Odbacivanje ustavne žalbe zbog neblagovremenosti i nepostojanja ustavnopravnih razloga

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu. Deo žalbe protiv rešenja o reviziji odbačen je jer nisu navedeni ustavnopravni razlozi za povredu prava, dok je deo protiv drugostepene presude odbačen kao neblagovremen, jer je podnet nakon isteka roka od 30 dana.

Tekst originalne odluke

Republika Srbija
USTAVNI SUD
Už-3610/2010
26.01.2011.
Beograd

Ustavni sud u sastavu: sudija Agneš Kartag Odri, koja vrši funkciju predsednika, i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, dr Goran Ilić, dr Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Dragiša Slijepčević, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Bratislava Milovanovića iz Bresnog Polja kod Stopanje, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 26. januara 2010. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Bratislava Milovanovića izjavljena protiv presude Okružnog suda u Kraljevu Gž. 2187/09 od 9. oktobra 2009. godine i rešenja Vrhovnog kasacionog suda Rev.2 1271/10 od 13. maja 2010. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Bratislav Milovanović iz Bresnog Polja kod Stopanje podneo je 31. jula 2010. godine Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presude Okružnog suda u Kraljevu Gž. 2187/09 od 9. oktobra 2009. godine i rešenja Vrhovnog kasacionog suda Rev.2 1271/10 od 13. maja 2010. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije i prava na imovinu iz člana 58. Ustava .

2. Prema odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna odredbi člana 170. Ustava.

Odredbom člana 84. stav 1. istog Zakona propisano je da se ustavna žalba može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.

3. U sprovedenom prethodnom postupku, Ustavni sud je utvrdio da je osporenim rešenjem Vrhovnog kasacionog suda Rev.2 1271/10 od 13. maja 2010. godine odbačena kao nedozvoljena revizija tuženog, jer je Vrhovni kasacioni sud zaključio da vrednost predmeta spora ne prelazi limit propisan odredbom člana 394. stav 3. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 125/04 i 111/09).

Kako ispitivanje blagovremenosti, potpunosti i dozvoljenosti izjavljenog pravnog sredstva u svakom postupku prethodi meritornom odlučivanju, Ustavni sud ukazuje na to da je osporeno rešenje Vrhovnog kasacionog suda Rev.2 1271/10 od 13. maja 2010. godine po svojoj pravnoj prirodi akt procesnog karaktera, jer je njime odlučivano samo o dozvoljenosti izjavljenog pravnog sredstva. Imajući u vidu procesni karakter osporenog revizijskog rešenja, Ustavni sud je ocenio da tim aktom nije moglo biti povređeno pravo na imovinu podnosioca iz člana 58. Ustava. Pored toga, ustavna žalba ne sadrži navode koji ukazuju na to da je tim aktom povređeno pravo podnosioca na pravično suđenje zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava, jer se tvrdnje podnosioca o povredi ovog prava isključivo odnose na osporene presude nižestepenih sudova.

S obzirom na navedeno, Ustavni sud je u odnosu na osporeno revizijsko rešenje ustavnu žalbu odbacio saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o ustavnom sudu, jer ne postoje Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka po ustavnoj žalbi.

4. U pogledu presude Okružnog suda u Kraljevu Gž. 2187/09 od 9. oktobra 2009. godine, Ustavni sud konstatuje da su u parničnom postupku u slučajevima kada revizija zakonom nije dozvoljena, donošenjem odluke o žalbi protiv presude iscrpljena sva pravna sredstva. Kako je u konkretnom slučaju revizija podnosioca ustavne žalbe odbačena kao nedozvoljena, Ustavni sud je ocenio da je donošenjem odluke po žalbi protiv prvostepene presude iscrpljeno poslednje pravno sredstvo pre izjavljivanja ustavne žalbe. Zbog toga se i blagovremenost ustavne žalbe u delu koji se odnosi na presudu Okružnog suda u Kraljevu Gž. 2187/09 od 9. oktobra 2009. godine, ceni u odnosu na dan dostavljanja ove drugostepene odluke.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je podnosilac ustavne žalbe reviziju izjavio 17. novembra 2009. godine, što znači da je osporenu drugostepenu presudu primio pre tog datuma, a da je ustavnu žalbu izjavio 31. jula 2010. godine. Ustavni sud je stoga utvrdio da je ustavna žalba u ovom delu neblagovremena, jer je podneta posle isteka roka iz člana 84. stav 1. Zakona o ustavnom sudu, te je i u ovom delu ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) Zakona o Ustavnom sudu.

5. Na osnovu izloženog i odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je rešio kao u izreci.

 

VRŠI FUNKCIJU PREDSEDNIKA USTAVNOG SUDA

Sudija

dr Agneš Kartag Odri

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.