Odbijanje ustavne žalbe zbog neosnovanosti navoda o povredi ustavnih prava

Kratak pregled

Ustavni sud je odbio kao neosnovanu ustavnu žalbu S.M. protiv rešenja nižih sudova kojim je odbijena njegova privatna tužba zbog uvrede i klevete. Sud je utvrdio da nije bilo povrede prava na pravično suđenje niti drugih ustavnih prava.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-353/2008
30.10.2008.
Beograd



Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, mr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi S.M. iz A., na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 30. oktobra 2008. godine, doneo je

O D L U K U



Odbija se kao neosnovana ustavna žalba S.M. izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Aleksincu K. br. 345/07 od 31. oktobra 2007. godine i rešenja Okružnog suda u Nišu Kž. br. 1859/07 od 14. februara 2008. godine.

O b r a z l o ž e nj e



1. Ustavnom sudu podneta je blagovremena i dozvoljena ustavna žalba S.M. iz A. izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Aleksincu K.br. 345/07 od 31. oktobra 2007. godine i rešenja Okružnog suda u Nišu Kž. 1859/07 od 14. februara 2008. godine. Mada su ustavnu žalbu potpisali S. i G.M, Ustavni sud je ocenio da je podnosilac ustavne žalbe samo S.M., imajući u vidu da samo S.M. osporava odluke sudova, kao i činjenicu da je osporenim rešenjem Okružnog suda u Nišu odbijena njegova žalba.
2. Podnosilac ustavne žalbe smatra da se osporenim rešenjima krše njegova Ustavom zagarantovana prava iz čl. 22, 32, 36. i 145. Ustava Republike Srbije, kao i odredbe Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika Srbije. Kao razlog osporavanja navedenih akata, podnosilac ustavne žalbe navodi da je u krivičnom postupku koji je prethodio donošenju rešenja K. br. 345/07 od 31. oktobra 2007. godine učestvovao sudija, koji, po Zakoniku o krivičnom postupku, nije mogao biti postupajući sudija, jer se protiv njega vodi krivični postupak. Na ovaj način je, po mišljenju podnosioca ustavne žalbe, povređena odredba člana 40. tačka 6. Zakonika o krivičnom postupku. Dalje se u ustavnoj žalbi navodi da su oba suda prekršila član 274. stav 1. tačka 1. Zakonika o krivičnom postupku, jer nisu ispoštovala načelo kontradiktornosti u postupku, odnosno "nisu pribavili odgovor na tužbu od strane tuženog". Pored navedenog, oba suda su prekršila i odredbu člana 369. stav 1. tačka 1. Krivičnog zakonika, jer se aktom Kž. br.1859/07 "sramno" konstatuje da dela koja su predmet optužbe nisu krivična dela. Predlaže Sudu da osporena rešenja poništi kao nezakonita.
3. Predsednik Opštinskog suda u Aleksincu, izjašnjavajući se povodom navoda iz ustavne žalbe, istakao je da se sudija V.S., nakon dobijanja predmeta K. br. 345/07 obratio predsedniku suda i tražio izuzeće iz razloga što se u krivičnom postupku koji se vodio pred sudom u Vranju protiv žalioca, javljao u svojstvu oštećenog. U smislu člana 40. stav 1. tačka 6. Zakonika o krivičnom postupku, imenovani je izuzet iz rada po navedenom predmetu i predmet je dat u rad sudiji B.S. Dana 31. oktobra 2007. godine sudija S. je doneo rešenje, kojim je odbio privatnu tužbu tužilaca S. i G.M. iz Aleksinca. Protiv ovog rešenja tužilac S.M. je izjavio žalbu koju je Okružni sud u Nišu odbio kao neosnovanu svojim rešenjem Kž. br. 1859/07 od 14. februara 2008. godine.
U odgovoru na ustavnu žalbu predsednika Okružnog suda u Nišu navedeno je, pored ostalog, da u postupku po privatnoj tužbi zbog krivičnog dela uvrede iz člana 170. stav 1. i klevete iz člana 171. Krivičnog zakonika nema povrede člana 22. Ustava Republike Srbije, jer je žaliocu omogućeno da u sudskom postupku ostvaruje svoja prava. Predsednik Suda smatra da nema ni povrede člana 32. Ustava, budući da je sudsku odluku doneo nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku. Nadalje, po mišljenju predsednika suda, nije učinjena ni povreda člana 36. Ustava, imajući u vidu da je rešenje Okružnog suda u Nišu doneto u postupku po izjavljenoj žalbi.
4. Prema odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu.
U toku postupka pružanja ustavnosudske zaštite, povodom ispitivanja osnovanosti ustavne žalbe, u granicama zahteva podnosioca, Ustavni sud utvrđuje da li je u postupku odlučivanja o pravima i obavezama podnosioca ustavne žalbe povređeno njegovo Ustavom zajemčeno pravo ili sloboda.
5. Ustavni sud je, u sprovedenom postupku, izvršio uvid u rešenje Opštinskog suda u Aleksincu K. br. 345/07 od 31. oktobra 2007. godine i rešenje Okružnog suda u Nišu Kž.br. 1859/07 od 14. oktobra 2008. godine i utvrdio sledeće činjenice i okolnosti od značaja za odlučivanje u konkretnom slučaju i to:
