Ustavni sud odbacuje neurednu ustavnu žalbu zbog formalnih nedostataka
Kratak pregled
Ustavni sud je odbacio ustavnu žalbu jer nije sadržala zakonom propisane elemente. Podnositeljka žalbe, i nakon što joj je ostavljen rok za uređenje podneska, nije otklonila nedostatke koji onemogućavaju postupanje, zbog čega je žalba odbačena kao neuredna.
Tekst originalne odluke
Republika SrbijaUSTAVNI SUD
Už-3623/2010
03.02.2011.
Beograd
Ustavni sud u sastavu: sudija dr Agneš Kartag Odri, koja vrši funkciju predsednika, i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, Vesna Ilić Prelić, dr Goran Ilić, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Dragiša Slijepčević, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin Tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Aleksandre Turukalo iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 3. febuara 2011. godine, doneo je
R E Š E Nj E
Odbacuje se ustavna žalba Aleksandre Turukalo.
O b r a z l o ž e nj e
1. Aleksandra Turukalo iz Beograda je 2. avgusta 2010. godine podnela Ustavnom sudu ustavnu žalbu zbog "malverzacija i zanemarivanja dužnosti zamenika tužioca u vezi sa krivičnom prijavom podnositeljke ustavne žalbe Ktr. 5571/10 protiv Ćuk Sime, Ćuk Rade i Ćuk Nikole" ... "a sve sa ciljem da se reši problem povodom navedene krivične prijave i sankcioniše bahato ponašanje i korupcija u Tužilaštvu". Nakon podnošenja ustavne žalbe podnositeljka je Ustavnom sudu 31. avgusta, 6, 14. i 21. septembra, te 21. oktobra 2010. godine dostavila podneske sa većim brojem priloga, u kojima se ponavljaju slični navodi - "sumnje u malverzacije i korupciju u sudu" kojima se podnositeljka ustavne žalbe "stavlja u životnu opasnost shodno članu 21. stav 12. KZ", i to kako u postupku po navedenoj krivičnoj prijavi, tako i po kasnije podnetim optužnim predlozima, te u postupku koji se vodi pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu za lišavanje poslovne sposobnosti njene majke, kao i u postupcima po drugim krivičnim prijavama ili optužnim predlozima podnositeljke protiv javnih tužilaca ili sudija.
2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu odredbe člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Odredbama člana 85. Zakona o Ustavnom sudu (''Službeni glasnik RS'', broj 109/07) propisani su obavezni elementi koje ustavna žalba mora da sadrži, kao i dokazi koji se uz ustavnu žalbu podnose.
3. U postupku prethodnog ispitivanja ustavne žalbe utvrđeno je da ista ne sadrži elemente propisane članom 85. Zakona o Ustavnom sudu. Naime, podnositeljka ustavne žalbe nije jasno označila pojedinačnu radnju ili radnje, odnosno akt ili akte koje osporava, uz podatke kada je osporena radnja izvršena, odnosno kada je osporeni akt donet i kada je primljen, niti je navela ljudsko ili manjinsko pravo ili slobodu zajemčenu Ustavom za koje smatra da su joj povređeni, sa oznakom odredbe Ustava kojom se to pravo, odnosno sloboda jemči, ustavnopravne razloge na kojima zasniva svoju tvrdnju o povredi ili uskraćivanju označenog ustavnog prava ili slobode i precizan zahtev o kome Ustavni sud treba da odluči.
Stoga je Ustavni sud, na osnovu odredbe člana 44. stav 1. Poslovnika o radu Ustavnog suda („Službeni glasnik RS“, br. 24/08 i 27/08), dopisom od 30. novembra 2010. godine, obavestio podnositeljku ustavne žalbe o nedostacima koji sprečavaju postupanje po podnetoj ustavnoj žalbi i naložio joj da, u roku od 15 dana od dana prijema dopisa, ustavnu žalbu uredi, uz upozorenje da će ustavna žalba biti odbačena ukoliko u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke koji onemogućavaju postupanje Suda. Podnositeljki je naloženo da uz uređenu ustavnu žalbu dostavi prepis osporenog pojedinačnog akta.
4. Podnositeljka ustavne žalbe je podneskom od 6. decembra 2010. godine naslovljenim kao "ustavna žalba", kao i podnescima od 20. decembra 2010. godine, te 14. i 27. januara 2011. godine, umesto da uredi ustavnu žalbu, ponovila ranije iznete navode da se ustavna žalba "odnosi na loš rad zamenika tužioca u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu u vezi sa Ktr. 5571/10". Uz podneske je dostavila priloge označene kao: "zahtev da se pristupi organizovanoj saradnji", "osnovni zahtev", "važno", "nedostaje ranija dokumentacija", koji se odnose na veći broj postupaka iniciranih od strane podnositeljke ustavne žalbe pred Prvim osnovnim javnim tužlaštvom u Beogradu i koji su samo delimično u vezi sa ustavnom žalbom.
S obzirom na to da ustavna žalba ne sadrži zakonom propisane elemente neophodne za vođenje postupka i odlučivanje, a da podnositeljka ustavne žalbe nije postupila po nalogu da ustavnu žalbu uredi i otkloni nedostatke koji onemogućavaju vođenje postupka, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 3) Zakona o Ustavnom sudu.
5. Polazeći od navedenog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.
VRŠI FUNKCIJU PREDSEDNIKA USTAVNOG SUDA
sudija
dr Agneš Kartag Odri
Slični dokumenti
- Už 3917/2010: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neuredne ustavne žalbe
- Už 2532/2010: Odbacivanje neuredne ustavne žalbe zbog neotklanjanja formalnih nedostataka
- Už 3864/2010: Odbacivanje neuredne ustavne žalbe zbog neotklanjanja formalnih nedostataka
- Už 3523/2010: Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju neuredne ustavne žalbe