Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe zbog nenadležnosti i neblagovremenosti

Kratak pregled

Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu. U delu protiv rešenja o ponavljanju postupka, Sud nije nadležan jer se ne odlučuje o pravu. U delu protiv nižestepenih presuda, žalba je neblagovremena, jer je podneta nakon isteka roka od 30 dana.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-3406/2010
27.10.2010.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, Milan Stanić, Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Božidara Đorđevića iz Niša, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 27. oktobra 2010. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Božidara Đorđevića izjavljena protiv presude Opštinskog suda U Nišu P. 7033/07 od 28. jula 2008. godine, presude Okružnog suda u Nišu Gž. 4160/08 od 15. januara 2008. godine i rešenja Vrhovnog kasacionog suda Rev. 2577/10 od 11. maja 2010. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Božidar Đorđević iz Niša, preko punomoćnika Srbe Rakića, advokata iz Niša, podneo je Ustavnom sudu 19. jula 2010. godine ustavnu žalbu, koju je dopunio od 4. oktobra 2010. godine, protiv sudskih odluka navedenih u izreci, zbog povrede prava na jednaku zaštitu prava i prava na pravno sredstvo iz člana 36. Ustava Republike Srbije, prava na imovinu iz člana 58. stav 1. Ustava, kao i prava na nasleđivanje iz člana 59. Ustava.

2. Odredbom člana 170. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da se ustavna žalba može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.

Prema odredbi člana 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07), ustavna žalba se može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

3. U postupku predhodnog ispitivanja ustavne žalbe, Ustavni sud je utvrdio, između ostalog, da je Vrhovni kasacioni sud osporenim rešenjem Rev. 2577/10 od 11. maja 2010. godine odbacio kao nedozvoljen predlog tužioca-protivtuženog, ovde podnosioca ustavne žalbe, za ponavljanje revizijskog postupka.

U vezi osporenog revizijskog rešenja, Ustavni sud ukazuje da je jedna od pretpostavki za izjavljivanje ustavne žalbe da je ona podneta protiv pojedinačnog akta kojim je odlučivano o pravu ili obavezi podnosioca ustavne žalbe, jer je samo takav akt podoban da povredi neko od njegovih Ustavom zajemčenih prava ili sloboda. Ustavni sud ocenjuje da osporenim revizijskim rešenjem nije odlučivano o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe, već samo o tome da li su ispunjene procesne pretpostavke za ponavljanje revizijskog postupka. Dakle, osporeno revizijsko rešenje ne predstavlja pojedinačni akt iz člana 170. Ustava, odnosno iz člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu, protiv kojeg je dozvoljeno izjavljivanje ustavne žalbe. Ustavni sud je stoga ustavnu žalbu odbacio u tom delu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer ne postoje Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka.

Ustavni sud ukazuje na to da je odredbom člana 55. stav 1. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 111/09 od 29. decembra 2009. godine) propisano da će se postupci započeti pre stupanja na snagu ovog zakona, okončati po odredbama ovog zakona. S obzirom da je predlog za ponavljanje revizijskog postupka podnet 11. septembra 2009. godine, a da je osporeno rešenje Vrhovnog kasacionog suda Rev. 2577/10 doneto 11. maja 2010. godine, primenjuje se noveliran član 429. Zakona koji propisuje mogućnost ponavljanja postupka samo pred drugostepenim sudom, a ne pred drugim višim sudom.

4. Ustavni sud konstatuje da se pod jedinstvenim parničnim postupkom podrazumeva postupak koji se vodi pred prvostepenim sudom, drugostepenim sudom, kao i postupak po reviziji i zahtevu za zaštitu zakonitosti, pod uslovom da su ova vanredna pravna sredstva dozvoljena Zakonom o praničnom postupku i izjavljena na način i pod uslovima propisanim tim Zakonom. Postupak koji se vodi po predlogu za ponavljanje parničnog postupka po svojoj prirodi ne predstavlja sastavni deo ili nastavak parničnog postupka, niti sa njim čini jedinstvenu celinu.

Razmatrajući ustavnu žalbu u delu u kome su osporene presude Opštinskog suda U Nišu P. 7033/07 od 28. jula 2008. godine i Okružnog suda u Nišu Gž. 4160/08 od 15. januara 2008. godine, Ustavni sud je utvrdio da je podnosilac ustavne žalbe osporenu drugostepenu presudu primio pre 11. septembra 2009. godine kada je podnet predlog za ponavljanje revizijskog postupka, a da je ustavna žalba podneta 19. jula 2010. godine, dakle po isteku roka propisanog odredbom člana 84. stava 1. Zakona o Ustavnom sudu. Ustavni sud je stoga, odbacio ustavnu žalbu u tom delu kao neblagovremenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) navedenog Zakona.

6. Na osnovu iznetog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešeno je kao u izreci.

 

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.