druge strane, kao učesniku fiktivnog prometa dobara, PDV obračunat pri nabavci tih dobara prizna kao poreski odbitak u kontrolisanom poreskom periodu. Takve razloge poreskih organa prihvatio je Upravni sud u obrazloženju osporene presude.

Polazeći od izloženog, Ustavni sud je konstatovao da u ustavnoj žalbi nisu navedeni ustavnopravni razlozi koji bi ukazivali na postojanje povrede Ustavom zajemčenog prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava, već podnosilac ustavne žalbe, nezadovoljan ishodom pravnosnažno okončanog upravnog postupka i upravnog spora, ponavlja razloge iznete u žalbi protiv prvostepenog rešenja, a potom i u tužbi protiv drugostepenog rešenja, osporavajući zakonitost navedene presude u upravnom sporu.

Pored toga, Ustavni sud konstatuje da nema mesta pozivanju podnosioca ustavne žalbe na odredbe važećeg Zakona o upravnim sporovima („Službeni glasnik RS“, broj 111/09), imajući u vidu da je predmet konkretnog upravnog spora, koji je pravnosnažno okončan osporenom presudom Upravnog suda, rešavan prema pravilima postupka propisanim odredbama ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima („Službeni list SRJ“, broj 46/96), u smislu odredbe člana 77. stav 1. važećeg Zakona o upravnim sporovima.

S obzirom na izneto, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje po podnetoj ustavnoj žalbi.

5. Na osnovu izloženog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša B. Slijepčević

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.