Rešenje Ustavnog suda o odbacivanju ustavne žalbe u sporu male vrednosti

Kratak pregled

Ustavni sud odbacio je ustavnu žalbu izjavljenu protiv pravnosnažne presude u sporu male vrednosti. Sud je ocenio da podnosilac nije pružio dokaze da je osporena odluka doneta proizvoljnim tumačenjem prava ili da mu je uskraćeno pravo na jednaku zaštitu prava.

Tekst originalne odluke

Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Dragiša Slijepčević i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Bratislav Đokić, dr Goran Ilić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Milan Marković, dr Bosa Nenadić, Milan Stanić, dr Dragan Stojanović, mr Tomislav Stojković, Sabahudin tahirović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Dušana Filipovića iz Ljubljane, Republika Slovenija, sa boravištem u Loznici, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 31. marta 2011. godine, doneo je

 

R E Š E Nj E

 

Odbacuje se ustavna žalba Dušana Filipovića izjavljena protiv presude Višeg suda u Šapcu 1.Gž. 227/10 od 5. maja 2010. godine.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

1. Dušan Filipović iz Ljubljane, Republika Slovenija, sa boravištem u Loznici izjavio je 19. avgusta 2010. godine Ustavnom sudu ustavnu žalbu protiv presude Višeg suda u Šapcu 1.Gž. 227/10 od 5. maja 2010. godine, zbog povrede prava na pravično suđenje i prava na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo, zajemčenih odredbama člana 32. stav 1. i člana 36. Ustava Republike Srbije. Podnosilac navodi da je osporena presuda doneta po žalbi tuženog izjavljenoj iz razloga zbog kojih se presuda u sporu male vrednosti ne može pobijati (zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja), a pri tome je žalba bila neuredna jer je potpisana od strane neovlašćenog lica. Ističe se da je drugostepeni sud preinačio presudu zbog izostanka i odbio njegov tužbeni zahtev samo iz razloga što on nije pravno lice čiji je osnivač država, već vojni penzioner, te da jasno iz toga proizilazi da su osporenom presudom uskraćena Ustavom zajemčena ljudska prava i slobode podnosioca, što ovu ustavnu žalbu čini dozvoljenom, pravno osnovanom i moralno prihvatljivom.

2. Saglasno odredbi člana 170. Ustava Republike Srbije, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.

Odredba člana 82. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/07) je po svojoj sadržini istovetna navedenoj odredbi člana 170. Ustava.

3. U sprovedenom postupku Ustavni sud je utvrdio da je Opštinski sud u Loznici doneo presudu zbog izostanka P. 1855/08 od 19. marta 2009. godine, kojom je obavezao tuženi Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika u Beogradu da tužiocu, ovde podnosiocu ustavne žalbe, plati iznos od 80.825,00 dinara na ime štete zbog manje isplaćenih dospelih iznosa penzije za period jun - oktobar 2007. godine. U obrazloženju prvostepene presude je navedeno: da uredno pozvani tuženi nije došao na ročište; da se radi o sporu male vrednosti; da je tužilac podneo izveštaj - odsečak penzije za utuženi period u kome stoji da mu je isplaćena umanjena penzija za navedene mesece; da dokazi koje je tužilac podneo nisu u suporotnosti sa onim na čemu se zasniva tužbeni zahtev.

Postupajući po žalbi tuženog, Viši sud u Šapcu je doneo osporenu presudu 1.Gž. 227/10 od 5. maja 2010. godine, kojom je preinačio presudu zbog izostanka prvostepenog suda, tako što je tužbeni zahtev tužioca, ovde podnosioca ustavne žalbe, odbio kao neosnovan.