Osporenim rešenjem Opštinskog suda u Aleksincu K. br. 345/07 od 31. oktobra 2007. godine odbijena je privatna tužba dvoje tužilaca, među kojima je i podnosilac ustavne žalbe, podneta protiv okrivljene C.G. iz Aleksinca, višeg poreskog inspektora kancelarijske kontrole Poreske uprave – Filijale C Aleksinac, zbog krivičnog dela uvrede iz člana 170. stav 1. i klevete iz člana 171. stav 1. Krivičnog zakonika. Ovo rešenje je doneo sudija B.S., kome je saglasno godišnjem rasporedu predmet dodeljen u rad nakon izuzeća sudije V.S. U obrazloženju osporenog prvostepenog rešenja navodi se da je sud našao da iz navoda privatne tužbe ne proizlaze obeležja krivičnih dela koja se stavljaju na teret okrivljenoj.
Osporenim rešenjem Okružnog suda u Nišu Kž. Br. 1859/07 od 14. februara 2008. godine odbijena je, kao neosnovana, žalba podnosioca ustavne žalbe izjavljena protiv rešenja Opštinskog suda u Aleksincu K.br. 345/07 od 31. oktobra 2007. godine. U obrazloženju rešenja navedeno je, pored ostalog, da je Okružni sud razmotrio sve spise ove krivične stvari, zajedno sa pobijanim rešenjem, pa je nakon ocene žalbenih navoda našao da je žalba neosnovana. Okružni sud je ocenio da u radnjama okrivljene G.C. nema obeležja krivičnih dela koja joj se stavljaju na teret i našao da je prvostepeni sud pravilno postupio kada je, odlučujući u smislu člana 441. stav 1. u vezi člana 274. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku, odbio privatnu tužbu podnosioca ustavne žalbe protiv okrivljene G.C., jer dela koja su predmet tužbe nisu krivična dela.
6. Prema članu 22. stav 1. Ustava, svako ima pravo na sudsku zaštitu ako mu je povređeno ili uskraćeno neko ljudsko ili manjinsko pravo zajemčeno Ustavom, kao i pravo na uklanjanje posledica koje su povredom nastale. Članom 32. stav 1. Ustava garantovano je svakome pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega. Saglasno članu 36. stav 2. Ustava, svako ima pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu. I najzad, članom 145. stav 4. Ustava propisano je da sudsku odluku može preispitivati samo nadležni sud, u zakonom propisanom postupku.
Ocenjujući razloge i navode iznete u ustavnoj žalbi sa stanovišta navedenih ustavnih odredbi, Ustavni sud je utvrdio da osporenim rešenjima u sudskom postupku nisu povređena prava podnosioca ustavne žalbe garantovana odredbom člana 22. Ustava, jer mu je omogućeno da u sudskom postupku ostvaruje, odnosno štiti svoja prava podnošenjem privatne tužbe protiv okrivljene zbog krivičnih dela uvrede i klevete predviđenih odredbama Krivičnog zakonika. Ustavni sud je, takođe, utvrdio da u postupku donošenja prvostepenog rešenja nije povređeno ustavno pravo podnosioca iz člana 32. stav 1. Ustava da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud pravično i u razumnom roku javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, budući da je postupajući sudija u ovoj krivičnoj stvari izuzet u radu u predmetu K. br. 345/07 i predmet dat u rad drugom sudiji koji po godišnjem rasporedu zamenjuje postupajućeg sudiju u ovom predmetu. Po oceni Ustavnog suda, neosnovano je pozivanje podnosioca na povredu prava iz člana 36. Ustava iz razloga što je Okružni sud u Nišu kao stvarno i mesno nadležan sud, u smislu odredaba člana 84. Zakona o sudovima ("Službeni glasnik RS", br. 46/91, 60/91, 18/92 i 71/92) i odredaba čl. 13. i 22. Zakona o uređenju sudova ("Službeni glasnik RS" br. 63/01, 42/02, 27/03, 130/03, 29/04, 101/05 i 46/06), doneo osporeno rešenje po izjavljenom pravnom leku – žalbi na prvostepeno rešenje Opštinskog suda u Aleksincu. U pogledu navoda u ustavnoj žalbi kojima se ukazuje na povredu odredbe člana 145. stav 4. Ustava, prema kojoj sudsku odluku može preispitivati samo nadležni sud, u zakonom propisanom postupku, Ustavni sud je, takođe, utvrdio da osporenim drugostepenim rešenjem nije učinjena povreda citirane odredbe Ustava, s obzirom na to da je Okružni sud kao stvarno nadležan sud u zakonom propisanom postupku postupao po žalbi podnosioca ustavne žalbe i preispitivao osporenu odluku Opštinskog suda u Aleksincu, što je saglasno i odredbi člana 380. Zakonika o krivičnom postupku ("Službeni list SRJ", broj 71/01, 68/02 i "Službeni glasnik RS", br, 85/05 i 118/05), prema kojoj po žalbi na presudu prvostepenog suda odlučuje drugostepeni sud.
7. Na osnovu izloženog, Ustavni sud je ocenio da rešenjem Opštinskog suda u Aleksincu K.br. 345/07 od 31. oktobra 2007. godine i rešenjem Okružnog suda u Nišu Kž. Br. 1859/07 od 14. februara 2008. godine, podnosiocu ustavne žalbe nisu povređena prava iz odredaba člana 22. stav 1, člana 32. stav 1, člana 36. stav 2. i člana 145. stav 4. Ustava. Zato je, na osnovu odredaba člana 45. tačka 9) i člana 89. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07), ustavna žalba odbijena kao neosnovana.


PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA
dr Bosa Nenadić, s.r.

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.