Odbacivanje ustavne žalbe kao neblagovremene zbog propuštanja zakonskog roka

Kratak pregled

Ustavni sud odbacuje kao neblagovremenu ustavnu žalbu protiv presude Okružnog suda. Rok od 30 dana za podnošenje žalbe počeo je teći od dana dostavljanja drugostepene presude, jer revizija nije bila dozvoljeno pravno sredstvo, a žalba je podneta nakon isteka roka.

Tekst originalne odluke



Ustavni sud u sastavu: predsednik dr Bosa Nenadić i sudije dr Olivera Vučić, dr Marija Draškić, Vesna Ilić Prelić, dr Agneš Kartag Odri, Katarina Manojlović Andrić, mr Stanka Milanović, mr Dragiša Slijepčević, dr Dragan Stojanović i Predrag Ćetković, u postupku po ustavnoj žalbi Gordane Babić iz Beograda, na osnovu člana 167. stav 4. u vezi člana 170. Ustava Republike Srbije, na sednici održanoj 23. aprila 2009. godine, doneo je

R E Š E Nj E



Odbacuje se ustavna žalba Gordane Babić izjavljena protiv presude Okružnog suda u Beogradu Gž. 9158/07 od 28. maja 2008. godine.

O b r a z l o ž e nj e



1. Gordana Babić iz Beograda je 14. marta 2009. godine Ustavnom sudu podnela ustavnu žalbu izjavljenu protiv presude Okružnog suda u Beogradu Gž. 9158/07 od 28. maja 2008. godine, zbog povrede prava na rad iz člana 60. stav 4. Ustava Republike Srbije.
2. Ustavna žalba je kao pravno sredstvo ustanovljena Ustavom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 8. novembra 2006. godine. Saglasno članu 170. Ustava, ustavna žalba se može izjaviti protiv pojedinačnih akata ili radnji državnih organa ili organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu predviđena druga pravna sredstva za njihovu zaštitu. Postupak po ustavnoj žalbi se, u smislu člana 175. stav 3. Ustava, uređuje zakonom.
Prema članu 84. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu ("Službeni glasnik RS", broj 109/2007), koji je stupio na snagu 6. decembra 2007. godine, ustavna žalba se može izjaviti u roku od 30 dana od dana dostavljanja pojedinačnog akta, odnosno od dana preduzimanja radnje kojom se povređuje ili uskraćuje ljudsko ili manjinsko pravo i sloboda zajemčena Ustavom.
3. Iz navoda ustavne žalbe i dokumentacije dostavljene uz ustavnu žalbu, Ustavni sud je utvrdio da je podnosilac ustavne žalbe nakon prijema drugostepene presude Okružnog suda u Beogradu, koju ustavnom žalbom osporava, izjavila reviziju protiv ove presude Vrhovnom sudu Srbije, koja je rešenjem Vrhovnog suda Srbije Rev. 3397/08 od 10. decembra 2008. godine odbačena kao nedozvoljena, jer je izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne može podneti.
Imajući u vidu da u parničnom postupku koji je prethodio donošenju osporene presude Okružnog suda u Beogradu revizija nije bila dozvoljeno pravno sredstvo, Sud je utvrdio da je rok za podnošenje ustavne žalbe počeo da teče danom dostavljanja osporene presude Okružnog suda u Beogradu, kojom je odlučeno o žalbi podnosioca ustavne žalbe na prvostepenu presudu Drugog opštinskog suda u Beogradu P. 8059/05 od 19. marta 2007. godine. Iako u ustavnoj žalbi nije naveden datum prijema osporene presude Okružnog suda u Beogradu, iz činjenice da je posle njenog prijema, u zakonskom roku od 30 dana, podnosilac ustavne žalbe izjavila reviziju o kojoj je Vrhovni sud Srbije odlučio rešenjem Rev. 3397/08 od 10. decembra 2008. godine, Sud je nesporno utvrdio da je ustavna žalba koja je izjavljena 14. marta 2009. godine podneta posle isteka Zakonom propisanog roka. S obzirom na navedeno, Ustavni sud je ustavnu žalbu odbacio kao neblagovremenu, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 2) Zakona o Ustavnom sudu.
4. Polazeći od iznetog, Ustavni sud je, na osnovu odredbe člana 46. tačka 9) Zakona o Ustavnom sudu, rešio kao u izreci.

PREDSEDNIK
USTAVNOG SUDA

dr Bosa Nenadić

 

Slični dokumenti

Semantička pretraga sudske prakse

Pronađite relevantne pravne dokumente koristeći veštačku inteligenciju.