U obrazloženju osporene presude drugostepeni sud je ocenio: da je donošenje presude zbog izostanka pravilno samo u situacijama potpuno pasivnog ponašanja tuženog što nisu okolnosti konkretnog slučaja, jer je tuženi obrazloženo osporio postavljeni tužbeni zahtev isticanjem procesnih i materijalnih prigovora i pored činjenice da se nije pojavio na ročištu na koje je uredno pozvan; da se u konkretnom slučaju tužbeni zahtev zasniva na zahtevu za naknadu štete zbog obustave penzije tužioca od strane tuženog u periodu jun - oktobar 2007. godine; da iz priloženih izveštaja proizilazi da su tužiocu u navedenom periodu vršene obustave od penzije po izvršnom rešenju I. 1214/06 Opštinskog suda u Loznici radi namirenja izvršnih poverilaca tužioca; da je saglasno svemu navedenom prvostepeni sud pogrešno izveo zaključak o ispunjenosti uslova iz člana 476. stav 1.Zakona o parničnom postupku za donošenje presude zbog izostanka kojom je usvojen tužbeni zahtev tužioca.

4. Podnosilac ustavne žalbe smatra da su mu osporenom presudom Višeg suda u Šapcu povređena prava zajemčena odredbama člana 32. stav 1. i člana 36. Ustava.

Odredbom člana 32. stav 1. Ustava jemči se svakom pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.

Prema odredbama člana 36. Ustava, jemči se jednaka zaštita prava pred sudovima i drugim državnim organima, imaocima javnih ovlašćenja i organima autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave (stav 1.) i da svako ima pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu (stav 2.).

5. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je ocenio da podnosilac ustavne žalbe nije naveo razloge, niti pružio dokaze za svoje navode da su mu osporenom presudom kojom je preinačena prvostepena presuda tako što je njegov tužbeni zahtev odbijen, povređena ustavna prava označena u ustavnoj žalbi.

Naime, podnosiocu je u parničnom postupku po žalbi odbijen tužbeni zahtev kojim je tražio da mu tuženi plati iznos od 80.825,00 dinara, jer je utvrđeno da mu je u periodu jun - oktobar 2007. godine penzija isplaćivana u umanjenim iznosima radi namirenja izvršnih poverilaca podnosioca u izvršnom postupku koji je vođen pred Opštinskim sudom u Loznici. Viši sud u Šapcu je u osporenoj odluci naveo razloge zbog kojih je smatrao da prvostepeni sud nije pravilno odlučio kada je doneo presudu zbog izostanka kojom je usvojio tužbeni zahtev podnosioca, a podnosilac nije naveo razloge koji bi ukazivali na to da je osporena presuda doneta proizvoljnim ili pogrešnim tumačenjem merodavnog prava, te da ne ispunjava zahteve pravičnosti iz člana 32. stav 1. Ustava. U odsustvu valjanih razloga iz kojih bi proizlazilo da su u postupku po žalbi povređene ustavne garancije pravičnog suđenja, Ustavni sud ne može preispitivati ocenu redovnih sudova na osnovu koje je odbijen tužbeni zahtev podnosioca, s obzirom na to da su obustave u isplati penzije podnosiocu ustavne žalbe vršene povodom dugovanja u odnosu na izvršne poverioce u postupku u kojem je on izvršni dužnik.

Ustavni sud je cenio navode podnosioca da mu u navedenom parničnom postupku nije obezbeđeno pravo na pravno sredstvo i konstatovao da je prvostepeni sud odlučio povodom podnete tužbe podnosioca, kao i da je obezbeđena dvostepenost u parničnom postupku. Takođe, Ustavni sud je konstatovao da podnosilac nije dostavio dokaze za navode da mu je osporenom presudom povređeno pravo na jednaku zaštitu prava. Naime, podnosilac nije dostavio pravnosnažne presude kojima bi dokazao svoju tvrdnju da su u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji sudovi tužbene zahteve usvajali, odnosno da je drugostepeni sud o istom spornom pravnom pitanju zauzeo drugačiji pravni stav.

Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 4) Zakona o Ustavnom sudu, jer nisu ispunjene Ustavom i Zakonom utvrđene pretpostavke za vođenje postupka i odlučivanje.

6. Polazeći od izloženog, Ustavni sud je, na osnovu člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

 

PREDSEDNIK

USTAVNOG SUDA

dr Dragiša Slijepčević

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.